pa nista vise naslijepo nego ti[smiley1].. salunzi su bili takvi da se novac tesko mogao izgubiti, a i sad su takvi..

ako budem u krivu nece mi biti krivo.. cestitke svima koji su bili u pravu..

ja nisam uzimao naslijepo, jedino mi vlasnički odnosi na početku nisu bili jasni, a kad sam saznao da sam kupio dionicu marine, brodogradilišta, proizvodnje solarnih sustava i knjigovodstvene usluge kao i ostale usluge, onda mi je bilo jasno da ovo vrijedi puno puno više. inače, nedavno su kupili još zemljišta pokraj marine veruda, očito je u planu nekakvo širenje poslovanja ili marine. uglavnom, čekam konsolidirano, tada će se vidjeti što sve tehnomont d.d. ima, a ima puno, tu nema dvojbe. šteta, jer ništa bolje nećeš naći. kažem, žao mi je da si dao po bid-u i ostalima spustio prosjek…

je, pala cijena 50%[smiley2]

inace, nisam to ja ovih 40 komada.. ja sam svoje prodao ipak pred koji tjedan..

slaba trgovina u iščekivanju kvartalnog izvješća…

nasipali su pomorsko dobro te na isto uzeli koncesiju. nekakvih1000 m2,danas je trebala bit neka sjednica

Pulski Tehnomont planira proizvoditi 10.000 m2 sunčevih kolektora na godinu
U Tehnomontu, najvećem od triju hrvatskih proizvođača kolektora, od 1975. do danas proizvedeno je 40.000 četvornih metara ‘hvatača’ Sunčeve energije, u Sloveniji se svake godine instalira 102.000, a u Švedskoj 225.000 četvornih metara kolektora.

Iako je proizvodnja solarnih kolektora ili kako ih stručnjaci nazivaju “kolektori Sunčeva zračenja” u pulskom Tehnomontu startala još 1975. godine, do danas je proizvedeno tek 40.000 četvornih metara tih “hvatača” Sunčeve energije. Proizvodnja je smanjena na 1500 do 2000 četvornih metara godišnje, ali sada se nakon oštrih naputaka EU o povećanju korištenja alternativnih izvora energije žurno radi na povećanju proizvodnje. U Tehnomontu tvrde da bi brzo mogli dići proizvodnju na 10.000 četvornih metara godišnje jer imaju tehnologiju, prostor, ljude koji to znaju raditi i tehničku osnovu. Treba samo inovirati proizvodni program i animirati tržište.
Ploče i na ‘Jalti’

Tehnomont grupa krenula je pionirski u proizvodnju sunčanih kolektora u vrijeme intenzivne turističke gradnje jer su veliki turistički sustavi bili sigurno tržište za jeftinu i čistu energiju. Tako energiju Sunca još i danas pomoću Tehnomontovih kolektora, staklenih ploča i spremnika energije rabe za zagrijavanje vode mnogi hoteli duž jadranske obale, a i na brojnim privatnim kućama vide se tamne staklene ploče okrenute Suncu. Kolektori Sunčeva zračenja krenuli su i u izvoz mahom u tadašnji Sovjetski Savez, pa je poznati hotel “Jalta” u Jalti natkriven čstaklenim pločama. Međutim, kako je u minulom desetljeću investicijska aktivnost uglavnom zaustavljena, tako je stala (ali nikad do kraja) i Tehnomontova proizvodnja. Pogon je spao na osam radnika i simboličnu proizvodnju. “Budući da je na Jadranu, ali i drugdje, ponovno krenula investicijska aktivnost, odlučili smo u što kraćem roku obnoviti proizvodnju, zaposliti četrdesetak novih radnika, osuvremeniti tehnologiju i doći do proizvodnje deset tisuća četvornih metara kolektora. Procjenjujemo da bi se samo u turizam moglo ubrzo plasirati 500.000 četvornih metara. Međutim, potrebna je jaka marketinška akcija i edukacija kako bi se promijenila svijest o nužnosti postupnog prelaska s fosilnih (potrošivih) na alternativne, nepotrošive izvore energije. Taj će proces sigurno ubrzati i saznanje da sagorijevanje fosilnih goriva bitno utječe na promjenu klime na globalnom planu te da su alternativna goriva budućnost održivog razvoja”, rekao je za Poslovni dnevnik dipl. inž. strojarstva Đorđe Berc, voditelj proizvodnje sunčevih kolektora u Tehnomontu. “Protokol iz Kyota, koji je do sada ratificirala 141 zemlja, usvojen je 1997. godine, a službeno stupio na snagu u veljači 2005., usvojile su 2003. godine i članice Europske Unije. Svaka od zemalja treba formirati centar za alternativna goriva i pripremati se za primjenu postavki iz Kyota, prije svega one da industrijske zemlje trebaju od 2008. do 2012. godine smanjiti štetne emisije šest plinova za 5,2 posto u odnosu na 1990. godinu. A to znači i smanjenje korištenja fosilnih goriva. I naša zemlja potpisala je protokol iz Kyota, ali ga još nije ratificirala, kao što ga nisu ratificirale SAD ni Australija, ali Vlada već danas inzistira da znanstvene institucije intenziviraju istraživanja i primjenu alternativnih izvora energije”, kaže Berc.

Početni poticaj

Inače, riječki Fakultet strojarstva kolijevka je solarnih kolektora u našoj zemlji, a tu je i sjedište Hrvatskog društva za solarnu energiju. “Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša osnovala su službe koje će tu orijentaciju promicati i podržavati, a mi smo već prošle godine dobili početnih poticajnih 70.000 kuna za edukaciju i marketing. Očekujemo da će Vlada barem u početku subvencionirati ovu proizvodnju

mali podsjetnik obzirom da se u zadnje vrijeme puno govori o alternativnim izvorima energije. već je negdje bilo, no možda nije loše opet pročitati.

Na Tehnomontu pretumbacija vlasništva mimo burze. Donedavni prodavač stekao preko 7% novih dionica.
Polijećemo!!!

THMT-R-A 9.7.2007
Vlasnik računa Stanje [%] Promjena
1. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 64.415 24,01
2. TEHNOMONT BMN D.O.O. 53.365 19,89
3. EUROBROD D. O. O. 50.024 18,64 +21248
4. TEHNOMONT D.D. 25.104 9,36
5. TEHNOMONT-BRODOGRADILIŠTE PULA D.O.O. 11.809 4,4 UP OUT–>
6. Skrb.: RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 4.000 1,49 UP
7. FLORIČIĆ KRISTIJAN 3.001 1,12 UP
8. VUJKOVIĆ KATICA 1.690 0,63 UP
9. MACUKA MIRELA 1.370 0,51 UP
10. Grupa računa na kojima je uknjižena ista količina vr. papira 1.369 0,51 NEW
Ukupno: 80,56

Dobra posjećenost nautičkih luka u pet mjeseci

10/07/2007

Hrvatske nautičke luke u prvih su pet mjeseci ove godine zabilježile vrlo dobru posjećenost s 21 posto više dolazaka nautičara i 29 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku ukupno je nautičke luke od siječnja do kraja svibnja ove godine posjetilo 112,7 tisuća turista ostvarivši 198,2 tisuće noćenja.

Značajnom ovogodišnjem porastu fizičkog turističkog prometa u nautičkim lukama najviše su pridonijeli stranci, ostvarivši poraste dolazaka od 22 posto te noćenja od 31 posto.

Stranih je nautičara došlo 92,5 posto od ukupnih dolazaka ili 104,3 tisuće, a ostvarili su 94,6 posto ukupnih noćenja ili 187,6 tisuća.

I domaćih je turista bilo nešto više nego lani – došlo ih je 8,4 tisuće ili 5 posto više, a s 10,6 tisuće noćenja u plusu su za 1 posto.

Od šest jadranskih županija visoke poraste prometa u svojim su nautičkim lukama zabilježile Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Primorsko-goranska i Šibensko-kninska, dok su Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija imale nešto blaži porast prometa u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Najviše je nautičara i noćenja pritom zabilježeno u nautičkim lukama Šibensko-kninske županije (31,3 tisuće dolazaka i 53 tisuće noćenja), dok su najveći ovogodišnji porast prometa, od 42 posto u dolascima i 39 posto u noćenjima, imale luke u Istarskoj županiji.[/u]

Operacionalizacija državnog programa obnove i rekonstrukcije ribolovne flote počela je prije deset mjeseci, kad je bračkoj riboprerađivačkoj tvornici Sardina isporučen prvi tunolovac sagrađen u sklopu toga projekta, a nastavio se gradnjom 40-metarskog plivaričara u pulskom brodogradilištu Tehnomont, čiji je naručitelj solinska tvrtka Conex Trade. Uz tunolovca “Sardina 1”, bračkoj će tvornici ubrzo biti isporučen i drugi višenamjenski plivaričar, čime će se omogućiti dulji boravak na otvorenom moru, ali i potaknuti promjena odnosa ribolovnih snaga na Jadranu. Provedbom tog projekta otvorile su se mogućnosti za višestruke pozitivne učinke, poput stalne zaposlenosti desetak domaćih brodogradilišta koje će graditi ribarska plovila za hrvatsku flotu, što će biti dragocjeno tehnološko iskustvo za budućnost, kad bi se ista vrsta brodova trebala graditi i za izvoz.

a DUG talijanima od 1-milion eu,sad ce rdnici u 9 mj moc prodavat svoje dionice.jedina nada za polet vam je izrada patrolnih camaca a prezentacija u 9 mj.

a otkud bi oni to imali dug talijanima?