ne znam da li je neko komentirao, ali izašlo je izvješće
jučer…
to smo već apsolvirali u ova dva dana… [rolleyes]
Pitanje je kada če se završiti sa informatizacijom tiska tj kada če se vidjeti prvi rezultati , dali bi se mogao ponoviti i drugu kvartal u istom izdanju?
Drugi problem je u tome što bi se mali ponovo mogli iskrcavati na cc 1300.a to bi moglo usporiti daljni rast.
[undecid]
http://www.poslovni.hr/78862.aspx
kaj je ampak ovo?[shocked][shocked][shocked][shocked]
samo neka se iskrcavaju nema tu problema i bilo bi bolje da nestane pola ove pješadije sa po 20 komada
skrpljen-spašen,izgasite komp,tj stucite ga čekićem,na kraju godine kupite novi,i još će vam ostati da proslavite novu godinu,onako kako treba..
samo neka se iskrcavaju nema tu problema i bilo bi bolje da nestane pola ove pješadije sa po 20 komada
20 kom? pa to 20xxx kn. to je njima doseg kroz godinu i pol. ja mislim da maksimalno rade s 10 komada s tim da nas cimaju s ovim skrivenim nalozima..gadovi
Ma nema brige za tisak[thumbsup]
– Pametni ljudi ga vode.
– Obavljaju jednostavnu visokoprofitabilnu djelatnost.
– Prihodi se povecavaju.
– Ulaze se u sirenje ponude
– Uskoro ulazi na trziste regije
Ma sve 5[wink]
Moram priznati da se dobrim djelom ne slažem s nekim konstatacijama ovdje iznesenim.
Kao prvo kvartalna izvješća nisu toliko bitna po brojkama, već samo po trendu kojeg potvrđuju ili ne. Pa niti izvješće za jednu godinu u sličnoj mjeri, već višegodišnji prosjeci i trendovi.
Drugo glavni problem Tiska je niska profitabilnost. Ovdje treba izbaciti izvanredne dobiti, a financijsku imovinu uzeti s rezervom. Niska profitabilnost bi trebala biti glavni problem uprave, važnija i od samog širenja poslovanja.
Treće je osnovna karakteristika firme relativno visoki prihod uz malu imovinu. Što pak znači da uz male investicije mogu održavati poslovanje, ili ga širiti. A to ima za posljedicu i nisku amortizaciju. Kako je godišnja amortizacija oko 25 milijuna, znači da toliko godišnje ulaganje nije beznačajan iznos.
Koliko ima poduzeća koja ulažu godišnje za iznos cijele amortizacije i to bez novog zaduživanja? Dodamo li tome da su u tom razdoblju i smanjili dug, mislim oko 23%-znači bez novih kredita.
Usporedimo to s Inom koja ulaže “oko godišnji iznos amortizacije” za obnovu rafinerija uz uzimanje velikog kredita. Ne bih to nazvao lošim poslovanjem-prije bih rekao da je to dobro. I da, ako u istom periodu i dodamo smanjivanje duga, za kojeg ako tako nastave za godinu dana će biti bez duga, da bi i u istom periodu i uložili godišnji iznos amortizacije-mislim da razumijete. Ne bih to nazvao lošim-čak mi je impresivno u nekim segmentima.
Mislim da sam već ovdje negdje govorio da je Tisak u jednom razdoblju imao dug viši od kapitala i nije imao zbog toga problema (ozbiljnih) s poslovanjem.
Znači ima ovdje potencijala za višu zaradu budući da se ulaže u širenje i modernizaciju, a istovremeno, smanjuje zaduženost i još ima snage da se prikaže dobit. Koliko? To je pravo pitanje za Tisak.
Zbog odnosa P/B nije preskup -to ovdje zaboravite-ovdje se plaćaju franšiza, monopol i pozicija. Preskup je jedino ako ne popravi znatno profitabilnost. To je pravi izazov za upravu iz Agrokora, ostalo su tek usputni problemi.
zanima me kako se postavljaju ti kiosci, šta za to treba….koje dozvole?
to mi je jedna od strašnih prednosti tiska…jer ogromna je razlika gradit objekte godinu dana i skupo ih održavat i dovest kiosk na kamionu i spustit ga na željeno mjesto i sutra već zarađivat.
Znači ima ovdje potencijala za višu zaradu budući da se ulaže u širenje i modernizaciju, a istovremeno, smanjuje zaduženost i još ima snage da se prikaže dobit. Koliko? To je pravo pitanje za Tisak.
Odlican post kolega.
Mislim da ceu uvođenje kasa znacajno pridonjeti povecanju dobiti, ako ne u iducem onda sigurno vec u 3q. Uz to postoji jos par stvari za koje vjerujem da ce se dogoditi u blizoj buducnosti a koje ce jos povecati profitabilnost…. zabrana rada nedjeljom(kiosci ce moci raditi) , PDV na novine, …. uglavnom siruran sam kako se Tiskom upravlja odlicno i kako u buducnosti mozemo ocekivati sve vecu dobit[thumbsup]
Istraživanje MEDIAPuls o čitanosti tiskovina u Hrvatskoj
Dnevne novine čita čak 72 posto mladih u dobi od 15 do 19 godina
Objava rezultata istraživanja MEDIAPuls za prvi kvartal 2008. potvrdila je rast popularnosti čitanih medija i navike čitanja dnevnih novina i magazina među hrvatskim građanima
Prema spomenutom istraživanju koje kontinuirano provodi agencija Puls dnevne novine svaki dan čita više od 2.330.000 čitatelja, odnosno 63 posto građana Hrvatske. Ovaj podatak dodatno potvrđuju i podaci Hrvatske gospodarske komore za 2007. godinu, prema kojima se svaki dan u rukama hrvatskih čitatelja nađe 800.000 primjeraka dnevnih novina. Dodatno, prema istraživanju MEDIAPuls 59 posto, odnosno 2.150.000 čitatelja, redovito čita magazine.
S ciljem promocije snage, utjecaja i relevantnosti tiskanih medija čak 15 izdavača – Adria Media, Business.hr, EPH (Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Metro, Sportske novosti), Glas Istre, Glas Slavonije, Lider Press, NCL grupa, Novi list, Večernji list, 24sata, Poslovni dnevnik, Metropola, TV tjedan, Zadarski list, Vjesnik – pokreće zajedničku promotivnu kampanju. Od 9. svibnja kampanja će se naći na stranicama 17 novina i 39 magazina u Hrvatskoj čiju čitalačku publiku čini više od 90 posto stanovnika Hrvatske.
Ipak, podatak koji svakako najviše privlači pažnju jest taj da dnevne novine svakodnevno čita 72 posto Hrvata između 15 i 19 godina, pri čemu taj podatak, za tu dobnu skupinu, ujedno predstavlja jednu od najviših stopa čitanosti u Europi. Čitanost magazina u spomenutoj dobnoj skupini je na istoj razini.
Hrvatska je po rastu broja čitatelja posljednjih godina specifikum u odnosu na Europu, gdje broj čitatelja uglavnom stagnira ili čak u minimalnim postocima opada. Tako je prema istraživanju MEDIAPuls samo tijekom 2006. došlo do skoka u čitanosti dnevnih novina za čak 17 posto. Na početku te godine prosječno je 46 posto stanovništva čitalo dnevne novine, dok je to na kraju godine činilo čak 63 posto, odnosno broj novih čitatelja se povećao za preko 628.000.
Ovakav se skok u 2006. ponajviše veže uz nove naslove na tržištu (24 sata, Metro), no pozitivno je da oni nisu doveli do kanibalizacije s postojećim etabiliranim novinama te da je čitanost ostala na dostignutoj razini i u narednom razdoblju. Navedena istraživanja potvrđuju da se tiskani mediji u Hrvatskoj uspješno prilagođavaju novim tržišnim okolnostima, ali i sociološkim trendovima, a podaci o visokoj čitanosti među mladom populacijom govore i o uspješnom odgovoru tiska na nove medije poput interneta koji u velikoj mjeri privlače mladu publiku.