[color=blue]Mogući poslovi za Tehniku[/color]
[color=blue]Zagrebački velesajam postaje zabavni centar i poduzetnički inkubator[/color]
U sljedećih godinu i pol dana mora otpočeti prva etapa potpune rekonstrukcije Zagrebačkog velesajma. Najvažniji je dio cijelog projekta gradnja potpuno novog izložbenog prostora, dok će se veći dio sadašnjih paviljona prenamijeniti u poduzetnički inkubator i zabavni centar, najavio je pročelnik za strategijsko planiranje Zagreba Slavko Dakić. Nedavno je završena i nova projektna studija Djive Družića koja će poslužiti gradu kao temelj za detaljni program uređenja prostora u investiciji teškoj oko 250 milijuna eura i koja predviđa premještanje izložbenog prostora, tj. samog Zagrebačkog velesajma na prostor sjeverno od zgrade Ine i južno od hipodroma.
“Cijeli sadašnji prostor Velesajma treba svakako sanirati i povećati koeficijent izgrađenosti. Kako bi se ostvarila ideja društvenog centra, razmatramo i dio prostora rezervirati za disco-clubove. No, sve je još potrebno detaljno prostudirati”, kaže Dakić. Sjeverno od Velesajma nalazi se i prostor hipodroma čije je zemljište u gradskom vlasništvu, a sam hipodrom će biti premješten na rubni dio grada. Lokacija je već predviđena u Brezovici, ali Dakić obećava da na sadašnjem hipodromu neće biti prevelike gradnje, nego bi taj prostor trebao biti iskorišten kao nastavak parka Bundek. Obuhvat novog projekta sa zemljištem URIHO-a, sadašenjeg i novog velesajma, te stadiona Kajzerica prelazi 40 hektara i ako Grad krene u njegovu realizaciju, predstavljat će jedan od najvećih zahvata u povijesti Zagreba.
Gradilišta na četiri strane raskrižja
U neposrednoj blizini Velesajma, s druge strane Avenije Većeslava Holjevca, uz gradnju Muzeja suvremene umjetnosti, užrbano se donose planovi za uređenje prostora južno do Bundeka. Preko Avenije Dubrovnik, dakle južno od Velesajma, već se gradi veliki šoping centar s kinima Avenue Mall. Gradilo bi se i na četvrtom dijelu raskrižja avenija Dubrovnik i Većeslava Holjevca, gdje se planira napraviti novu zgradu Veleposlanstva Ruske Federacije. Ako se ostvare planovi, sljedećih godina bi sav taj prostor Novog Zagreba trebao postati najveće gradilište u Zagrebu.
[color=blue]Holdingovi uredi u zgradi na 20 katova[/color]
Iako u Zagrebu ima viška poslovnog prostora, uprava Zagrebačkog holdinga želi za svoju administraciju graditi zgradu od najmanje 40 tisuća četvornih metara i to na uglu Vukovarske i Miramarske, prekoputa Gradskog poglavarstva.
Ta je lokacija Holdingu posebno privlačna jer bi na jednom mjestu bili i svi gradski uredi koji su sada razbacani po gradu. Zgrada se najvjerojatnije ne bi gradila novcem Holdinga, već bi se išlo u javno-privatno partnerstvo ili bi je Holding kupio na leasing.
– Vjerujemo da bi nam se više isplatilo zgradu unajmljivati od nekog privatnika nego održavati sve nekretnine kojima se danas koristimo. Samo na režije godišnje potrošimo 100 milijuna kuna – tvrdi Nenad Ivanković, glasnogovornik Holdinga koji ipak ne zna koliko tvrtka godišnje troši na održavanje svojih nekretnina.
– Razmišljali smo i o gradnji zgrade u sklopu redizajna Velesajma, ali od toga smo odustali kao i od zemljišta pokraj Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Pregovarali smo sa Zagrebačkom bankom o zamjeni zemljišta, ali bezuspješno – rekao je Ivanković.
Za neboder od 20 katova na uglu Vukovarske i Miramarske projekte je 1960. izradio arhitekt Kazimir Ostrogović, projektant zgrade Gradskog poglavarstva. Osim zgrade za administraciju, Holding bi imao dva logistička centra za radionice, garaže i skladišta komunalnih tvrtki, po jedan na istoku i zapadu grada. To bi nam donijelo dodatne uštede u poslovanju, a oslobodilo bi desetke hektara zemljišta od kojih su neki u samom središtu grada, kaže Ivanković.
Zemljišta za stanove
Ta bi se zemljišta i poslovni prostor mogli naći u rukama privatnika ili bi u javno-privatnom partnerstvu grad na tim lokacijama s poduzetnicima izvodio svoje projekte, od stanogradnje do gospodarskih zona. Posljednju riječ o gradnji nebodera za Holding imat će gradonačelnik Milan Bandić koji utjelovljuje skupštinu tvrtke.
[color=blue]Mercator kompleks Zagrebačka avenija – Mercator Complex[/color]
Na križanju Zagrebačke avenije (bivše Ljubljanske) i Zagrebačke ceste u tijeku je gradnja novog trgovačko-poslovnog i stambenog centra ukupne površine oko 38.000 četvornih metara. Objekt će biti realiziran kroz partnerski odnos zagrebačke Tehnike i ljubljanskog Mercatora. Centar se neformalno zove “Ljubljanska”, a imat će ukupnu površinu oko 38.000 četvornih metara. Tehnika je od Mercatora otkupila zemljište, investirat će u objekt i potom Mercatoru predati prostor namijenjen za njihov trgovački centar. Mercator namjerava otvoriti hipermarket površine oko 3000 četvornih metara dok će ostatak od 4300 kvadrata biti podijeljen na manje lokale u kojima će kupcima nuditi modne ili robne marke renomiranih domaćih i inozemnih kuća te ugostiteljske sadržaje.
Kompleks “Ljubljanska” impozantan je objekt, a projektirao ga je arhitekt Igor Franić (autor Muzeja suvremen umjetnosti). Oko 17.000 kvadrata predviđeno je za podzemnu garažu, dok će ostatak biti rasprostranjen na osam nadzemnih kombiniranih etaža. Dvije su namijenjene isključivo za poslovne sadržaje, a na šest će Tehnika sagraditi stotinjak stanova svih profila.
Ukupna vrijednost investicije je oko 10 milijuna eura.
[color=blue]Rekonstrukcija Kvaternikovog trga [/color]
Nakon više od deset godina najavljivanja, u kolovozu je počela obnova Kvaternikova trga. Prva faza radova trebala bi završiti u listopadu 2007., a obuhvaća gradnju podzemne garaža na tri etaže. Do početka 2008. godine trebala bi završiti i obnova nadzemnog dijela Kvaternikova trga. Na novom Kvatriću nalazit će se novi kiosci za cvjećare, kafići s velikom terasom, kontrolni punkt ZET-a i elektronički oglasni stup na kojem će se najavljivati kulturne priredbe.
– Gdje god bude moguće posadit ćemo drveće i travu, a na istočnom i južnom dijelu trga postavit ćemo drvene klupice i malu pozornicu na kojoj će se moći održavati manji koncerti – najavio je autor projekta novoga Kvaternikova trga arhitekt Miroslav Geng.
Dodao je da će se graditi i pothodnik koji će kružno povezati trg, Namu i Varteks u kojemu će biti i trgovina koja će raditi od 0 do 24 sata.
[color=blue]Muzej suvremene umjetnosti [/color]
Novom Zagrebu, na raskrižju Avenije Dubrovnik i Avenije Većeslava Holjevca u tijeku je gradnja Muzeja suvremene umjetnosti. Muzej zajednički grade Ministarstvo kulture i Grad Zagreb kao objekt od velike kulturne važnosti.
Muzej je projektirao arhitekt Igor Franić. Ukupna vrijednost investicije iznosi 380 milijuna kuna.
[color=blue]Garaža Tuškanac [/color]
Sredinom listopada 2006.g. na Tuškancu je počela izgradnja nove zagrebačke javne podzemne garaže. Gradnja garaže je prvi korak u planu gradskih vlasti da Gornji grad pretvore u pješačku zonu. Garaža će imati četiri etaže i prizemlje, odnosno 466 parkirnih mjesta, od kojih 25 za osobe s invaliditetom. Investicija je vrijedna 50 milijuna kuna, a radovi će trajati 14,5 mjeseci.
Određeni broj parkirnih mjesta u garaži trajno će zakupiti Sabor i Vlada, kako bi se mogla ukinuti praksa državnih dužnosnika da automobile parkiraju na Markovom trgu.
[color=blue]Tehnika[/color]
Riječ je o gradnji stambeno-poslovnih i drugih građevina na lokaciji Sopnica – Jelkovec u Sesvetama. Inače, “godišnjim planom predviđena je realizacija za 2007. godinu od oko 1,28 milijardi kuna, a u protekloj godini kompanija je sklopila ugovore ukupne vrijednosti oko 1,75 milijardi kuna”, navodi Filip Filipec, glavni direkor Tehnike, dodajući kako je to uobičajeni iznos ugovora u odnosu na prethodne godine. Specijalizirana za gradnju visokokvalitenih stanova, ali i garaža, trgovačkih centara te drugih objekata javne namjene Tehnika je od 2002. do 2005. ostvarila prosječan godišnji rast od 12 posto. “Takav rast rezultat je 36-postotnog prosječnog rasta broja prodanih stanova u Zagrebu, 11,6-postotnog prosječnog poskupljenja stambenog kvadrata te rasta gradnje poslovnih, industrijskih i ugostiteljskih objekata”, navodi Hrvoje Stojić, voditelj Istraživanja tržišta Hypo Alpe-Adria-Bank. Snažan rast cijena nekretnina potvrđuje 105 posto veća prodaja novih stanova u Zagrebu u prvoj polovici protekle godine uz 17,4-postotni rast cijena u prvih 10 mjeseci u odnosu na prosjek 2005. godine, objašnjava Stojić. Rast stanogradnje, cijena nekretnina te prihoda Tehnike snažno se u protekloj godini odrazio na cijenu dionica. Prije točno godinu dana dionice Tehnike prvi put su probile granicu od 2000 kuna, koristeći sve veću popularnost građevinara koji su svojim poslovnim rezultatima dramatično mijenjali uvriježenu percepciju ulagača, skidajući sa sebe etiketu posrnulih socijalističkih divova. S druge pak strane, usmjerenost vladajućih garnitura na infrastrukturne projekte i bum stanogradnje osigurao im je status hi-flyera na domaćem tržištu kapitala što je Tehnika i potvrdila, doguravši već tijekom srpnja do brojke od 4000 kuna pri čemu je maštu investitora dodatno zagolicala odluka o isplati dividende od 90 kuna po dionici (div yield = 2,5 posto). Paralelno s napredovanjem cijene postupno se mijenjala i vlasnička struktura u kojoj su početkom 2006. godine dominirale povezane osobe (članovi uprave i NO), da bi se već sredinom godine na ljestvici deset najvećih dioničara pojavila i nekolicina institucionalnih investitora. To je u pravilu vrlo atraktivan mamac za ulagače, zasigurno ohrabrene i aktivnom ulogom same kompanije na tržištu kapitala. U odnosu na posljednje poslovno izvješće iz trećeg kvartala prošle godine Tehnika se početkom godine akumulacijom trezorskih dionica našla na visokom drugom mjestu popisa najvećih dioničara, odmah iza programa ESOP koji je već duže vremena konstanta s udjelom od 20 posto. Iz toga pak proizlazi da se većina transakcija u zadnjem kvartalu prošle godine odvijala na relaciji Tehnika – PBZ skrbnički račun.
Time je označen početak faze konsolidacije koja je trajala sve do sredine prosinca otkada datira početak serije novih rekorda, kojom su dionice u protekloj godini ostvarile spektakularnih 170 posto rasta, a pozitivan trend kulminirao ovotjednim skokom do maksimalnih 5600 kuna. Prema procjenama menadžmenta Tehnika bi u 2006. trebala ostvariti 13,2-postotni rast prihoda na 1,1 milijardu kuna zahvaljujući 8,4 posto višim domaćim prihodima te četiri puta većem izvozu u odnosu na 2005. godinu. Pri izradi procjena, naglašava Stojić, naglasak je na projektima s planiranim završetkom u 2007.
[color=blue]Prilika za Tehniku[/color]
Zagrebački “blizanci” na 16 etaža, stambeni kompleks sa 700 stanova, rekreacijska zona, pješački most te mnoštvo lokala i poslovnih prostora gradit će se na Zavrtnici – rezulati su anketnog urbanističko-arhitektonskog natječaja kojeg je provelo Gradsko poglavarstvo za blok zgrada između Ulice Ljudevita Posavskog, Zavrtnice, Branimirove i Ulice Crvenog križa.
Iako gradski čelnici još ne znaju kad će početi gradnja velikoga kompleksa i hoće li se stanovi i poslovni prostori prodavati ili davati u najam, nedavno je Grad u suradnji s Društvom arhitekata objavio pobjednike anketnog natječaja za urbanističko-arhitektonsko rješenje Zavrtnice. Uvjerljivi pobjednik anketnog natječaja je arhitekt Milan Šosterić, tvorac Muzičke akademije, koji je sa suradnicima Valerijom Bibicom i Marinom Mendešom izradio kompleks od dva nebodera i dva velika stambeno-poslovna bloka.
“Blizanci” će imati 12 nadzemnih katova i četiri podzemne etaže te 10.000 četvornih metara poslovnog prostora, dok će u velikom bloku zgrada između Ulice Ljudevita Posavskog, Zavrtnice, Branimirove i Ulice Crvenog križa biti uglavnom stanovi. Od 90.000 nadzemnih kvadrata velik će dio pripadati luksuznijim stanovima od kojih će svi imati tri nivoa podzemnih garaža.
Projekt u brojkama:
– 142.00 četvornih metara
– 90.000 m2 nadzemno
– 52.000 m2 podzemno
– 2 nebodera od 12 katova
– 2 stambena bloka od maksimalno 6 katova
– 700 stanova na oko 70. 000 m2
– 10.500 m2 poslovnih prostora
– 4500 m2 lokala katova
Stambeni blokovi će u prizemlju imati lokale i servise, a unutar svih zgrada bit će velika rekreacijska zona s mnoštvom zelenila i parkova. Rekreacijska zona bit će povezana s pješačkim mostom koji će povezivati Bogišićevu ulicu, nasip i Branimirovu na kojoj bi trebala biti buduća stanica za gradsku željeznicu. Novo je naselje zamišljeno kao velika pješačka zona, a upravo zbog toga nije potpuno ispoštovan Generalni urbanistički plan.
Veći dio zemljišta na kojem bi se trebao graditi novi poslovno-stambeni kompleks u vlasništvu je Grada.
[color=blue]Prilika broj 2[/color]
[color=blue]Kongresni centar Zagreb – Convention Centre Zagreb[/color]
Grad Zagreb planira gradnju Kongresnog centra koji bi se trebao nalaziti kod hotela Westin, na parceli koju je poglavarstvo prije prije dvije godine kupilo od tvrtke Medika. Zgrada bi trebala biti od crnog stakla, na prvom će katu imati veliku dvoranu od 3500 sjedalica te brojne manje dvorane. Na drugoj i trećoj etaži bit će podzemna garaža s 600 parkirnih mjesta dok će čitavi kompleks imati 28.000 četvornih metara bruto. Mladi splitski arhitekti Damir Mioč i Zvonimir Prlić osvojili su prvu nagradu na arhitektonskom natječaju, ali još nije sigurno hoće li centar biti sagrađen prema njihovu projektu ili će pretrpjeti izmjene. Naime Turistička zajednica grada Zagreba, koja je s Društvom arhitekata Zagreba raspisala natječaj i za četiri nagrade i tri otkupa potrošila 719.000 kuna, nije investitor. Natječaj je bio anketni i zamišljen tako da investitoru tek ponudi rješenja za naizgled nemoguću zadaću – kako da se na skučeno parkiralište iza hotela “Westin” ugura kongresna dvorana s 3500 mjesta i nizom pratećih sadržaja, od manjih dvorana i garaža do restorana i kafića. Protivnici ovog projekta smatraju da će izgradnjom kongresnog centra doći do prometnog zagušenja, pa bi prikladnija lokacija bila, npr. kod Velesajma. Gradski su oci najavili da će realizaciju projekta ostvariti u surandnji s privatnim investitorima, po modelu javno-privatnog partnerstva. Grad bi u projekt uložio zemljište, a investitor iz izgradio zgradu. Navodno ima više investitora zainteresiranih za ovaj projekt, a neki su spremni uložiti i više od 100 milijuna eura. Međutim nakon odabira arhitektonskog rješenja nije učinjen nijedan daljnji korak u realizaciji ovog projekta.
daj to objasni onome tko je ulupao 5M+ u petak (po asku)[smiley1]
… što bi ono pametni rekli…….. vrijeme je na našoj strani.