Dionica Slatinske banke raste uoči prodaje

ANALIZA – Slatinska banka mogla bi, zahvaljujući promjeni vlasnika, dosegnuti do kraja godine i 700 kuna, odnosno omjer prodajne i knjigovodstvene dionice po kojem se trenutačno trguje Privrednom bankom

Učestale javne ponude dionica (Ina, HT, Ingra, Veterina, Atlantic) privukle su najveću pažnju investitora, koji su svoj novac povukli iz investicijskih fondova i dijela dosad najlikvidnijih dionica. Donekle se tome trendu opiru još dionice građevinskih tvrtki, koje doživljavaju procvat.

Gotovo su posve, međutim, u drugi plan pale dionice banaka, koje su ne tako davno bile najtraženije na hrvatskom tržištu kapitala. Izuzetak su dionice Privredne, Zagrebačke i Slatinske banke, kojima su prošloga tjedna ipak ostvareni milijunski prometi. Interes ulagača za bankarskim dionicama mogao bi se povećati nakon što one objave devetomjesečna izvješća o poslovanju, što nijedna od njih još nije učinila. Prema zbirnom izvješću o poslovanju hrvatskih banaka u trećem tromjesečju ove godine, koje je objavila Hrvatska narodna banka, njihova dobit porasla je 18 posto u odnosu na prethodnu godinu. Banke su, dakle, do kraja rujna ove godine zabilježile 3,17 milijardi kuna dobiti, za razliku od 2,69 milijardi kuna u istom lanjskom razdoblju.

Najlikvidniji PBZ

Najlikvidnija bankarska dionica trenutačno je dionica Privredne banke, kojom je ostvaren promet veći od 12,3 milijuna kuna, redovnim dionicama Zagrebačke banke ostvaren je promet od gotovo 4,4 milijuna kuna, a Slatinskom 3,65 milijuna kuna. Upravo bi dionica Slatinske banke, prema mišljenju pojedinih analitičara, mogla povećati interes investitora za bankarskim sektorom.

Slatinska je banka, naime, prva na redu za preuzimanje. Objavljeno je još početkom listopada kako je varaždinska Vaba banka, kao manjinski dioničar Slatinske, počela proces due diligencea. Za očekivati je do kraja godine i službeno preuzimanje Slatinske banke, čija je vlasnička struktura trenutačno prilično raspršena, odnosno ne postoji većinski dioničar nego nekoliko investicijskih fondova zajednički djeluje.

Najveći interes za bankarskim dionicama na hrvatskom tržištu vladao je prošle godine, a probudila su ga talijanska preuzimanja manjih banaka – Banca Popolare Croatia kupila je Banku Sonic, a Veneto Gospodarsko-kreditnu banku. Taj trend nastavljen je i ove godine, kada je Banka Kovanica prodana banci iz San Marina (Cassa di Rasparmio della Repubblica di San Marino). Zajedničko svim tim preuzimanjima malih banaka jest ponašanje prema manjinskim dioničarima.

Talijanska muljanja

Obvezne ponude za otkup preostalih dionica u pravilu su kasnile i novi vlasnici malih hrvatskih banaka bili bi najsretniji da ih nisu ni morali raspisati. Ponudili su cijenu koja je ipak bila ispod očekivanja ulagača, a neki od njih još se natežu s povlaštenim dioničarima. Kako Slatinsku banku preuzima hrvatska, Vaba banka, analitičari ne očekuju ponavljanje istog scenarija, nego pošteniji odnos prema malim dioničarima. Oni koji bi sada kupili dionice Slatinske ipak ne bi trebali imati prevelika očekivanja o zaradi koju bi mogli ostvariti tijekom preuzimanja Slatinske banke.

Trenutačno se dionicom Slatinske banke trguje po cijeni (464 kune) koja je 2,9 puta veća od knjigovodstvene, što je znatno niže od omjera po kojima se trže dionice Privredne i Zagrebačke. Dionicom PBZ-a sada se na Zagrebačkoj burzi trguje po cijeni koja je 4,4 puta veća od knjigovodstvene po dionici, dok taj omjer u slučaju redovne dionice Zagrebačke banke iznosi 3,2. Dosegne li dionica Slatinske omjer po kojem se trguje Zagrebačkom, njezina bi cijena premašila 510 kuna, a “izjednači” li se s PBZ-om, probila bi granicu od 700 kuna. Podsjetimo, male hrvatske banke prodavale su se po cijenama četiri puta većima od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

nastavak…

BROJKE

37,5 milijardi kuna iznosi tržišna kapitalizacija Zagrebačke banke

35,7 milijardi kuna tržišna je kapitalizacija Privredne banke

426,4 milijuna kuna tržišna je kapitalizacija Slatinske banke

BANKE U 2007. – Krediti porasli 18,9 posto, depoziti 12,2 posto

Aktiva banaka povećana je u godinu dana 19,3 posto, odnosno sa 285,1 milijarde kuna na 340,2 milijarde kuna, i to zahvaljujući porastu kreditiranja. Iznos ukupno odobrenih kredita povećan je na 215,5 milijardi kuna (rast 18,9 posto), i to zbog rasta stambenih i ostalih kredita stanovništvu (u što ne ulaze krediti za automobile, hipotekarni te krediti po kreditnim karticama) te zbog rasta kreditiranja poduzeća, kako u državnom tako i u privatnom vlasništvu. Ukupni depoziti u bankama povećani su u godinu dana 12,2 posto, na 215,9 milijardi kuna. Najviše su porasli oročeni depoziti poduzeća te stanovništva, a nešto manje depoziti na žiroračunima i tekućim računima.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI – Gotovo 100 aktivnih fondova

Otvoreni investicijski fondovi upravljali su potkraj rujna ove godine imovinom vrijednom 28,17 milijardi kuna, a u odnosu na kraj prošle godine njihova je imovina uvećana gotovo 80 posto, odnosno čak 12,45 milijardi kuna, dok je broj fondova koji su dobili odobrenje za rad povećan za 26, na ukupno 97, podaci su iz najnovijeg, šestog izdanja publikacije “Investicijski fondovi” koju su izradili mjesečnik Banka i tvrtka To One. Predsjednici uprava društava za upravljanje investicijskim fondovima Erste Invest i KD Investments Josip Glavaš i Hrvoje Japunčić u ocjeni događaja koji su obilježili kretanja na tržištu kapitala od posljednjeg izdanja te publikacije istaknuli su kako je novu živost, nova sredstva “iz čarapa”, kao i velik broj novih investitora na tržište, privukla javna ponuda dionica HT-a. Pritom je Glavaš naglasio kako je velik broj novih investitora na tržište ušao s vrlo visokim očekivanjima u vrlo kratkom roku, što nije dobro ni za koga od sudionika na tržištu kapitala, pa tako ni fondove, jer se prinosi koji su ostvarivani dosad, a koji su uglavnom bili dvoznamenkasti, teško mogu ponoviti.

Glavaš i Japunčić ističu i kako se u posljednje vrijeme dogodila i promjena glede ročnosti ulaganja, i to uglavnom temeljeno na prinosu, bez dovoljna razmatranja rizičnosti ulaganja. Prije dvije do tri godine u fondove se ulagalo srednje ili dugoročno, dok se danas u fondove ulaže na sve kraći rok, ponekad i na nekoliko dana, ovisno o tome koliki prinos koji fond ostvari u tjedan, dva. To ujedno društva za upravljanje potiče na osnivanje novih fondova, pa je tako u ovoj godini odobrenje za rad dobilo 26 novih fondova, 21 s javnom ponudom te pet s privatnom.

Eh, ekipa, pa znate koliko puta su novinari pisali takve bedastoće, navukli raju, i što je bilo kasnije?
(Tako su jednom rekli i da će LLRB na 700 kn u kratkom roku… [smiley1] )

Eh Tango, stoji ovo sto si napisao,

ali ako nesto ne znas, onda ne trkeljaj..

Ma dobro, neka tržište kaže svoje… nemam interesa ovdje niti sam ga ikad imao. Valjda postoje i neki fundamenti, ali uspoređivati PBZ ili ZABU s ostalim bankama – ne bih, ipak…

Ja sam zato i rekao da je tekst pamflet… samo stoji da je VAba u pokusaju preuzimanju SNBA, to je javna info…sorry ako smo se mimoisli u razumijevanju…[smiley10]

Nema promjena u Top10 za 02.11.

30.10.
1. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 113.594 12,36 Skrb. račun
2. DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIG. ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU 76.494 8,32 Osnovni račun
3. PBZ D.D. 41.150 4,48 Skrb. račun
4. INGRA D.D. 37.500 4,08 Osnovni račun
5. VABA D.D. BANKA VARAŽDIN 35.000 3,81 Osnovni račun
6. HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 34.728 3,78 Skrb. račun
7. PBZ D.D. 31.398 3,42 Skrb. račun
8. HAAB D.D./SLAVONSKI ZATVORENI INV. FOND D.D. 30.442 3,31 Skrb. račun
9. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 29.913 3,26 Skrb. račun
10. CROATIA LLOYD D.D. 27.792 3,02 Osnovni račun
Ukupno: 49,84

05.11.
1. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 113.594 12,36 Skrb. račun
2. DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIG. ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU 76.494 8,32 Osnovni račun
3. PBZ D.D. 41.150 4,48 Skrb. račun
4. INGRA D.D. 37.500 4,08 Osnovni račun
5. VABA D.D. BANKA VARAŽDIN 35.000 3,81 Osnovni račun
6. HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 34.728 3,78 Skrb. račun
7. PBZ D.D. 31.598 3,44 Skrb. račun ▲ +200 kom +0,02%
8. HAAB D.D./SLAVONSKI ZATVORENI INVESTICIJSKI FOND D.D. 30.442 3,31 Skrb. račun
9. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 29.913 3,26 Skrb. račun
10. CROATIA LLOYD D.D. 27.792 3,02 Osnovni račun
Ukupno: 49,86

Evo za kolege sa SNBA.
…[smiley11]

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=e35ff3a0-645e-4a24-9d2b-ba88ba2c0238

Dionica Slatinske banke raste uoči prodaje

Učestale javne ponude dionica (Ina, HT, Ingra, Veterina, Atlantic) privukle su najveću pažnju investitora, koji su svoj novac povukli iz investicijskih fondova i dijela dosad najlikvidnijih dionica. Donekle se tome trendu opiru još dionice građevinskih tvrtki, koje doživljavaju procvat.
Gotovo su posve, međutim, u drugi plan pale dionice banaka, koje su ne tako davno bile najtraženije na hrvatskom tržištu kapitala. Izuzetak su dionice Privredne, Zagrebačke i Slatinske banke, kojima su prošloga tjedna ipak ostvareni milijunski prometi. Interes ulagača za bankarskim dionicama mogao bi se povećati nakon što one objave devetomjesečna izvješća o poslovanju, što nijedna od njih još nije učinila.

Prema zbirnom izvješću o poslovanju hrvatskih banaka u trećem tromjesečju ove godine, koje je objavila Hrvatska narodna banka, njihova dobit porasla je 18 posto u odnosu na prethodnu godinu. Banke su, dakle, do kraja rujna ove godine zabilježile 3,17 milijardi kuna dobiti, za razliku od 2,69 milijardi kuna u istom lanjskom razdoblju.

Najlikvidniji PBZ

Najlikvidnija bankarska dionica trenutačno je dionica Privredne banke, kojom je ostvaren promet veći od 12,3 milijuna kuna, redovnim dionicama Zagrebačke banke ostvaren je promet od gotovo 4,4 milijuna kuna, a Slatinskom 3,65 milijuna kuna.

Upravo bi dionica Slatinske banke, prema mišljenju pojedinih analitičara, mogla povećati interes investitora za bankarskim sektorom. Slatinska je banka, naime, prva na redu za preuzimanje. Objavljeno je još početkom listopada kako je varaždinska Vaba banka, kao manjinski dioničar Slatinske, počela proces due diligencea. Za očekivati je do kraja godine i službeno preuzimanje Slatinske banke, čija je vlasnička struktura trenutačno prilično raspršena, odnosno ne postoji većinski dioničar nego nekoliko investicijskih fondova zajednički djeluje.
Najveći interes za bankarskim dionicama na hrvatskom tržištu vladao je prošle godine, a probudila su ga talijanska preuzimanja manjih banaka – Banca Popolare Croatia kupila je Banku Sonic, a Veneto Gospodarsko-kreditnu banku. Taj trend nastavljen je i ove godine, kada je Banka Kovanica prodana banci iz San Marina (Cassa di Rasparmio della Repubblica di San Marino). Zajedničko svim tim preuzimanjima malih banaka jest ponašanje prema manjinskim dioničarima.

Talijanska muljanja

Obvezne ponude za otkup preostalih dionica u pravilu su kasnile i novi vlasnici malih hrvatskih banaka bili bi najsretniji da ih nisu ni morali raspisati. Ponudili su cijenu koja je ipak bila ispod očekivanja ulagača, a neki od njih još se natežu s povlaštenim dioničarima.

Kako Slatinsku banku preuzima hrvatska, Vaba banka, analitičari ne očekuju ponavljanje istog scenarija, nego pošteniji odnos prema malim dioničarima. Oni koji bi sada kupili dionice Slatinske ipak ne bi trebali imati prevelika očekivanja o zaradi koju bi mogli ostvariti tijekom preuzimanja Slatinske banke.

Trenutačno se dionicom Slatinske banke trguje po cijeni (464 kune) koja je 2,9 puta veća od knjigovodstvene, što je znatno niže od omjera po kojima se trže dionice Privredne i Zagrebačke. Dionicom PBZ-a sada se na Zagrebačkoj burzi trguje po cijeni koja je 4,4 puta veća od knjigovodstvene po dionici, dok taj omjer u slučaju redovne dionice Zagrebačke banke iznosi 3,2.
Dosegne li dionica Slatinske omjer po kojem se trguje Zagrebačkom, njezina bi cijena premašila 510 kuna, a ‘izjednači’ li se s PBZ-om, probila bi granicu od 700 kuna. Podsjetimo, male hrvatske banke prodavale su se po cijenama četiri puta većima od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Nekakav komentar na današnji promet ?! Blok transakcija ??

8,7 milja prometa i nema komentara!

Pogledajte ovo kod slatinske banke.proslo 19000kom.