@strics
da i postaj Runs testove tj. Gearyev test … rado bi to pogledao … [smiley2]
TA mi je uzela malo dobiti i spasila od puno većih gubitaka.
Sve u svemu, dosta mi je pomogla.
proba
Ovo je dugoročna tehnička za ddjh za 1 godinu ,koja očitava dugoročne trendove i ako je usporedite sa trenutačnim analizama je vrlo različita
-ovdje vam je MACD najbolji pokazatelj vidi se da je došao do vrhunca (mislim na zelene stupiće ) negativnog trenda sredinom 9 mjeseca i da se sada približava nuli
-Kada kupovati ? kada se zeleni stupići približe 0,kada RSI presiječe 50,i kada +d zeleni presiječe -d crveni
To je u grub.Po mojoj procijeni iz iskustva trebaće jedno 30 do 45 dana da se te stvari dogode
GERONIMO:
”
Ja sam u korekciji bio u dionicama koje su imale dobru TA,čak i ponešto zaradio a vi koji nevjerujete nemojta se zamarati sa njom.
”
likvidnim?
nabroji par ako nije tajna
INGRA,LEDO,ATPL jesuli dovoljno likvidne
Evo šaljem primjer za dugoročne trendove(za VIRO)o ovome što sam prije napisao za ddjh
Što se treba dogoditi da bi bio bye signal
+d presijekao -d
MACD stupići skoro na 0
RSI prešao 50
ARON UP zeleni presijekao ARON down crveni
Što vam ovo govori za VIRO da ulazi u dugoročan pozitivan trend e sada dokle će cijena dogurati to ćemo vidjeti
Na slici vidite da je zadnji pozitivan dugoročni trend gurao dionicu od 700 do 1300
Da ti odmah odgovorim na pitanje ‘da li je moguce predvidjeti kretanje buduce cijene vrijednosnice?’. NE, nije moguce, trzista kapitala su random walk model.
Dalje, pojednostavljeno, postoji cognitive bias (kognitivna pristranost bi to preveli!?) koji utjece na ljude da misle da mogu vidjeti pattern u necemu potpuno nasumicnom. Isto tako provedena su ispitivanja gdje su investitorima davani povijesni grafovi cijena, jedni su bili realno nastali a drugi su bili generirani po ‘patternu’, svi ispitanici su pali test raspoznavanja realnih od pattern generated podataka. Mandelbrot to lijepo ilustrira u (mis)behavior of markets.
Najjednostavnije postavljeno, autokorelacija mjeri korelaciju između varijabli kroz vrijeme. Pozitivna autokorelacija ukazuje na pozitivni utjecaj (koreliralnost, ali u vidu smjera kretanja) povijesnih cijena (u ovom slucaju je varijabla cijena) na generiranje buducih, negativna suprotno (vjerojatno znas osnove statistike i sto znace koeficijenti korelacije, da ne objasnjavam to).
Dakle autokorelacijom otkrivamo zapravo da li je varijabla buduca cijena nezavisna od varijable povijesnih cijena, kao sto je gorenavedeno slucaj. Ne otkrivamo (eksplicitno) smjer kretanja. Mozes primjetiti da su Beta2 vise manje gotovo jednake nuli, nadalje testiras hipoteze tih parametara t-testom da li su zaista jednake nuli. T-test ti kaze pri kojoj razini signifikantnosti su vrijednosi Beta2 (koeficijenata autokorelacije) jednake nuli.
Run definiramo kao neprekinuti niz jednog simbola ili atributa (uobičajeno + ili -). Testiramo navedene hipoteze za razinu signifikantnosti α = 0,05: H0 = cov(R(i,t-1), R(i,t)) = 0 H1 = cov(R(i,t-1), R(i,t)) ≠ 0
Neka je: N: ukupni broj simbola (atributa)
N1: broj pozitivnih simbola (atributa)
N2: broj negativnih simbola (atributa)
R: broj run-ova
E(R) = (2N1*2N2)/N + 1 očekivana vrijednost run-a
σR = [(2N1*N2*(2N1*N2-N))/N^2*(N-1)]^0.5 standardna devijacija runa
Ukoliko je nulta hipoteza o nasumičnosti očekivanih mjesečnih prinosa valjana, prateći svojstva normalne distribucije, očekujemo: Prob(E(R) – 1,96σR ≤ R ≤ E(R) + 1,96 σR) = 0,95.
Odnosno, vjerojatnost da će gore navedeni interval sadržavati broj run-ova R iznosi 95%.Time razvijamo kriterij za prihvaćanje/odbacivanje nulte hipoteze:
Ne odbacujemo nultu hipotezu o nasumičnosti očekivanih mjesečnih prinosa s razinom pouzdanosti od 95%, ako se R, broj run-ova, nalazi u navedenom intervalu pozdanosti tj. R JE ELEMENT
Runs test potvrĎuje nepostojanje autokorelacije za sve vrijednosnice uključene u analizu (osim za ATPL-R-A) pri razini signifikantonsti od α = 0,05. Time prihvaćamo nultu hipotezu o nepostojanju autokorelacije vrijednosnica.
Tablično su prikazane vrijednosti gearyevog testa.
Kolega radije bih vise postao, ali forum ne dopušta korištenje matematičkih simbola i malo to izgleda nezgrapno, mnogo toga kako bih pojednosvaio pricu sam i iskljucio, recimo Markov AR scheme, randomwalk model, nestacionarnost serija, i da bi bilo bolje koristiti GLS umjesto OLSa pri testiranju autokorelacije. Moj Vam je savjet, ozbiljan textbook iz ekonometrije u ruke i radite ako vas zanimaju ovakva emipirijska testiranja.
Programe koje koristim su Eviews i Stata, nazalost SAS jos nisam svladao. Nisam testirao strong form efficiency premda sam mislio to kao jedan papir i napisati, ali nemam sad vremena, CFA se priblizuje, rok je 01.12. [smiley2][smiley11]
Kolega Strcs,
što drugo da vam kažem nego sretno sa ispitom.
Do 1. 12. bit ćete još spremniji. [smiley11]
Kolega Strcs,
što drugo da vam kažem nego sretno sa ispitom.
Do 1. 12. bit ćete još spremniji. [smiley11]
heeh [smiley11] ak’ budem ovoliko visio na forumu, mozda i ne. Ipak, hvala na dobrim zeljama.
Pozdrav.
_Mrzljak_:
”
složem se quark .. meni se doima da se TA pokazala u dosta slučajeva kao koristan dodatan alat u “borbi sa tržištem” .. taj broj uspješnog tumačenja povijesnog kretanja cijene i volumena je meni dovoljan da je i dalje koristim ..
”
Baš to. Nitko neće shvatiti da ne postoje kruta pravila. Prije svega potrbna je umjetnost u čitanju grafova. Meni nije svejedno da li čitam graf INA-e ili Belja. Svaka dionica je specifična i samo pažljivim praćenjem svake pojedinine dionice može se imati koristi od TA. Isto tako TA treba dodati sve moguće druge faktore koji mogu utjecati na cijenu: IPO HT-a, politika, šuškanja po forumu, novinski članci, inside informacije, opću psihu na tržištu, promjene u TOP10, sektorsku analizu i Ivekova drukanja. 🙂 Ne želim analizirati dionice s kojima ne živim i ne poznajem im dušu.
Ovo što kolega Qark piše se obavezno uvijek uzima u obzir
Da ne širimo ovu raspravu dalje svima kojima nije jasno zašto postoji ova tema evo sljedeći link: http://tehnickaanaliza.blog.hr/arhiva-2005-12.html#1620701863 O Dow teoriji… Charles Dow bio je urednik The Wall Street Journala u kojem je krajem 19 stoljeća pisao članke o svojem gledanju na market odnosno na indexe. S.A.Nelson i W.Hamilton su razradili teoriju na osnovi njegovih članaka.Teorija se temelji na pretpostavkama,a ne dokazima u znanstvenom smislu.Ipak nitko do danas nije argumentirano uspio pobiti te pretpostavke,te se uzima da je Dow-ova teorija temelj za tehničku analizu kakvu poznajemo danas… Da se jednom forumulom može pobiti smisao postojanja TA tada vjerojatno ne bi nastajali ovakvi
radovi: http://www.efos.hr/nastavnici/mzekic/doktor.html
Quark , daj molim te počni primjenjivati neku moderniju literaturu.
Tehnička analiza , o kojoj vi ovdje raspravljate , je u stvarnosti potraga za ponavljajučim i predvidivim obrascima kretanja cijena dionica.
EMH iako i sama nedokazana teorija, dokazala je vrlo jednostavno da je TA besmislena i beskorisna.
Ona kaže da su povijesni podaci kretanja cijena i obujma trgovanja javno dostupni i to uz minimalne troškove.
Upravo zato je bilo koja informacija koja se može dobiti analizom povijesnih cijena već odražena u cijeni dionica. Pravilo EMH u koje vjerujem je da dionice imaju nepredvidivo kretanje cijene. Samim time TA se pobija. Neka netko dokaže suprotno, odnosno da dionice imaju predvidivo kretanje cijene??
Dow teorija , ( inače osnivač Charles Dow, osnivač Wall Streeta )kao preteča TA, je nebrojeno puta dokazala da ne služi svojoj svrsi. inaće postoji jedan aspekt TA koji osobno koristim, naravno da nije savršen, ali pomaže i te kako, ako ništa drugo barem je indikativno. Trn analiza, odnoso pokazatelj raspoloženja.
No o tom po tom.