došao je Tiho i rasprodao što je ostalo za rasprodati
poljaci su uveli porez na aktivu banak ai ubrat ce 1.44 mlrd EUR. smijemo li to i mi?
Kada je recimo petrokemija bila na 200 mil Kn nije se prodavala…sada ce otici za 1 Kn. To je nasa realnost i sposobnost prethodne vlade.
Drugim rijecima : dosao je tiho i razvalio Lijepu nasu.
Drugim rijecima : dosao je tiho i razvalio Lijepu nasu.
Razvalili su je stranke Prle i Tihi ili partija hdzsdp!
Kada je recimo petrokemija bila na 200 mil Kn nije se prodavala…sada ce otici za 1 Kn. To je nasa realnost i sposobnost prethodne vlade.
od čega bi se onda dečki skijali tamo i kupovali stanove u londonima
Kad je Petrokemija vrijedila 200 mio. kuna, onda je sindikalist Klaus na celu stozera za obranu Petrokemije bio protiv, politika se usrala i ustuknula.
Sve, sve, sve – samo nikad ne ono pravo
Gledajući ovo sjetio sam se jednog poodavnog naslova u “Jutarnjem ljstu”: “Sve smo bliži MMF-u”. Naime, nada da će prodajom državnih udjela uspjeti toliko smanjiti dug da će nam to odmah povisiti kreditni rejting je naivna – posebno u svjetlu opredjeljenja da se ne diraju sistemski defekti. Usporedite razliku između neto zaduživanja ove godine i utrška koji će se “uprihodovati”! Prodaja državne imovine uvijek ide sporo i na kraju se dobije puno manje od planirenog. Još uvijek se iracionalno nadam da Orešković ne postavlja stvari tako jednostavno
Podsjetimo da je Hrvatska još uvijek daleko od ostvarivanja primarnog budžetskog suficita i podsjetimo još jednom na nedavne događaje u tom smislu u Grčkoj: plan vjerovnika je bio da se uštedama od 5,4 mlrd. eura do 2018. godine ostvari primarni budžetski suficit od 3,5% BDP-a. MMF je odmah upozorio da je to nerealno i da će biti dobro bude li to 1,5% BDP-a. U tu svrhu, MMF je postavio cilj uštede “rezervnih” 3,4 mlrd. eura “klasičnim” receptima: povećanjem postojećih poreza, uvođenje indirektnih novih, smanjenje granice neoporezivih prihoda itd. . . itd…
Nema smisla da dalje prepričavam što se dogodilo i što će se u Grčkoj dalje događti, posebno ako ju ne uspiju “izgurati” iz eurozone još neko vrijeme (jedina šansa za oporavak i ekonomski rast nakon ponovnog uviođenja drahme i njene devalvacije). No, vratiomo se nama: ovakve diskusije pokazuju jednu katastrofalnu osebinu Hrvata: masovne podrške krivim idejama i krivim ljudima. Kako je upozoravao još A.G. Matoš: “Hrvati uvijek plaču i kukaju nad svojom sudbinom i uvijek su im drugi krivi za poraze i neuspjehe”.