LOBIRANJE
Bar-Boljare: Dio Vlade za Žderića, dio za Shari Arison
Autor/izvor: SEEbiz / Dan
PODGORICA – Kompletna procedura u vezi sa izgradnjom autoputa Bar-Boljare prepuštena je tenderskoj komisiji i Ministarstvu saobraćaja. Sve dosadašnje odluke donijete su jednoglasno, uz saglasnost konsultanata iz Međunarodne finansijske korporacije. Cijela tenderska procedura sprovedena je u skladu sa preporukama Svjetske banke i najboljom međunarodnom praksom. Dalja procedura je jasna i na nju se ne može uticati – izjavio je "Danu" predsjednik komisije za sprovođenje tenderskog postupka i pregovaranja Zoran Radonjić.
On je pisanje pojedinih crnogorskih i hrvatskih medija ocijenio kao "vrstu pritiska, kad se čulo da je prvorangirani hrvatski konzorcijum obezbjedio garancije".
– Te priče su bez ikakvog osnova. Nastavićemo započeti projekat, dobro pazeći da se ne oglušimo o bilo koju proceduru – kazao je Radonjić.
Demantovao je spekulacije da je Konstruktor obezbijedio nepovoljne bankarske garancije koje će podići cijenu izgradnje.
– Državna kontribucija nema nikakve veze sa visinom kamata koje će koncesionar dobiti. Na primjer, plaćamo 100 miliona eura za prvu dionicu nezavisno od kamata. Koncesioni ugovor dozvoljava mogućnost da se u toku posla, od zaključenja finansijskih ugvora do isteka koncesije, promijene kamatne stope, ukoliko neko od partnera obezbjedi povoljnije kredite. Dakle, izgradnja autoputa može koštati samo manje – precizirao je Radonjić.
Zahuktalo lobiranje za Aktor-HCH treba pripisati drugoj članici konzorcijuma, o kojoj crnogorska javnost ne zna praktično ništa. Vlasnik druge članice konzorcijuma je Shari Arison, najbogatija Izraelka, čije je bogatstvo procijenjeno na 3,2 milijarde dolara. HCH je najveća građevinska firma u Izraelu i tačno je da bi lako mogla obezbjediti bankarske garancije jer ima svoju banku "Hapoelim". HCH je juče potpisao 210 miliona dolara vrijedan ugovor sa kenijskom vladom za rekonstrukciju 135 kilometara autoputa u roku od dvije i po godine. Taj projekat finansiraju Kenija i Svjetska banka.
U režiji Hrvata autoput košta 2,77 milijardi, od čega je učešće države 1,74 milijarde. Cijena grčko-izraelskog konzorcijuma je 3,92 milijarde eura, uz učešće Vlade od 2,78 milijardi.
http://zse.hr/UserDocsImages/financ/THNK-fin2009-4Q-NotREV-K-HR.pdf
Pad od nekih cca 60%
Datum objave: 12.2.2010 | 13:38
Zadnja izmjena: 12.2.2010 | 13:33
LOŠA GODINA
Tehnika: Neto dobit lani potonula – 60,1%
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Tehnika je prošle godine ostvarila neto dobit od 11,87 milijuna kuna, 60,1 posto manje u odnosu na 2008. godinu kada je profit iznosio 31,95 milijuna kuna, vidljivo je iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi.
Godišnja dobit u odnosu na planiranu manja je za 31,95 milijuna kuna ili za 72,09 posto. U komentaru Uprave se navodi da je pad dobiti rezultat nedostatka posla i manje marže na ugovorenim projektima, odnosno utjecaja recesije. Tehnika (ZSE:THNK-R-A) je u 2009. ostvarila ukupan prihod u iznosu od 1,14 milijardi kuna što je za 29,07 posto manje od prihoda iz prethodne godine, odnosno za 27,34 posto manje od planiranog prihoda za prošlu godinu.
Kako se navodi, glavni razlozi za manje ostvarenje planiranog prihoda uzrokovani su lošim vremenskim prilikama i niskim temperaturama u siječnju i veljači 2009. godine, slabijom prodajom stanova i robe u trgovini, te smanjenom popunjenošću kapaciteta, naročito u drugom, trećem i četvrtom tromjesečju.
Ukupni su rashodi iznosili 1,12 milijardi kuna i manji su od rashoda razdoblja prethodne godine i od planiranih rashoda, ali su , kako se navodi u komentaru Uprave, rasli po nešto višoj stopi od prihoda, što je imalo negativan utjecaj na bruto dobit poslovanja.
Iz Uprave Tehnike su također priopćili da su dugoročna rezerviranja za rizike i troškove povećana za 11,84 milijuna kuna, dok su dugoročne obveze smanjene za 202,58 milijuna kuna. Dugoročne obveze se odnose na dugoročne zajmove od 1,41 milijun kuna i dugoročne kredite u iznosu od 80,56 milijuna kuna.
Kao što je poznato, trgovinu dionicama Tehinke jučer je suspendirala Hanfa.
Prošlu godinu – 63 % ovu – 60 % koliko će biti minus iduću godinu.
zato cijena nije više 10 000kn nego je 1800kn ,ali budućnost se kupuje.THNK i dalje posluje sa dobitkomu recesiji i imaju nove izvrsne poslove.
Pa malo prije objavljeno da MICHELIN ima pad dobiti od 71 % …
a nije građevina ….
nego to se zove
RECESIJA !!!
Kolega Voda i ovome gore kolegi sa ćućom – koliko ih se nakotilo, svaki minut izlaze.
Ponavljam odgovor koji sam i prije dao kolegi Plavom
Još uvijek THNK radi sa DOBITI, a zato što je smanjena dobit valjda je i i stoga pala dionica u proteklom vremenu sa 10.000 kn.
Dakle ovo što ste iznijeli ništa nova i to je uračunato u današnju cijenu.
DIONICE SE KUPUJU ZBOG BUDUĆNOSTI A NE ZBOG PROŠLOSTI.
A sada stiglo očitovanje IGH za nevjerne Tome:
http://zse.hr/userdocsimages/novosti/QyWt9fZOUes270bWvolEKA==.pdf
Ne razumijem sto je lose kada neka firma posluje sa skoro 12 milijuna kuna dobiti u doba najjace recesije.
To samo govori koliko je firma zilava i dobra. Pa sta i ako je dobit pala. Ovo je sasvim nelos rezultat.
od ponedjeljka se trguje opet
….gledajte to iz ove perspektive….od sada dobit moze samo rasti,poslom u cg,novim poslovima itd.
kupci investiraju u buducnost!ja smatram da je pad dobiti uracunato u cijenu.
ok i ta vijest je prošlost pad dobiti 60 % pa sta?
…gledajte dionicu daimlera kada su objavili da otpuštaju ljude dionica raste,kada su objavili da imaju gubitak dobiti dionica raste…Zašto?zato sto moze biti samo bolje ako je poduzece ozbiljno!
Slazem se, ovaj pad dobiti je definitivno uracunat u cijenu i cak je da budem iskren dosta manji nego sam ocekivao. Mislim, najgora kriza u zadnjih 80 godina a firma i dalje pozitivno posluje.
Takodjer, naporosto mi je nevjerojatno da su ljudi popusili foru novinara Indexa (koji bi u normalnoj drzavi trebao i kazneno odgovarati za ovaj poduhvat), kad ljepo pise na stranicama ministarstva CG da su dostavljene zadovoljavajuce pismene garancije.
http://www.gov.me/minsaob/index.php?akcija=vijesti&id=179729
Na kraju krajeva, cisto hipotetski, pa kaj da su i donjeli samo ponude? Ako donesu papir na kojem jasno pise da im nekoliko banaka pristaje nuditi financiranje kakvo traze, pa i to je nekakav oblik potvrde da je financijska konstrukcija u redu. Zapravo sam siguran da tu uopce nije bio problem garancija, jer mnoge banke bi bile voljne uci u takav posao, nego su vjerojatno ovi iz konkurentskog konzorcija debelo platili nekima u CG vladi da probaju srusiti ugovor na temelju nekakvih tehnikalija.