Hrvati i ekonomija – Bog i šeširdžija
Kada ovakvi tekstovi ne bi već bili dosadni, bili bi zanimljivi barem sa stanovišta socijalne psihologije; područje kolektivni autizam. Kao i uvijek kod kolektivnog autizma, daje se maksimum da se ignorira kontekst. U slučaju Hrvatske to su posljedice uvođenja eura u zemlje južne Evrope a posebno Grčke s kojom Hrvatska dijeli cijeli niz identičnih problema i koju već više od dvije godine Njemačka pokušava izgurati iz eurozone. To će konačno učiniti u proljeće 2018. godine, nakon parlamentarnih izbora kada bude imala novu vladu. To će biti cijena za otpis njenog dijela grčkog duga (cca 25 mlrd. eura) od ukupno cca 96 milijardi.
Zašto se ne samo Njemačka nego i Soros, Krugmann i drugi tako silno trude izgurati Grčku iz eurozne? Zato jer je o jedini način da vrati konkurentnost, sredi privredu i opet počne ekonomski rasti. Svi se oni slažu da je uvođenje eura za Grčku bila katastrofalne greška.
Zašto?
Dok je još imala drahmu, banke su do zanjeg dana dijelile kredite uz 9% kamata. Sliejdeći dan nakon uvođenja eura spustile su kamate na oko 3%. Ali Grci nisu iskoristili poplavu jeftiih kredita za ulaganja u proizvodnju (poebno ne izvoznu) nego u razne gluposti,a jedino donekle ozbiljne investicije bile su u turizam (hoteli gdje ona za razliku od Hrvatske ima oko 60% svih kreveta). Ostatak je otišao na lukuz putem potrošačkih kredita. Slično je nakon uvođenja eura bilo i u Španjolskoj (stanogradnja); Irskoj (bankarstvo); Portugalu (trgovina i nešto malo turizam). Riječju, uvođenje eura je još više usosilo zemlje južne Evrope nego sve do tada.
Što bi izazvao drastičn pad kamatnih stopa kada bi Hrvatska stvarno uvela euro prepuštam mašti forumaša. I to Hrvatske koja je na tzv. “indeksu beznačajnosti” (manufacturing exports to Germany as GDP% ) kojeg izrađuje COMTRADE (divizija unutar statističkog ureda UN-a) doslovce na prvom mjestu – ne samo unutar EU nego i u cijeloj Evropi. Hrvatska koja ima najveći trgovinski debalans s Njemačkom u Evropi – prošle godie je uvezla 3,5 mlrd dolara a izvezla jedva 1,5 – više izvozi u Sloveniju (1,6 milijard) nego u Njemačku. I koliki bi to bio novi udarac za turizam koji se sa oko 9 mlrd eura prihoda približio kompletnom izvozu (oko 12,8 mlrd)?
To bi bila kudikamo previsoka cijena za nastavak kultiviranja iluzija/samoobmanjivanja o pripadnosti Evropi i EU!
Hrvati i ekonomija – Bog i šeširdžijaII
Na upozorenje jedne kolegice koja ne voli pisati komentare na forumima moram dati jednu nadopunu: da, kod uvođenja eura – kao direktna posljedica golemog pada kamatnih stopa – u svim zemljama južne Evrope u kojima je bio uveden došlo je do velikog porasta jediničnih troškova rada i to je glavni razlog upropaštavanja njihovih proizvodnih industrija, posebno proizvodnji za izvoz a naročito u usporedbi s jediničnim troškovima rada u Njemačkoj.
Naravno, to bi se dogodilo i u Hrvatskoj što bi dotuklo ovo malo preostale industrije i, kao što sam već rekao, nakon PDV-a još više još dodatno smanjilo konkurentnost našeg turizma.