Upravo je Petrov napiso članak gdje govori i o kamatnim stopama.
http://www.poslovni.hr/101381.aspx

@zliprorok

Dobro si to zapazio kod US tržišta, kamate padaju a ekonomija se ne pokreće, mislim da za to postoje nekoliko razloga:
– po meni najopsanija stvar je ovo što mediji rade – odnosno visokopubliciraju krizu. Na temelju medija ljudi se suzdržavaju kupnje i proizvode deflaciju. Država je na potezu, ukoliko država ne inicira potrošnju, ne započne velike kapitalne projekte bit će nezapolenih i sl. Slično je stanje u US. Kriza je previše publicirana i otela se kontroli.

– Kod nas je stanje drugačije (kamatne stope rastu) a kamatne stope su vrlo bitne, ako kamatne stope padnu inicirat će se gospodarski rast, a sad da li je Država u mogućnosti dodatno se zaduživati i pokrenuit javne radove i inicirati potrošnju, dodatno je i pomalo diskutabilno pitanje.
Međutim država uvijek ima mogućnosti prodaje neke od državnih tvrtki i imovine. Npr prodaja 25% HEPa bi dodatno napunila budžet (danas je to zona fantastike a možda već sutra ralnost)

Iako su srednjoročni ciljevi vrlo niski (crobex napisao sinoć, dlkv 290, adrs-p 150), kratkoročno je sazrelo vrijeme za jedan odbijanac (ententinis jako voli ovaj izraz [smiley])…

@goran8

ja mislim da deflacija nema veze sa medijima, nego da je strukturne prirode, postoje dublji razlozi. tu više vjerujem prechteru.

ono što novinari definitivno rade je da, zatvaranjem feedback petlje, uvećavaju paniku, kao multiplikator… [smiley] ubrzavaju pad u spirali, čine paniku globalnom, šire je kao virus.

ali naš problem nije deflacija, mi ćemo imati druge probleme. što se tiče burze, veliki problem su asimetrični i nestabilni poslovni ciklusi.

glede asimetričnih poslovnih ciklusa: ovo je vrlo dobro poznat i dokumentiran fenomen u razičitim ekonomijama. privreda ide u jednom smjeru (recimo dolje) a burza u drugom (recimo gore). iako kao da postoji neka elastična veza između privrede i burze koja će kad tad stvari dovesti u ravnotežu, dinamika je često nepredvidljiva. ZSE je imala totalno nezdravi rast od kraja 2004 do 2007, nešto što nije odgovaralo i stvarnim promjenama u našoj ekonomiji, i to možemo nazvati tipičnim primjerom asimetričnih poslovnih ciklusa.

ako se već dešavalo da burza ne prati (ili ne prethodi, kako bi neki rekli) ekonomiju, zašto očekivati da će se to promjeniti u budućnosti?

i još važnije, žašto očekivati neki rast ekonomije, kad je očigledno da nas čeka recesija, sa još 3 godine vladavine neinventivnog i ekonomski nesposobnog sanadera?

samo sam načeo temu, malo zagrebao po površini… ako nastavimo, možda uskoro i vidimo vezu između TA i stanja u ekonomiji i zašto ja kažem da FA jednostavno nema smisla kod nas sve do 2012-te…

Recommendation #4. Above all, stay out of the stock market. Do not be lured back in by so-called “bargains” or temporary rallies like Friday’s. Our next target for the Dow is 5500, and it could get there very quickly.

Good luck and God bless!

Martin

po meni dvije glavne implicitne pretpostavke fundamentalne analize su stabilan višegodišnji rast ekonomije i SELEKTIVNI rast dionica. vjerujem da se dotični uvjeti kod nas još neko vrijeme NEĆE ispuniti.

Potpuno ste u pravu što se tiće selektivnosti.Selektivnost u padu ,kao i u rastu je pravilo razvijenih i ozbiljnih burzi.Kod nas jedino preuzimanja razbijaju ovu uravnilovku.

Mislim da to veliki igrači rade namjerno kako bi male ulagaće uljuljali u uvjerenje da fundamenti
nisu bitni.A to njima odgovara jer mogu manipulirati i bez problema držati neke dionice jeftino i
na miru dokupljivati.I bez velikog rizika mjenjati poziciju.

O toj cijeni smo razmišljali u junu i julu 2.008. kada je BDI bio jako visok,a BDTI/tankerski indeks/
bio na trogodišnjem maksimumu.
Sa uključivanjem Dugog otoka TNPL ima flotu jednaku koliko ATPL,ULPL i JDPL zajedno ,a manju
zaduženost od ULPL,ATPL te je očito da je bila najpodcijenjenija.
BV u tom trenu je bio veći od 8.000 kn,naravno prema cijeni brodova u tom trenu.
A tankeraši u svijetu su se u tom trenu tržili preko 1,4BV.Dakle,uračunavajući uobičajeni diskont od
30% za banane burze tih 8.000 je bilo realno.
Sada su okolnosti malo drugačije tako da tih 8.000 možemo očekivati kao potencijalnu cijenu u
slućaju rasta brodarskih indeksa jer će TNPL uskoro imati 1.5 mil tona DWT prosječno stare oko 5 god
i relativno malu zaduženost.

pad ispod 7300 vodi na :
1. target 4700 (80%) izgleda
2. target ca 4100 (60%) izgleda.

p.s.
targeti se poništavaju rastom indeksa iznad ca 10800.

S obzirom da je S&P probio svoj prijelomni target koji ga vodi do 400injak logika nalaže da nema šanse da DJIA ne probije ovih 7300 tako da, heh. Osim u slučaju da ovaj prvi opet ne probije svojih 1200 koji poništavaju taj TG, ali koliko je to moguće u medvjedini u kojoj jesmo…

Vlad – sve je to u redu ali prvo ćemo kratkoročno odratiti 4. val. Isto tako MCAP taman spreman za odbijanac na gore, a nakon toga slijede tvoji targeti.