moglo bi bit da je kupovao 8. na listi Floričić. Raspitivao se tko stoji iza Eurobroda, pa vjerujem da je pokušao pregovarati oko kupnje njihovih dionica. s obzirom da je sad obavljena transakcija dijela Eurobrodovih dionica špekuliram da bi on (ili povezani) mogao biti kupac.
Visok relativan rast posjećenosti nautičkih luka
Iako su hrvatske nautičke luke u prvim mjesecima ove godine zabilježile relativno mali fizički turistički promet u apsolutnim brojkama, postoci pokazuju visok porast prometa u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, i to 61 posto više dolazaka i 84 posto više noćenja. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u hrvatske je nautičke luke u prvom ovogodišnjem tromjesečju došlo ukupno nešto malo više od 5 tisuća turista, koji su ostvarili 15,4 tisuće noćenja.
Značajan porast ove godine i u dolascima i u noćenjima zabilježen je i kod domaćih i kod stranih nautičara. Oko 91 posto ukupnih dolazaka ili 4,9 tisuća u nautičke luke ostvarili su strani turisti, što je u odnosu na lani porast od 59 posto, dok su s 14,5 tisuća noćenja u plusu za 87 posto. Domaćih je pak nautičara došlo svega 508, ali je to u odnosu na lani čak 74 posto više. Ostvarili su 897 noćenja ili 47 posto više.
Od šest jadranskih županija visoke poraste prometa u svojim su nautičkim lukama zabilježile četiri županije (Zadarska, Primorsko-goranska, Šibensko-kninska i Istarska), dok su dvije (Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska) imale pad prometa u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najviše je nautičara pritom došlo u nautičke luke Zadarske županije, u kojima je ostvaren i najveći ovogodišnji porast prometa, više nego trostruko veći.
(Hina)
nema brige za tehnomont dokle god more oplakuje našu lijepu obalu…kad krenu natječaji za patrolne brodove MUP-a gdje će im biti kraj. pogledajte malo na http://www.tehnomont.hr
Rade oni odlične brodove.
nema brige za tehnomont dokle god more oplakuje našu lijepu obalu…kad krenu natječaji za patrolne brodove MUP-a gdje će im biti kraj. pogledajte malo na http://www.tehnomont.hr
Rade oni odlične brodove.
ja moram rec da sam bio pomalo razocaran onime sto trenutno grade.. malo mi to izgleda zastarjelo.. no ako krenu malo u modernizaciju, mislim da imaju jako lijepu perspektivu..(ja imam thmt, samo da napomenem, i ne mislim prodavati tako skoro)..
bas sam razmisljao jucer o tome, pa ako mi netko moze odgovoriti.. zasto se brodovi, bar oni manji, ne proizvode serijski, kao npr. auti?
mali brodovi se rade serijski kao auti, ali tehnomont ne radi baš male brodove. a pogledaj listu kupaca, od adrisa preko đure đakovića do uglednih njemačkih i talijanskih poduzeća. nisu oni zastarjeli nego takvi kupci traže konzervativniji dizajn broda. pa ne može policija imati sunseekere ili riva jahte. kako bi to izgledalo? ko u miami-vice. oni rade vrhunske patrolne čamce, a rade i solarne sustave o kojima slabo pišete, a to im je jedan od važnijih izvora prihoda. naravno, dionica miruje pa ju ne primjećuju. kad skoči za 50% onda će mnogi ko muhe na g….o kupiti. tako se to ne radi ….[smiley1]
Šta ćeš krda trebaju vođe,tako je i na elki bilo ništa,ništa,sad svi sve znaju sad je svima dobra,al neka nije da mi je žao[smiley1][smiley1]
Evo prenosim vam jedan članak iz današnjeg tiska da vidite zašto je dionica THMT vrlo perspektivna u očima Kristijana Floričića i još nekih fond managera. Marina Veruda i brodogradnja malih patrolnih i ribarskih brodica u skoroj budućnosti dobit će još jedan snažan prihodovni faktor, a sve skupa će dionicu THMT pogurati snažno, snažno. Slijedi tekst iz današnjeg dnevnog tiska, s poštovanjem vaš Tonći Bonači!
Solarne elektrane i na hrvatskim autocestama
Prva solarna elektrana sagrađena je u Švicarskoj 1989. godine, a u Europi je trenutačno u pogonu više takvih objekata uz autoceste. Zadnji primjer je Slovenija
Nedavno je jedan slovenski dnevni list objavio da će se na ogradi protiv buke, koja će se napraviti na brzoj cesti kod graničnog prijelaza Vrtojba, dugoj 640 metara i visokoj 2,5 metara, postaviti solarne ćelije, a snaga takve »solarne elektrane« priključene na električnu mrežu bit će 80 kilovata. Zajedničkim planiranjem zaštite protiv buke i proizvodnje električne energije ukupni troškovi gradnje od oko milijun eura smanjit će se za gotovo 20 posto. Projekt i financijska konstrukcija već su pri kraju, a još trebaju dobiti odobrenje vlade.
Solarni kolektor u zvučnom zidu uz cestu trebao bi proizvoditi 108 megavatsati električne energije na godinu, a sama investicija bi se amortizirala u 12 do 14 godina, što je, objektivno, polovica životnog vijeka tih solarnih ćelija.
Solarna elektrana na slovenskoj brzoj cesti nije novost nego tek posljednji primjer u nizu. Naime, prva solarna elektrana sagrađena je još 1989. godine u Švicarskoj, a u Europi je trenutačno u pogonu više takvih objekata uz autoceste, s ukupnom snagom 850 kilovata.
Postavlja se pitanje što je s Hrvatskom, može li i hoće li ona pratiti europske trendove zaštite okoliša koji u zadnjih nekoliko godina preuzimaju jednu od glavnih uloga u kreiranju europske politike.
Mreža hrvatskih autocesta je oko 1100 kilometara, pa bi se takve solarne ćelije mogle postaviti na mnogo mjesta, te nameće zaključak da bi solarne elektrane koje bi se postavile na hrvatskim autocestama proizvodile pristojnu količinu električne energije.
Uz to bi takve solarne elektrane, osim proizvodnje električne energije, mogle donijeti mnogo ekoloških pluseva za Hrvatsku u europskim bilježnicama.
»Smatram ovo posebno zanimljivom idejom i mislim da bi se u jednom dijelu mogla realizirati i u Hrvatskoj. Zasad nema takvih prijedloga, ali ne vidim prepreke da se pokuša krenuti u realizaciju«, rekao je Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša.
Jasno, nastavlja Ružinski, takav projekt bio bi izvediv u mnogo većem dijelu da se krenulo u realizaciju prilikom izgradnje autocesta, i to kad su se gradili zidovi za zaštitu od buke.
Drugi problem, smatra Ružinski, predstavlja priključak na električne vodove, na mrežu, što nije moguće duž cijele trase. No, dodaje Vjesnikov sugovornik, to su tehnička pitanja, koja treba analizirati.
»S prijedlogom ću upoznati kolege iz Ministarstva zaduženih za promet i izgradnju autocesta, pa ćemo pokrenuti odgovarajući projekt. Jer, premda to nisu velike snage, svaki kilovat obnovljivih izvora, svaki kilovat uštede električne energije, svaka ugašena žarulja koja nepotrebno svijetli, predstavlja velik doprinos zaštiti klime, odnosno zaštiti okoliša«, zaključuje Ružinski.
br1. stavljati solarne celije na zid je glupo jer kut nije dobar, takodjer, tko ce ih cistiti uz cestu konstantno, a tamo ce se sigurno puno prljati.. ovakve debilane mi stvarno idu na zivce (tzv. ‘projekti’)
br.2. kakve to ima veze s tehnomontom? tehnomont ne proizvodi PV celije nego solarne kolektore za grijanje vode.[smiley1]
p.s. ako zelite ulagati u PV ukucajte nanosolar u google..
sudeci po prosloj godini, skoro bi mogla godisnja skupstina za tehnomont.. bilo bi dobro kad bi netko barem podigao papire pa odgovorio na neka otvorena pitanja..
a u medjuvremenu pratiti sda i narodne novine