da li netko zna što se događa sa slatinskom bankom

Šta bi se trebalo događati, banka posluje [tongue]

Ekipa jeste pročitali članak u Bussines.hr o našoj banci [undecid] Izgleda da VABA baš i nema keša za shoping, morat ćemo tražiti nekog stranog investitora [wink]

Najradije bi htio da vas sve ohlade i da kazu da nema preuzimanja, da ne vrijedi ni 100 kn.
Kupujete ko majmuni bez razmisljanja pa se postavljaju pitanja, sta je sa Bankom.
Sta vi mislite da je banku kupiti kao pola kile krumpira, dodjes i kupis jel.

Nije post Plokeru vec ovom genijalcu prije njega..

Nema preuzimanja, nisu se dogovorili, eto vam na sa…

Zapeli pregovori o prodaji Slatinske banke

Broj banaka na hrvatskom bankovnom tržištu do daljnjega se neće smanjivati. Upravo suprotno, pretvaranjem dijela dosadašnjih štedno-kreditnih zadruga u štedne banke drastično će porasti. Iako se očekivalo da će prethodno sa scene nestati neke od manjih banaka, to se zasad očito neće dogoditi.
Već mjesecima traje due diligence varaždinske Vaba banke u Slatinskoj banci i kako doznajemo gotovo je dovršen. Ponuda Vabe, čiji je većinski vlasnik Fima grupa, niža je od očekivane, tako da je moguće da i višemjesečna potraga za novim vlasnikom Slatinske završi neuspješno.

Potvrđuje to i predsjednica Nadzornog odbora Slatinske banke Alma Curl, koja ističe kako se potraga za strateškim partnerom nastavlja.

Spor s Jugobankom

Namjera Vabe da kupi Slatinsku, tvrdi naš drugi dobro obaviješteni izvor upućen u detalje pregovora, mogla bi se izjaloviti jer nije tako raskošna kako se očekivalo.

Poznavatelji tržišta procjenjuju da Vaba akvizicijom drugih banaka želi stvoriti pretpostavku za daljnju prodaju nekoj od inozemnih banaka. Na hrvatskom se tržištu, naime, sve teže dolazi do novih licencija jer Hrvatska narodna banka nije sklona davanju novih dozvola.

Dosadašnja potraga Slatinske za strateškim partnerom ili novim vlasnikom nije bila najuspješnija jer su prodaju banke dugo otežavala stara potraživanja Jugobanke, na čijoj imovini je i osnovana Slatinska banka.

Koliko vrijedi Slatinska banka?

“Pri procjeni vrijednosti dionice postoji nekoliko metoda vrednovanja, a najčešća je komparacija usporednih tvrtki na tržištu. Tom sam se metodom rukovodila i prošle godine, kada sam procijenila da bi tržišna cijena većinskoga paketa banke mogla biti između 2,5 i 3,5 puta viša od knjigovodstvene vrijednosti jer je to bio prosjek usporedivih transakcija na hrvatskom trži štu”, objašnjava Alma Curl. Ona procjenjuje da vrijednost dionica Slatinske banke i danas toliko iznosi. Cijena dionice kreće se, inače, oko 430 kuna, što je 2,9 puta više od knjigovodstvene.

Zamjena dionica

“Vaba nam je i službeno predložila strateško povezivanje sa Slatinskom bankom, što razmatraju Uprava i Nadzorni odbor. Vaba predlaže da se Slatinska banka pripoji Vabi, a dioničari Slatinske dobiju u zamjenu dionice Vabe. Angažirali smo s tim u vezi i financijske i pravne savjetnike prije nego što izađemo s našim prijedlogom na skupštini dioničara”, objašnjava Curl.

Ona demantira da su strane banke prisutne u Hrvatskoj odustale od kupnje Slatinske, jer da se to dogodilo, “obavijestili bi investicijsku javnost. S obzirom na to da obavijesti o takvim važnim materijalnim činjenicama nije bilo, tako što se nije ni dogodilo”, dodaje Curl.

Disperzija vlasništva

Upravo zbog vrlo disperzirane vlasničke strukture nije bilo moguće na klasičan način ponuditi strateškom partneru 50 posto dionica Slatinske, nego je stjecanje većinskog paketa moguće samo izlaganjem ponude za kupnju na burzi, a nakon toga objavom javne ponude, objašnjava predsjednica NO-a Slatinske banke.

“Prije nego što stručni timovi obave ispitivanja ne mogu govoriti o svojem stavu o tome. Na njima je da procijene s jedne strane vrijednost za dioničare koja bi se stvorila u petogodišnjem razdoblju samostalnim razvojem Slatinske banke, a s druge vrijednost za dioničare nakon pripajanja u istom razdoblju”, objašnjava Alma Curl. Nakon toga NO i Uprava Slatinske banke dat će preporuku dioničarima da glasuju za ili protiv prijedloga o pripajanju.

“To je vrlo ambiciozan prijedlog za Vabu koja po profitabilnosti daleko zaostaje za svim bankama, pa tako i za Slatinskom bankom”, kategorična je Alma Curl.

U vlasničkoj strukturi, osim Državne agencije za sanaciju banaka, sudjeluju i dva švedska fonda te 10- ak hrvatskih investicijskih fondova. Poznato je, i vidljivo na stranicama Središnje depozitarne agencije, da je vlasnička struktura vrlo raspršena, najvećih 10 dioničara drže 51 posto bančinih dionica.

Ona ističe kako su bančine dionice vrj

Ona ističe kako su bančine dionice vrjednije jer je razriješen spor s Jugobankom. “Ne postoje ni potraživanja Jugobanke prema Slatinskoj banci. Od 2006. revizorsko izvješće ne spominje nikakve potencijalne rizike vezane uz Jugobanku jer oni ne postoje”, kaže Curl.

Tim problemom, objašnjava, koji je opterećivao i bivšeg vlasnika Antu Šimaru, bavili su se punih osam mjeseci, a nakon proučavanja kompletne dokumentacije odbačeni su zahtjevi za odštetom.

Poslovne strategije banaka se nadopunjuju

“Proces due diligencea Slatinske banke je u tijeku i odvija se u potpunosti u skladu s našim predviđanjima”, kaže Igor Čičak, predsjednik Uprave Vaba banke. Do kraja prvog tromjesečja 2008. godine moći ćemo definirati moguću daljnju stratešku suradnju, kao i financijsku vrijednost toga strateškog saveza, istaknuo je Čičak. Kada je riječ o sinergijskim učincima, Čičak smatra da su obje banke snažne i odlično lokalno prepoznate banke koje će ujedinjenim snagama izgraditi vodeću banku sjeverozapadne i istočne Hrvatske – vodeću u najmanje četiri do pet županija. Naglasak rada Slatinske banke dosad je bio na retail bankarstvu, dok je strateško opredjeljenje Vabe na investicijskom, komunalnom i poslovnom bankarstvu. “Potencijalno spajanje naoko različitih poslovnih strategija nadopunit će one prostore za koje znamo da nam mogu osigurati dodatne konkurentske prednosti te osigurati kvalitetnu dugoročnu perspektivu”, siguran je Čičak. Velika je prednost tog potencijalnog saveza “snaga poslovne mreže u kojoj nema znatnih preklapanja”.

Pa normalno da im preuzimanje neće ići po nekakvoj smiješnoj cijeni, pa sjetite se kako su prošli na 500 kn, kupili nešto sitno, a odaziv drugih većih dioničara nije bilo.
Pa šta su oni mislili da će im se to prodati za neku siću. Evo prilike da se ubaci neka druga banka u trku. Zainteresiranih već ima.

NKBM planira širenje u Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju
Autor/izvor: SEEbiz
“Želimo povećati naš tržišni udjel tamo gdje smo već prisutni kao i proširiti se ona područja gdje postoji rastuća potreba za bankarskim uslugama”, kaže predsjednik Uprave banke Matjaž Kovačič

Nova Kreditna banka Maribor namjerava se širiti u regiju, i to u Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju, izjavio je Bloombergu danas u Stockholmu predsjednik Uprave te banke Matjaž Kovačič.

“Naš primarni cilj je prodor u te tri zemlje. Želimo povećati naš tržišni udjel tamo gdje smo već prisutni kao i proširiti se ona područja gdje postoji rastuća potreba za bankarskim uslugama”, kaže Kovačič.

Nova Kreditna banka koja ima oko pola milijuna klijenata u Sloveniji želi porodor u zemlje bivše Jugoslavije gdje je ekonomski rast i sve bolji standard “pumpa” potražnju za stambenim i auto kreditima i ostalim bankarskim proizvodima. Govoreći o interesu investitora za dionice NKBM-a kojima će se na Ljubljanskoj burzi početi trgovati u ponedjeljak, Kovačič je rekao da to nije iznenađenje.

“Veliki interes za našim dionicama samo je dokaz da ljudi poštuju ono što radimo”, kaže Kovačič. Očekuje da će ovogodišnja dobit prije oporezivanja iznositi između 60 i 70 milijuna eura, što je 10-15 posto više od prošlogodišnjih 55,7 milijuna. Cijena dionice NKBM-a određena u javnoj ponudi iznosi 27 eura.

http://seebiz.eu/hr/banke/nkbm-planira-sirenje-u-hrvatsku%2c-srbiju-i-makedoniju,3719.html

1. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 113.594 12,36 Skrb. račun
2. DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIG. ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU 76.494 8,32 Osnovni račun
3. PBZ D.D. 44.198 4,81 Skrb. račun
4. PBZ D.D. 41.150 4,48 Skrb. račun
5. INGRA D.D. 37.500 4,08 Osnovni račun
6. VABA D.D. BANKA VARAŽDIN 35.000 3,81 Osnovni račun
7. HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 34.728 3,78 Skrb. račun
8. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./SLAVONSKI ZATVORENI INVESTICIJSKI FOND D.D. 30.442 3,31 Skrb. račun
9. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 29.913 3,26 Skrb. račun
10. CROATIA LLOYD D.D. 27.792 3,02 Osnovni račun
Ukupno: 51,23

De još jednom, traljavi. [tongue]

Ako padne na 400 ili ispod počet će i jača trgovina.[thumbsup]

Zašto su sad stali ovi iz varaždinske banke?Bilo je gotovo sigurno da će preuzimanje biti prije nove godine…