strcs:
”
quark: ” A bilo bi korektno da ne gurate svakom pod nos vasu TA i vasu interpretaciju TA.
”
Budite slobodni i napišite konstruktivan post umjesto da spamate forum ga glupim postovima. Ako vam se ne sviđa moja iterpretacija možete slobodno napisati svoju. Svoje “argumentum at hominem” postove možete slobodno servirati svojim prijateljima i rodbini da ne budem grublji.
vrlo rado kolega, do sutra cete imati dokaz ovdje na ovom threadu da vasa TA ne vrijedi jackshit, da uzmemo intraday HT-R-A? Ili mozda INA-R-A? Ili obje? Do navecer ili sutra [smiley5]
kolega Posejdon je Behaviorist [smiley11] procitajte od Thalera “Advances in behavioral finance”, Princeton. Behavioralne financije po meni uz FA daju najkvalitetnije odgovore.
Mudri Posjedone, što bi smo mi bez vas? Valjda bi se poklali [smiley2].
Pozivam sve da na ovoj temi ne raspravlju o korisnosti TA već da iznose svoje sebične (sa figom u đžepu) iterpretacije grafova. Upravo tome služi ova tema. Za sve ostalo možete otvoriti temu “TA da ili ne?” i tamo raspravljati o korisnosti TA. Mogli bi raspisati i natječaj za najinovativniju interpretaciju. Gdje je nathan?
Ja sam u korekciji bio u dionicama koje su imale dobru TA,čak i ponešto zaradio a vi koji nevjerujete nemojta se zamarati sa njom.
Ja sam u korekciji bio u dionicama koje su imale dobru TA,čak i ponešto zaradio a vi koji nevjerujete nemojta se zamarati sa njom.
likvidnim?
nabroji par ako nije tajna
Molim guru-e da bace komentar na grafove u prilogu thnx
Ja ovdje vidim vrlo zanimljivu interpretaciju grafova Istraturista i Tehnike. [smiley1][smiley2]
Regresijska jednadžba glasi: P(i,t) – P(i,t-1) = β1i + β2i[P(i,t-1) – P(i,t-2)] + e(i,t), i=1, K, N, t=1, K, T.
gdje β1i ocjenjuje očekivanu promjenu u cijeni, nevezanu za prošlu promjenu u cijeni. Pošto većina vrijednosnica ostvaruje pozitivne prinsose β1i bi trebao biti veći od nula. β2i ocjenjuje vezu između prošlih promjena cijena i budućih promjena cijena vrijednosnica. Očekujemo da je vrijednost procjenjenog β2i = 0, implicirajući da ne postoji korelacija između prošlih promjena u cijenama i budućih promjena u cijenama.
Model testiramo pomoću OLS metode.
Rezultati sažeti u uploadanoj tablici.
Postavljamo iduće hipoteze i testiramo ih dvostranim t-testom: H0: β2i= 0, H1:β2i ≠ 0, Kritične vrijednosti t-statistika za 58 stupnjeva slobode i α/2 = 2.5% iznosi: t 2.5%, 60 = 2.000 (uzimamo df=60 za obje razina signifikantnosti) te za α/2 = 0.5% i isti broj stupnjeva slobode t0.5%, 60 = 2.660.
Pri razini signifikantnosti od α/2 = 2.5% za sve vrijednosnice osim ISTT-R-A i ZABA-P-B ne odbijamo nultu hipotezu, za razinu signifikantnosti od α/2 = 0.5% ne odbijamo nultu hipotezu za sve vrijednosnice. Ovakav rezultat u skladu je s pretpostavkom efikasnosti tržišta slabe forme i nezavisnosti distribucije prinosa kroz vrijeme.
Drugi argument u korist nezavisnosti prinosa kroz vrijeme odnosi se na vrijednosti koeficijenata determinacije u navedenom modelu. Za sve vrijednosne papire u navedenoj regresiji, R2 ima malu vrijednosti. Drugim riječima promjene u prošlim cijenama imaju mali utjecaju na promjene budućih cijena.
Kolega nadam se da vam je ovo dovoljno iscprna analiza [smiley7] A ako vam nije dostatno rado cu uportrijebiti i Gearyev neparametarski test za autokorelaciju koji daje iste rezultate, a ako vam ni to nije dosta mozemo i ML test. Sad bi bio red da vi date KONKRETNE, znanstveno i metodoloski podrzane argumente.
PS: Izbor vrijednosnica u analizi je bio nasumican.
martingale se vratio[smiley2]
hm da … strics, a koji je zaključak tvoje analize ?
Zaključak je da tehnička analiza ne donosi znanstveno verificirane konkluzije.
Zato je kolega napomenuo da behavioralne financije zajedno sa FA, daju najbolje rezultate.
No, bez obzira na znanstvenu verifikaciju, meni je TA u zadnjih mjesec dana donijela dodatnih 27% prinosa.
Inače, ako se volite baviti spoznajnom stranom znastvene metode toplo preporučam Karla Poppera kao autora.
Prema njemu samo falsifikacija je dokaz znanstvene metode.
Za one koji o ovoj temi žele saznati više, mogu mi se obratiti na PP.
martingale se vratio[smiley2] ….
točnoo [smiley2]
pitanje za strics-a ;
1. zašto je pretpostavio da je naše tržište efikasnosti tržišta slabe forme ,
kako to znaš?
kako se to može izmjeriti, ustanoviti ?
definicija je : da jedan dio investitora ima sve informacije , a drugi dio nema sve informacije .. kako to izmjeriti ?
dok je efikasno tržište jake norme ; tržište na kojemu su svim investitorima dostupne sve informacije u isto vrijeme ; teoretski teško moguće … ali ja bi dodao i gdje su svi ili većina investitora jednako obrazovani da donose slične zaključke na osnovi tih informacija, tj da znaju na dobar način obraditi informacije …
Mrzljak poznavanje elementarne ekonometrije i sam pogled na tablicu koju sam ostavio bi ti trebao dati odgovor. [smiley11]
Zakljucak je da nepostoji autokorelacija (ni pozitivina ni negativna) za promatrane vrijednosnice. Obicnim rijecnikom to znaci da povijesne cijene nemaju nikakav utjecaj na buduce cijene.
Konkretno u ovom modelu je koristen Markov AR(1) scheme, ali i to je vidljivo iz jednadzbe, a ako netko misli da prekjucerasnje cijene utjecu na danasnje mozemo i povecati LAG. Ako nekoga vise zanimaju ekonometrijska testiranja vremenskih serija i temelji ekonometrije rado cu ostaviti literaturu u PDF formatu koju imam.