nicim izazvano:

Kupnja Prodaja
500,00 607
481,00 11
480,00 317
420,00 100
400,02 19

520,00 97
540,00 4
550,00 10
559,75 5
560,00 60
Transakcije
Cijena Količina Vrijeme
500,00 73 15:08:28
499,99 6 15:08:25

mozda ide konsolidirano uskoro+prvi kvartal?

Mrda se mrda al nazalost samo mrda…….jel ima ko kavu pametnu inforaciju ,ma di je taj upitnik da cayman ne kaze :al je nepismen[smiley11]

Mrda se mrda al nazalost samo mrda…….jel ima ko kakvu pametnu infomraciju ,ma di je taj upitnik da cayman ne kaze :al je nepismen[smiley11][smiley11]

Nitko nema komentar ,na ovu slabo likvidnu dionicu a ipak po meni sigurnu.[smiley4]

evo da ti ja komentiram…tiho se najbolje radi[smiley2].

današnji vjesnik:

http://www.vjesnik.hr/html/2007/06/09/Clanak.asp?r=tem&c=2

Jadran postao svjetski hit za skupe megajahte

Za hrvatski turistički ugled ne bi bilo dobro da bogati nautičari moraju otploviti u neku drugu mediteransku zemlju zato što u našim marinama neće biti mjesta
Tjedan dana krstarenja na prvoj jahti izgrađenoj u Hrvatskoj, u Nautičkom centru Prgin u Šibeniku, a riječ je o Mondijalu 54 (13,3 metara) košta oko 11.000 eura, a kako doznajemo, klijenata spremnih da plate taj luksuz i užitak ne nedostaje. Naravno da je pomenuti iznos pusti san većine Hrvata, ali »za utjehu«, najam, primjerice, u Veneciji 40-metarske jahte za tjedan dana košta oko 100.000 eura i to izvan glavne turističke sezone. Međutim, ima i znatno skupljih jednotjednih korištenja brodova, pa tako u ruskom nautičkom vodiču za sedma dana uživanja na superluksuznoj jahti treba platiti čak 600.000 eura.
»Trenutno se u svijetu gradi 4000 megajahti, odnosno brodova dužih od 30 metara, od kojih su dobar dio naručili kupci iz Rusije. budući da su marine na Azurnoj obali prepune megajahti, sad se za njih traže nova zanimljiva odredišta, među kojima je pravi hit naš Jadran. To bi Hrvatska trebala što bolje iskoristiti, jer je riječ o platežno iznimno moćnim gostima«, mišljenja je Ivana Prgin iz Nautičkog centra Prgin u Šibeniku.
Ona napominje da, u nama nautički konkurentskim zemljama, uz nautičke centre grade luksuzne apartmane i hotele u kojima se gostima nudi sve što požele. Nautički centar Prgin raspolaže sa 250 vezova, s tim da što prije namjerava izgraditi još 200, a imaju i čarter flotu od 75 brodova, uglavnom jedrilica Grand Soleil, najkvalitetniju na Jadranu. Uz marinu i škver, u tom nautičkom centru u planu je gradnja i luksuznog hotela sa stotinjak soba, a već sad u tu marinu dolaze megajahte, jer mogu dobiti željenu uslugu. Što znači imati na vezu megajahtu, najbolje govori primjer Venecije, koja je prije nekoliko godina dio stare luke pretvorila u privezište za megajahte, gdje svaki dolazak jednog takvog luksuznog broda znači najčešće prihod od najmanje nekoliko stotina tisuća eura, posebice kad je riječ o plaćanju održavanja tih plovila, vrijednih i više desetaka milijuna eura. Štoviše, jedna takva jahta je u Veneciji za samo nekoliko dana boravka donijela prihod domaćinu od dva milijuna eura.
Dopredsjednik udruženja marina Hrvatske Krešimir Žic više je puta naglasio da ne možemo »zaključati ulaz« u svoje more, jer, slikovito objašnjava, nije more parkiralište koje može biti prazno ili popunjeno. On napominje da proizvodnja brodova u svijetu svake godine raste 20 posto, a da će nautičari koji budu željeli doći sa svojim brodom u naše more naći načina, gdje će boraviti. Žic upozorava da za naš turistički ugled ne bi bilo dobro da ti nautičari moraju otploviti u neku drugu mediteransku zemlju zato što u našim marinama neće biti mjesta. Poznavatelji tih nautičkih neprilika smatraju da bi eventualnu selekciju među nautičkim gostima trebalo napraviti povećanjem cijena usluga. Novac uložen u marine vraća se sporo, pa je zato mnogo mudrije trenutno dograđivati postojeće marine, nego graditi nove. Većina lokacija određenih za gradnju novih marina je prema mišljenju stručnjaka dosta nesretno i nespretno odabrana, što će podosta poskupjeti njihovu gradnju.
U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 1300 plovila za razonodu, a domaćih osamdesetak malih škverova sve više uspješno izvozi svoje brodove na strana tržišta, što pokazuje da se ta naša industrija vrlo brzo prilagodila (bez pomoći i subvencija države) tržišnim uvjetima poslovanja. [smiley2]Uvođenjem vinjeta za strane brodove dobrim je dijelom riješen problem crnog čartera, međutim, u iznajmljivanju brodova na našemu moru……

Čobankoviću, na dobrom si tragu. Budućnost naše brodogradnje je u malim i srednjim plovilima a ne u tankerima koje kinezi rade za 35% manje love nego mi, a ovakve brodove još nisu naučili graditi i tu je velika šansa tehnomonta. Marine smo već apsolvirali i samo ću napomenuti da su ove godine krcate već od nove godine, što prije nije bio slučaj. Jednostavno, Jadran je ove godine jako IN, a Istra posebno među strancima-bogatašima i jednostavno imam dojam da će ih biti sve više i više. Kupuju se stare kuće i zemljišta duž cijele istre a tehnomont sigurno neće ostati postrani u bilo kakvom biznisu (primjerice solarna energija koju naveliko proizvode i vodeći su u tom segmentu također). Još kad bude natječaj za MUP pa marokanci…neće nam biti loše s ovom dionicom. I naravno, priželjkujem konsolidirano izvješće ali mislim da ga još neće biti. Zato p/e i jest malo velik, ali bit će to puno manje nakon što se vidi što sve tehnomont-grupa ima.

tek u 9 mj idu u maroko na prezentaciju. poslali dokumente al fizicki idu u 9 mj.Nisu mi jasni ovi skokovi-padovi ……pozdrav iz pule.

zgubidane, pa pogledaj promet. vrlo je malen. neki sitni nervozni dioničar je odlučio prodati i onda je prodao po cijeni ponude. ništa novog. a možda netko ruši cijenu, tko bi ga znao…

Moze bit znam dosta ljudi koji su prodali 50-60 komada da kupe auto ili skuter,jnima je svejedno za 500-1000 kn jer im prijevoz treba.to kazem za one s kojima sam ja pricao…nebitno.[smiley8]

caymane, znao sam ja na kakvom sam tragu puno prije tebe.

THMT je win-win kompanija.

Firma ima stalan izvor dobiti s radnicima u najmu za radove u inozemstvu. Na temelju te dobiti su izgradili najbolju marinu u Hrvatskoj koja uz to tek ima ogromnu perspektivu i blistavu budućnost kad megajahtaši otkriju Jadran.

Ono što je meni najzanimljivije kod THMT je brodogradilište koje je nastalo kao cijela japanska mega industrija – kao kooperant Uljaniku. Tako je brodogradnja trebala pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, kooperanti uz jedan siguran posao s brodogradilištem trebali su postepeno razvijat vlastiti specijalizirani biznis, kao Mazda, Toyota, Sony…

Danas su se u THMT prilagodili tržištu i našli svoju nišu malih brodova: patrolnih glisera i brzih ribarskih brodova.