Evo za sutra k/P.
Pošto više nije prodaja tako jaka kao prethodnih dana zbog čišćenja 200 kom danas s prodaje,
kupnja se čini obećavajućom.

Na križanju Zagrebačke i Zagrebačke (Rudeš) Mercator centar, hrpa stanova po 2000 €, parkirna mjesta obavezna po 11-15 k€…
Tehnika je bila jednoć 12.000, slijedeća postaja može biti samo iznad toga… don’t ya THNK?

to i je glavni razlog zašto smo tu gdje jesmo jer prodaje nema,
inače nekud Vam se žuri?[smiley2]

O novim projektima, poslovima i planovima govori Filip Filipec, generalni direktor Tehnike

[color=blue]U jednom od najaktivnijih sektora hrvatske ekonomije – građevinskom, Tehnika se nalazi među deset najboljih kompanija. Tehnika danas ima velike planove i za regiju te nastoji ojačati svoju poziciju na inozemnim tržištima.[/color]

Što planirate za lipanj, o kakvom je projektu riječ?

To je nastavak našeg velikog projekta gdje na produžetku Branimirove ulice radimo cijelo naselje s više od 700 stanova. Od 700 stanova za 200 ćemo ključeve predati kupcima, a sljedećih 200 ide sad u realizaciju. Za manje od tri godine planiramo završiti cijeli projekt. Vrijednost investicije je više od 70 milijuna eura koje mi sami financiramo.

Koliki je udjel stanogradnje u Tehnici? Što je profitabilnije, stanogradnja ili komercijalni objekti?

U nekim godinama kad je investicijska aktivnost u Hrvatskoj bila mala, ona je iznosila i do 30 do 40 posto prihoda, a sada iznosi oko 20 prihoda jer je Tehnika tvrtka koja izvodi radove za poznatog investitora. Graditeljstvo je niskoprofitabilna grana. Na svjetskim tržištima zarade su 2-3 posto, a kad u stanogradnji nastupate kao investitor, zarade su veće. Sad će se svatko pitati zašto radimo manje profitabilan posao. Jednostavno zato što ne možemo napustiti neka tržišta, jer će tu onda doći drugi.

Stalno raste vrijednost građevinskih radova. Što najviše generira taj rast, do kada će to trajati?

Infrastruktura i investicije u infrastrukturu jako su bitne za Hrvatsku. Za zemlju koja zbog rata dugo nije imala gotovo nikakve investicije, nužno je da mora investirati. Zato nam to sad izgleda kao bum, a tako će biti sigurno još nekoliko godina. Neće biti bum, ali će to biti rast. Udio investicija u BDP-u iznosio je po 5-6 posto. A zemlje koje su ušle u Europsku uniju imale su i veću stopu. To je proces koji jednostavno moramo proći jer ne možemo ne investirati ako želimo razvoj.

Koji je omjer vaših poslova na domaćem tržištu i u inozemstvu?

Tehnika je više od 40 godina dosta zarađivala na inozemnim tržištima. Činjenica je da nam taj udjel od 1990. pada i pao je na simboličnih nekoliko posto. Problem izvoza nije jednostavan. Prošle smo godine više od 10 milijuna eura prihoda napravili u inozemstvu, međutim, napravili smo ga u regiji, odnosno u BiH i Srbiji. Imamo još tvrtku u Njemačkoj, no ne radimo više, kao što smo nekad, velike poslove. Činjenica je da se sad pojavljuju neke zemlje izuzetno investicijski potentne. Sad su Emirati i mirni dio Arapskog poluotoka enormno intenzivni, ali sve više i Rusija, te Kazahstan i Uzbekistan.

Postoje li pomaci pri stvaranju građevinskog klastera i zajedničkih projekata u inozemstvu?

Jasno je da ako želimo nastupati na stranim tržištima moramo ići ujedinjeni. Priča o klasteru je zapravo jedino rješenje za male zemlje kao što je Hrvatska. U priči globalizacije, kad vas proždiru multinacionalke koje su nebrojeno puta moćnije od cijele države, morate shvatiti da ste sami nemoćni.

Tehnika—Part 2

Kakvi su vaši planovi u Srbiji i BiH?

Osnovali smo vlastite tvrtke i krenuli stvarati prijateljsko okruženje tako što smo s lokalnim tvrtkama krenuli u realizaciju projekata. Jasno je da na ta područja ne možete ići s vlastitom radnom snagom jer je lokalna jeftinija. A sad, pak, razmišljamo o tome da kupimo neku lokalnu tvrtku jer morate imati materijalne ili proizvodne izvore da možete ostati na tom tržištu. Još nemamo ništa konkretno, no u Srbiji planiramo kupovati. Ne možemo predugo čekati jer se te zemlje otvaraju ne samo hrvatskim tvrtkama nego svima.

Postoje li pomaci pri stvaranju građevinskog klastera i zajedničkih projekata u inozemstvu?

Jasno je da ako želimo nastupati na stranim tržištima moramo ići ujedinjeni. Priča o klasteru je zapravo jedino rješenje za male zemlje kao što je Hrvatska. U priči globalizacije, kad vas proždiru multinacionalke koje su nebrojeno puta moćnije od cijele države, morate shvatiti da ste sami nemoćni.

Hoćete li se odazvati na poziv Kazahstana za sudjelovanje na natječajima s obzirom na to da planiraju milijarde uložiti u infrastukturne objekte?

Kazahstan je intrigantan investitor. Na tom tržištu nemamo iskustvo, ali u bliskoj budućnosti se priprema moj put u Kazahstan.

Kako ide prodaja u centru Zagreba? Imate li u planu još takvih projekata?

Prodaja ide korektno. Najveći kupac je Mercator sa svojim trgovačkim centrom, a ide nam i prodaja poslovnog dijela. Hoćemo li raditi još takvih kombiniranih projekata, ovisit će o lokaciji i urbanizmu.

Gradili ste apartmane u Malinskoj na Krku. Hoćete li još graditi na Jadranu?

Imamo samo planova. Kao velika tvrtka nemamo šanse na malom projektu. Nažalost, to je hrvatska zbilja. No kad smo mi radili apartmane, Malinska je dobila ekološku kanalizaciju i tri kilometra dalekovoda, a renovirana je i vodovodna mreža. Tehnika ako ide, ide na veći projekt, a on zahtijeva i radove na infrastrukturi. Upozoravam hrvatske investitore da priču s Jadranom moramo držati u svojim rukama. Investicije na Jadranu su jedna od gorućih tema hrvatske budućnosti. Mislim da puno gore od betonizacije može biti loš izbor stranih investitora. Neki projekti koji Tehniku na Jadranu zanimaju ne odnose se samo na apartmane nego podrazumijevaju i sve druge sadržaje.

Prošle ste godine izabrani za menadžera godine. Koja je komparativna prednost Tehnike u građevinskom sektoru?

Prva je prednost naš model privatizacije. Vlasnici Tehnike su njezini što bivši što sadašnji zaposlenici jer mi smo shvatili da su jedina kvaliteta ljudi. Druga je prednost u strukturi kompanije. Nismo ušli u priču devedesetih godina kao socijalistički kombinat. Radimo sve što možemo da složimo profil europske tvrtke i mislimo da smo u tom uspjeli bar 80 posto. Treća naša prednost je da nismo svaštarili. Mi smo se opredijelili za najteži put. Pokušavamo biti specijalisti za visoku gradnju i naš najveći prihod ostvarujemo ili na stranim investicijama ili na privatnim investicijama. Tko tu preživi taj je spreman za Europu. Naš menadžment 16 godina radi na tome da jednu društvenu tvrtku kroz proces privatizacije prevede u europsku tvrtku, a da ostane u vlasništvu hrvatskih građana. I mislim da smo u tome uspjeli. Burza tako kaže.

Hvala kolegi Matrixu, ovo je stvarno poticajan članak.
Iskreno, THNK ispod 11k je bagatela.

Pridružujem se zahvali .
Nadam se da do kraja tjedna preskačemo tu letvicu i više se ne vraćamo ispod.

Update…..

A pogledaj daljnji razvoj situacije

i koliko nam ono fali da smo opet na 12 000 kn?[smiley2]

[color=blue]O Menadžeru godine 2006.[/color]

[color=blue]Mr. sc. Filip Filipec, glavni direktor Tehnike d.d., Zagreb[/color]

Filip Filipec rođen je 15. prosinca 1950. godine u Zagrebu, gdje s odličnim uspjehom završava osnovnu i srednju građevinsko-tehničku školu. Godine 1969. upisuje Fakultet graditeljskih znanosti te 1974. stječe zvanje diplomiranog inženjera građevine. Tijekom studija bio je Tehnikin stipendist. Na istom fakultetu 1987. godine postiže znanstveni status magistra znanosti iz područja “Proračun konstrukcija prema teoriji drugog reda”.

Govoriti o mr. sc. Filipu Filipcu, a ne govoriti o Tehnici d.d., gotovo je nemoguće. Vrijedi i obrnuto. Naime, riječ je o čovjeku koji je sav svoj stručni, radni i ljudski potencijal ugradio u tvrtku koju vodi već 16 godina, a u kojoj radi 32 godine.

Kao tek završeni inženjer građevine gospodin Filipec je došao u Tehniku, u Projektni zavod, davne 1975. godine, da bi se odmah, na sebi svojstven način, odgovorno prihvatio svih poslovnih izazova koje je pred njega postavljala tvrtka. U okruženju koje je znalo prepoznati prave vrijednosti, ovaj mladi inženjer brzo stasa u vrsnog stručnjaka – statičara kojemu su povjeravani najsloženiji projekti. No, uz sve poslovne i obiteljske obveze, Filip Filipec upisuje i poslijediplomski studij te ubrzo magistrira, nastojeći u kontinuitetu pratiti sve nove znanstvene i stručne spoznaje.

Iz bogate poslovne biografije teško je izdvajati pojedine projekte, no svakako iznimno iskustvo bilo je vođenje projektnog tima na izgradnji nove Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje je sudjelovalo 120 projektanata. Osobito vrijedno međunarodno iskustvo bilo je ono tijekom dvije godine projektantskog rada u Frankfurtu, radeći u “srcu” tada vodeće njemačke građevinske tvrtke Phillip Holzmann.

No, početkom 90-tih godina, u doba kada će u Hrvatskoj uslijediti značajne društvene, političke i gospodarske promjene, u doba ratnih zbivanja, prepoznavši vrijednosti mr. sc. Filipeca, u Tehnici je donesena strateška odluka – Filip Filipec izabran je za glavnog direktora Tehnike i od tada je “kormilo” u njegovim rukama. Zahvaljujući toj činjenici, danas nakon 16 godina, uz sve “scile i haridbe” tog burnog dijela hrvatske povijesti koje karakteriziraju tri bitna faktora: rat, pretvorba i tranzicija, možemo reći da je Tehnika uspješno i stabilno prošla kroz to razdoblje i da danas zauzima visoko rangirano mjesto na ljestvici uspješnosti domaćeg graditeljstva i gospodarstva općenito.

Zaslugom i vizionarstvom direktora Filipeca 1993. godine proveden je proces privatizacije, animiranjem skoro svih zaposlenih i ranije zaposlenih, tako da se već u prvom krugu u proces uključuje njih 67%. Danas moderni ESOP proveden je u nekoliko navrata te je tvrtka u potpunosti privatizirana. U hrvatskim okvirima taj se model pokazao kao jako uspješan. Tranzicija tvrtke je mukotrpan proces koji traje kontinuirano. Na hrvatskom tržištu je u proteklom razdoblju došlo do dramatičnih promjena i na svaku od njih je trebalo imati odgovor. Tehnika je danas brand sam po sebi u pristupu svakom poslu. Uz sve navedene činjenice, uz dosadašnji kvalitetan odnos prema svojim poslovnim partnerima, privatnim domaćim i stranim investitorima te uz poštivanje visokih standarda struke, vjerujemo da je Tehnika d.d., na čelu s direktorom Filipecom, tvrtka pred kojom je osigurana budućnost i u okvirima Europske unije.

Gospodin Filip Filipec sa suprugom Zlaticom, ponosan je otac dviju kćeri, Tajane i Minee te djed unučićima Stjepanu i Luki. Slobodno vrijeme provodi igrajući tenis i skijajući, a uživa u svom hobiju – vinogradarstvu.

Broj zaposlenih: 1416
Nova radna mjesta: 28
Ukupan prihod u 2005.: 1.000.983.528,17 kn
Ukupan prihod I. – VI. 2006.: 626.417.631,04 kn
Iskazana dobit u 2005.: 43.836.252,00 kn
Iskazana dobit I.-VI. 2006.: 25.876.177,00 kn
Udjel izvoza u ukupnom prihodu: 4,9%
Neto plaća radnika : 4.796,00 kn

situacija na prodaji se malo pojačala
do 11000 141 kom
do 11250 191 kom ukupno
i onda opet praznina do 11800

možda malo potegne sutra, a možda su u šumi[smiley1]
inače od 28.9.2007 nema promjena u top 10 a protutnjalo je 15,5 M sa prosječnim prometom 1,7 M/dnevno što je 50% jači promet od godišnjeg prosječnog u ovoj godini

dolazi li netko novi u top 10?