@Ferengi

– 90% tvojih statističkih problma rješava Centralniu granični teorem.

– preostalo ću ja pokušati, deskripcijom. Dakle, sve banke, revizori, rejting agenciije, savjetnici (za ovo i ono) prije nego li odobre kredit, izdanje obveznica, objavu fin.izv. prije nego li dodijele klasu dužnika, izrade stratešku studiju ili neku drugu – uglavno "izvade" dušu svakom poduzeću. Vjeriojatno je da svi oni nisu baš toliko altruistični, pa da kad se zateknu na tržištu kapitala, jednostavno zaborave na sve te papire, studije, odobrenja, pa trguju onako, ljudski – stohastično. Osobito, kad okreću milijarde na dnevnoj razini, svako od njih ponaosob. Ako si suglasan s ovom pretpostavkom, odna ti jedino preostaje biti njihov sljedbenik. A za to se opet vrati na Centralni granični teorem.

@ ferengi

malo mi se čini da se slažemo oko većine stvari, pa da se ne slažemo ni u čemu, pa mi se onda čini da se u stvari samo želiš svađati [rolleyes]

krećem nekim neredom:
trend 🙂 što je trend? pokušaj definicije:
rastući trend je vremenski period u kojem postoji eksponencijalna funkcija (ili pravac na log grafu) u kojem cijena ne prelazi donju okolinu te funkcije.

Dakle nisam definirao određenu funkciju, nego tip funkcije. Jer kao što i sam kažeš, jednom odgovara jedan SMA, drugi puta drugi.
Da li je to idealna funkcija? Nije. Da li je primjenjiva u većini slučajeva, odnosno postoji li funkcija koja je u dovoljnom broju slučajeva primjenjiva da bi stvorili profitabilnu metodu? Da, detalji kasnije.

Modeli.Random Walk. Ako se ne varam, ti si taj koji je tu stavio Random Walk.MA.RAND.xls tablicu.
Pa dobro, ja i tu vidim trend. Da li to znači da ne postoji deterministička komponenta odnosna da ona nije jedina i dominantna kod određivanja trenda? Da li bi se na čistom random walku moglo uspješno trgovati? Pa zašto ne?
Kako to možemo uopće provjeriti?
Pa recimo tako da izgeneriramo jedan duži period i onda pogledamo da li postoje svi elementi za koje znamo da su karakteristični za kretanje cijena na burzi: ewt, uzorci, harmonici. price action radi, to vidim iz aviona.
Da li je to uopće bitno?

Evo ja imam neki model. Dakle ne recimo, nego imam. On je otprilike ovo o čemu sam tu gore pisao, a i pričao sam ti o njemu. Prilagodljiv način određivanja trenda na principu price action, dakle MA uglavnom.
Da li je model dobar?
Mislim da da. Ima gomilu parametara, i za bilo koji set parametara, pa čak i slučajno odabranih, ne stvara značajniji drawdawn. Naravno da za neadekvatne parametre ne stvara profit, nego se vrti oko nule, vjerojatno bi se našao i set koji bi uništio račun. Valjda je jasno da ih nisam tražio u tom smjeru 🙂
I tu dolazimo do problema koji si naveo. Kako to namjestiti da radi idealno, odnosno prihvatljivo, odnosno da budemo sigurni da će imati prihod i u budućnosti.
Kako je broj parametara prevelik, koristim genetske algoritme za pronalazak lokalnih optimuma iz prostora rješenja.
I sada, za period od dvije – tri godine, zavisno od perioda na kojim radim pretragu, postižem razne stupnjeve optimizacije. Lokalni optimum nad cijelim testnim periodom daje profit od 7500% uz drawdawn od 25%. No recimo taj set parametara je zaradio 10% ove godine. Ukratko u potrazi sam za kriterijem po kojem odrediti set parametara.
Model je live od nove godine manje više, no stalno prčkam po njemu i mjenjam mu setove parametara tako da nemam nekakvu statistiku. Zadnjih mjesec dana ima isti set parametara, i da nisam prčkao ručno imao bi +15%. Ovako je na nuli. Taj isti set parametara daje na zadnje 2.5 godine cca 1000% uz 22% drawdawna. Što ne znači apsolutno ništa, jer ne postoji način da znaš kako će funkcionirati u budućnosti.
Ukratko, jedini mogući kriterij koji trenutno vidim je da pronađem set parametara koji daje najmanji mogući drawdawn na najdužem periodu (dakle da bude što robustniji) i da ga pustim više na miru, pa šta bude, bude.

Naravno to nije ono čime se trenutno bavim. Imam još dva modela, jedan je izrazito općeniti sa odabranim indikatorima i sustavima ulaska, trenutno zapostavljen, a drugi je više nalik na nekakav EWT automat stanja, sa potpunim pomakom u strategiji ulazaka i tradea općenito. Trenutni rezultati su izrazito obećavajući. Inspiriralo me kako trguju veliki, spoznaja da najbolje zarađujem kada imam ogroman rizik bez SLa, i još par stvari. Također želio sam izbjeći zamku u koju sam uletio s prvim modelom.

COT se jednostavno mora dati iskoristiti. Imaš predobar izvještaj o manje više stvarnom stanju otvorenih pozicija, i znaš modele po kojima trguju veliki. To znači da možeš u kombinaciji s pogledom na graf dosta jasno vidjeti točku okreta.
Preamlo uzoraka…. mislim da bi kompilacija od 5 godina unatrag trebala biti dovoljna. Ne znam da li ima toliko, nisam gledao, trebal

Kolege, ovo gore vam je maksimalna dužina posta 🙂

da dovršim zadnju rečenicu:
Ne znam da li ima toliko, trebalo bi biti.

ljetni period, nema trgovanja, samo filozofiranja 🙂

može neka argumentacija?
probao si analizirati?

argumentirao sam u postu, forex je OTC tržište bez centralnog kliringa.
volumen trgovan kroz CME futurese je par posto ukupnog forex volumena, zato COT nije reprezentativan. za commodity postoji centralni kliring i bar 70% trgovanja je kroz CME futurese pa tako i COT pokriva velik dio otorenih pozicija.

korisitim COT već neko vrijeme i odličan je izvor informacija, ali ne vidim kako se uklapa u ovo vaše ribanje i ribarsko prigovaranje, nema tamo matematike i velikih kompliciranih riječi, samo psihologija.

korisitm COT i za FX, spominjao sam ga kad je AUDUSD prošli put bio net short prije 3 mjeseca, kad je MMM hvalio Morgan Stanley (veliki igrač?) kako izdaje obevznice u AUD jer očekuju da će padat, tad je bio 0,9800 danas je 1,0550.

Decki, ala ste ga zamaglili….

Moja filozofija jednostavno i ucinkovito ovdje nikako ne prolazi, cini mi se da bi uspjeli i ovaj graf
zakomplicirat………

Lijepo Vas pozdravlja balkanski debil leonidas primitivac po priznanju….

Ako tako definiraš trend, te ako prihvatiš da se radi o nestacionarnom procesu, koji ima značajnu stohastičku komponentu, tada taj trend ima točno = 0 prediktivne moći. I tome se ne može doskočiti bez obzira koliko veliki uzorak sa burze imaš, jer sve što ti radiš je dakle data mining. A tako definiran trend onda ima nikakvu vezu sa underlying procesom.

Savršen primjer kao dokaz ovoga što sam ti sad upravo rekao je tvoj vlastiti primjer. Ok imaš model koji u 2.5 godina daje 1000% prinosa uz 22% max drawdowna. Dakle tipičnim curve fittingom su ostvarene ove brojke, a onda se u "live" modu, observed performace smanjio DRASTIČNO. U boljem slučaju bi imao 15% u sedam i pol mjeseci. Dakle umjesto expected returna od 300% godišnje, ajmo reći da bi ti u ovih pola godine imao (anualizirano) 30%.

APSOLUTNO je logično, realno zaključiti da je s obzirom na tako DRASTIČAN pad performansi, očit zaključak : taj model ima sasvim sigurno dobar money menagment, te također ima "bias" prema rastu, odnosno reže gubitke brže, a pokušava pustiti profite da "teku", te da iz tih razloga, te sasvim realnog mogućeg nasumičnog "sustavnog" ili bolje reći "sustavnijeg" uzorka u ovih pola godine, da je rezultat od 30% anualizirano dobiven kao matematički sasvim izgledna i očekivana anomalija.

Ti kažeš, "u potrazi si za kriterijem po kojem ćeš odrediti parametre". To ti je mega opasno, da ne upadneš u zamku data mining biasa. Upravo je poanta da kod nestacionarnog stohastičkog procesa tog kriterija – NEMA.

Primjerice,
kako ja dizajniram algoritam.

Uzmem neki indeks primjerice TNA, zadnje 4 godine minute by minute podataka. Na njemu kreiram sustav koji minimalno parametarski, a maksimalno relativan i adaptivan. Dakle nešto što "ima smisla" i što nije data driven. Zatim za prvi out-of sample test koristim još 20 uzoraka drugih indeksa po 4 godine (SPY,IWM,TLT,FAS,XLF,XLB,XLK…..). Ukoliko se u out-of-sampleu ponaša pristojno, te u zbroju tih svih uzoraka pokazuje a) stabilnu krivulju b) stabilan roc etc, onda taj model tek dobije pravo ući u pool. Tj dobija pravo odvrtit se na 3 godine podataka svih 500 sp500 dionica.

I onda računam parametre profine krivulje modela, s pretpostavkom da je svaka dionica težinski prema svojoj likvidnosti dobila dio portfelja. Tada ako je ta krivulja u stanju "on average" dakle, u sumi 500 dionica pobijediti index, tada možemo pričati o nekoj prediktivnoj moći.

Probaj svoj model stavit na jedan takav test, pa ćeš vrlo brzo moć procijeniti kolika mu je doista prediktivna moć, na velikom broju različitih realizacija, asimptotski će profitna krivulja težiti u pravac čiji je koeficijent a=prediktivna moć algoritma.

PS : naravno treba ti custom platforma koja može tick datu obrađivati, sve mora biti apsolutno precizno i točno, moraš voditi računa o stvarnim volumenima, provizijama, moraš imati kvalitetne podatke etc.

I onda skužiš zašto EMH vrijedi ipak [lol]

Moram priznati da si me malo nasmijao sa pitanjem : zašto se nebi moglo na random uzorku trejdat "uspješno". Uostalom nije cilj biti u plusu, cilj je rasti BRŽE OD benchmark indeksa. To je poanta efficient marketa.

Ajde pojasni. Bas me zanima … [tongue]

Evo link na stranicu kako i zašto se Keynes ne bi složio!
http://en.wikipedia.org/wiki/Efficient-market_hypothesis
Pogledaj pod članak Kritika i Behavioralne finacije na zadnje pasuse!
Osim toga sam si citirao i razloge u jednom od svojih tekstova.

U prilogu je predavanje u kojem ćeš naći odgovor na pitanje negdje 30 strana od 107.

Za svoje dileme moraš koristiti interdisciplinarna znanja i ne možeš odbacivati elemente koji su očito iz područja koje nije tvoje primarno znanje.

Interesantno kako se u ekonomiju svi rado upliću kao da je to stečeno rođenjem i samo po sebi razumljivo. Bilo bi interesantno da takav pristup imaju i recimo kod Zagrebačke Filharmonije i bez problema nastave svirati na bilo kojem instrumentu.

Ekonomski okvir informatičkog razvoja (Kondratijev)
http://info.biz.hr/typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=460

1) Na wikipedii, pod krititike i bihevioralna financije, na piše ništa meni nepoznato, te također ne piše apsolutno ništa što bi potvrdilo ili da je Keynes bio protiv EMH, ili da je nudio neki argument koji bi danas bio protiv EMH, itd. Dakle OPET nismo doboli konkretno obrazloženje – ŠTO JE TO TOČNO KEYNES REKAO ILI MISLIO, da da opovrgava ili dovodi u "problem" EMH.

2) Što se tiče CLT (Central Limit Teorema), ovo predavanje NIMALO ne pomaže na tragu onoga što je MMM rekao. On je rekao da CLT "riješava" statističke probleme kod analize gibanja cijena, procjene uspješnosti algoritam etc. Što naravno NIJE slučaj, jer kod nestacionarnih procesa se parametar populacije – stalno mijenja, te ga je nemoguće bilo kakvom statističkom inferencijom pokazat, dokazat, utvrdit etc.

3) Kondratijev – što reći za njega, nego da je to poprilično – nebuloziranje. Iako je interesantan sukob ove krize sa eksponencijalnim rastom tehnologije (Ray Kurzweil ideje i to).