SNBA (Slatinska banka d.d.)

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska SNBA (Slatinska banka d.d.)

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Dobroj stranoj banci bio bi interes osnovati svoju banku u RH, a ne kupovati razlićite dubioze.
Zašto HNB ne dozvoljava osnivanje novih banaka ?


mislim da su špekulacije u bankarskom sektoru odavno prošle, a pogotovo na manjim bankama.

Špekulacije sa kupovinom banaka nikada neće proći.

prodati sada po visokih 89 kn ili čekati da padne na 40 kn pa dobiti niti pola tog iznosa?
teške su muke ulagača u SNBA [bye] .
molim savjet iskusnijih, samo ne šefa/direktora jer je on subjektivan zbog visokog ulaza u SNBA po 400 kn [cry]

Kupnja – SNBA-R-A
20 89,09
25 89,00
50 88,65
200 60,00
150 40,00

Prodaja – SNBA-R-A
13 100,00
50 123,59
1 123,60
40 127,98
559 128,00

čemu TUGA, čemu BOL??? kad postoji ALKOHOL

Prije kupiti ne go prodati, bar po meni. U skoro vrijeme bi se trebala ponoviti ova cijena od 127 jer ni je to netko kupovao zato što mu je bio ćeif već da nešto i zaradi.
Ali ako krene po zlu treba biti spreman ostati u dionici godinu dana.
Tako sam kupovao na nekim dionicama prateći velike transakcije ispod njihovih razina te svejedno ostao nasukan. Garancija ne maš ni za šta ali tko ne riskira ni ti ne profitira.

who dares, wins

Pfister: Digla se prevelika panika

05.03.2009

"Svijet nije u gospodarskoj krizi, mi smo u recesiji koja po svojim karakteristikama ne odudara previše od nekoliko prijašnjih recesija u posljednjih 30 godina", kazao je prije nekoliko dana Jürgen Pfister, glavni ekonomist i direktor analiza Bayerische Landesbanka, na predstavljanju Macroeconomic Outlooka Hypo Alpe-Adria banke.
Tom rečenicom nemalo je iznenadio sve prisutne u punoj dvorani zagrebačkog Hypo centra u koju je većina došla poslušati nimalo svijetle prognoze o rastu hrvatskog i svjetskog gospodarstva koje su mediji sve češće počeli dovoditi u vezu s Velikom depresijom iz tridesetih godina. Slike iz tog doba na kojima ljudi u redovima čekaju pred javnim kuhinjama ili traže bilo kakav nadničarski posao, uz spominjanje velikog broja samoubojstava tadašnjih ulagača i bankara, koji su se navodno masovno bacali kroz prozore, preplavio je današnje medije.

Pfister je, ne skrivajući da stvari nisu najbolje, istaknuo da bi svjetsko gospodarstvo moglo puno gore proći jer apsolutnu sigurnost nitko ne može jamčiti. Nije zaboravio reći da će Njemačka za 2008. godinu prvi put u 50 godina zabilježiti negativni rast BDP-a, no naglasio je i da neki pokazatelji, poput onih o rastu zaposlenosti u Njemačkoj ili niskoj stopi inflacije, govore da situacija još uvijek nije katastrofalna, kako bi se dalo zaključiti iz medijskih naslova i izjava raznih analitičara koji vrište katastrofičnim prognozama.

"Podaci pokazuju da je panika na tržištu preuveličana", zaključio je Pfister. Drugim riječima, strah kao najizraženiji ljudski osjećaj, kako je na godišnjoj konferenciji Zagrebačke burze kazala psihologinja Majda Rijavec, potpuno je paralizirao svjetsko gospodarstvo zasnovano na potrošnji dobara.

"Slažem se s tvrdnjom da je panika preuveličana jer je recesija dio ciklusa, sasvim normalni tijek, baš kakav se događa i u prirodi", Pfister: Digla se prevelika panikarekla je psihologinja Tanja Pureta, naglasivši da ljudi zapravo ne znaju točno što je uopće recesija jer oni koji bi im to trebali objasniti ne pružaju im dovoljno informacija.

"Upravo nedostatak informacija i znanja dovodi do panike", kaže Pureta. Pfister je statističkim podacima nastavio dokazivati svoju tvrdnju, pa je tako prikazao tablicu koja pokazuje da je recesija slične duljine trajanja kao ova danas već dva puta viđena u zadnjih 30 godina. Prva je trajala 16 mjeseci u SAD-u i počela je u studenome 1973. godine izazvana naftnom krizom.

Tada je pad američkog BDP-a bio gotovo tri puta veći nego u trenutačnoj recesiji i iznosio je 3,1 posto. Također je naglasio da će svijet prvi put od 1980. godine zabilježiti negativnu stopu rasta BDP-a, ali da se rast blizu prosjeka očekuje već sljedeće godine. "Uzrok današnje krize je ipak realan, ali su efekti psihološki", tvrdi profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić.

Napomenuo je da bi posljedice krize izazvane pohlepom i prijevarama financijaša zbog kojih je u svijetu doslovno nestalo 20.000 milijardi dolara bile kudikamo blaže na svjetsko gospodarstvo da nije psihološkog momenta. "Kupci se zbog osjećaja nesigurnosti ne odlučuju na kupnju trajnih potrošnih dobara kao što su stanovi ili automobili, koji se u pravilu kupuju na kredit. Zbog takvog njihova suzdržavanja investitori ne znaju kamo uložiti novac i cijelo gospodarstvo zastaje. U ekonomiji se to zove ‘smrznuta ekonomija’", kaže Jurčić.

Cijena u živcima

Pfister se prisjetio propasti američke banke Lehman Brothers u rujnu 2008. godine koja je bila okidač za današnju krizu, nazvavši osjećaj nevjerice i panike na financijskom tržištu "šokom Lehman", Dodao je da je utjecaj takvih šokova na gospodarstvo teško predvidjeti, kako veličinom, tako i vremenom.

Majda Rijavec u svojem je predavanju pod nazivom "Psihološki aspekti odlučivanja o novcu" navela da ljudi u strahu padaju pod utjecaj mase

Vaba povećava temeljni kapital do najviše 184,5 milijuna kuna
Autor/izvor: SEEbiz
VARAŽDIN – U Vaba banci Varaždin danas je održana Izvanredna glavna skupština, a na kojoj su potvrđeni svi prijedlozi Odluka Uprave i Nadzornog odbora Banke.
Glavna skupština Vabe (ZSE:BPBA-R-A) tako je danas potvrdila odluku o povećanju temeljnog kapitala s iznosa od 153.355.000,00 kuna za iznos od najviše 31.113.200,00 kuna na iznos od najviše 184.468.200,00 kuna. Iznos povećanja temeljnog kapitala od 31.113.200,00 kuna predstavlja stoga 16,87 posto ukupnog uvećanog temeljnog kapitala. Temeljni kapital povećava se uplatom u novcu po 100,00 kuna za svaku dionicu, u ukupnom iznosu od najviše 31.113.200,00 kuna i to izdavanjem najviše 311.132 novih redovnih dionica na ime, pojedinačne nominalne vrijednosti od 100,00 kuna.

Izdavanje novih dionica izvršit će se upisom i uplatom u novcu od strane FIMA Validusa d.d., Balkan Financial Sector Equity Fund CV, FIMA Grupe d.d., InterFinancea d.o.o. i Finesa Capitala d.d.

Danas bi mogla potegnuti i dionica Slatinske banke to je jedna od par banaka koje su još u hrvatskom vlasništvu. Prednost je što je raspršena vlasnička struktura mali dioničari su još uvijek većinski vlasnici.Pred bankom je preuzimanje a samim tim i sigurna zarada. VABA je plaćala dionicu 500 kuna kad je pokušala preuzimanje ali nije uspijela sakupiti potrebnu količinu dionica. Zadnji pokuša bio je Velebit osiguranje koji su sakupili puno manje i od VABE. Znači dionica na kojoj će biti sigurna zarada.

Potres na području Slatine

Seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila je jutros u 2:34 sata umjeren potres s epicentrom dvadesetak kilometara zapadno od Slatine.
Potres na području SlatineMagnituda potresa iznosila je 3,2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV-V stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove Ijestvice.

Potres se osjetio u Slatini i okolici.
nemojte se bojat nasa bancica je ok


Danas bi mogla potegnuti i dionica Slatinske banke to je jedna od par banaka koje su još u hrvatskom vlasništvu. Prednost je što je raspršena vlasnička struktura mali dioničari su još uvijek većinski vlasnici.Pred bankom je preuzimanje a samim tim i sigurna zarada. VABA je plaćala dionicu 500 kuna kad je pokušala preuzimanje ali nije uspijela sakupiti potrebnu količinu dionica. Zadnji pokuša bio je Velebit osiguranje koji su sakupili puno manje i od VABE. Znači dionica na kojoj će biti sigurna zarada.

Tko god preuzeo SNBA cijena preuzimanja nebi smjela biti ispod 500 kuna.

Iz novog lidera:

Ono što bi Vabi omogućilo dodatni iskorak je vjerojatno pripajanje Slatinske banke, o čemu se nagađa već neko vrijeme. Čičak kaže da obje uprave blisko surađuju i da će do spajanja vrlo vjerojatno doći, ali se sa sigurnošću ne može reći hoće li to biti još ove godine. Time bi Vaba (ili kako god se bude zvala ta nova banka) učinila novi skok na bankovnom tržištu vrlo brzo se približivši magičnoj brojci od jedan posto udjela na domaćem bankovnom tržištu, što je status kojim se može pohvaliti malo koja banka u pretežitom hrvatskom vlasništvu.


Iz novog lidera:

Ono što bi Vabi omogućilo dodatni iskorak je vjerojatno pripajanje Slatinske banke, o čemu se nagađa već neko vrijeme. Čičak kaže da obje uprave blisko surađuju i da će do spajanja vrlo vjerojatno doći, ali se sa sigurnošću ne može reći hoće li to biti još ove godine. Time bi Vaba (ili kako god se bude zvala ta nova banka) učinila novi skok na bankovnom tržištu vrlo brzo se približivši magičnoj brojci od jedan posto udjela na domaćem bankovnom tržištu, što je status kojim se može pohvaliti malo koja banka u pretežitom hrvatskom vlasništvu.


Na Slatinskoj banci netko se lipari dok se na pojavi kupac i u jednom potezu skine sve do 300 kuna i još uvijek mu ostaje super zarada prilikom preuzimanja.

U Europi bankarske dionice divljaju od pluseva i predvode rast dionica.

New Report

Close