Primjerena otpremnina u novcu prema ocjeni Ustavnog suda stoga znači naknadu čiju primjerenost glavni dioničar mora obrazložiti, te potom takvu primjerenost mora ispitati jedan ili više vještaka imenovanih po nadležnom trgovačkom sudu. Ukoliko manjinski dioničar smatra da iznos naknade nije primjeren, na temelju odredbi ZID ZTD-a može zatražiti da nadležni trgovački sud sam odredi naknadu.
Nije to ništa sporno. No, to ne zaustavlja sam proces istiskivanja, ono ide bez obzira na nečije želje. Uvijek se može kasnije tužiti (do nekog roka naravno). No, pogledaj brzinu sudovanja u ovome konkretnome slučaju, pa ti sad čekaj do 2024. godine do završetka procesa i naplaćaj se taksi i troškova.
Nema tu kruha
Prilikom upisa u sudski registar trgovačkog suda glavni dioničar mora obrazložiti visinu otpremnine a na trgovačkom sudu je da visinu otpremnine ponuđenu od glavnog dioničara pomoću vještaka procijeni kao opravdanu ili ne!
Naravno to ne odgađa prijenos dionica sa manjinskih na glavnog dionićara.
Dionice se ne tretiraju kao privatno vlasništvo ni večinskog ni manjinskog dioničara a pravedno obeštečenje spada u imovinsko pravo.
Prilikom upisa u sudski registar trgovačkog suda glavni dioničar mora obrazložiti visinu otpremnine a na trgovačkom sudu je da visinu otpremnine ponuđenu od glavnog dioničara pomoću vještaka procijeni kao opravdanu ili ne!
Naravno to ne odgađa prijenos dionica sa manjinskih na glavnog dionićara.
Dionice se ne tretiraju kao privatno vlasništvo ni večinskog ni manjinskog dioničara a pravedno obeštečenje spada u imovinsko pravo.
Ne, tj. samo djelomično točno. Ništa oni ne moraju obrazložiti – naime sudsko ispitivanje otpremine ide tak ako netko od manjinskih dioničara to zatraži, tj. na njegov zahtjev. Čitati članak 300 k ZTD-a. Za to imaju dva mjeseca i odluka onda vrijedi za sve. I postupak će naravno trajati do 2024 🙂
Znači ništa se u ovoj fazi ne dešava u smislu opravdanosti otpremnine ili ne, a posebno što je ovo samo konkretiziranje već donesene odluke od prije 10-ak godine a koja jje upravo imala sudski epilog.
Prilikom upisa u sudski registar trgovačkog suda glavni dioničar mora obrazložiti visinu otpremnine a na trgovačkom sudu je da visinu otpremnine ponuđenu od glavnog dioničara pomoću vještaka procijeni kao opravdanu ili ne!
Naravno to ne odgađa prijenos dionica sa manjinskih na glavnog dionićara.
Dionice se ne tretiraju kao privatno vlasništvo ni večinskog ni manjinskog dioničara a pravedno obeštečenje spada u imovinsko pravo.
Ne, tj. samo djelomično točno. Ništa oni ne moraju obrazložiti – naime sudsko ispitivanje otpremine ide tak ako netko od manjinskih dioničara to zatraži, tj. na njegov zahtjev. Čitati članak 300 k ZTD-a. Za to imaju dva mjeseca i odluka onda vrijedi za sve. I postupak će naravno trajati do 2024 🙂
Znači ništa se u ovoj fazi ne dešava u smislu opravdanosti otpremnine ili ne, a posebno što je ovo samo konkretiziranje već donesene odluke od prije 10-ak godine a koja jje upravo imala sudski epilog.
[/quote]
http://www.propisi.hr/print.php?id=11109
Proćitaj članak 47.
Pogledaj i datum kad je uredba donesena pa nemoj citirati stare propise.
http://www.propisi.hr/print.php?id=11109
Proćitaj članak 47.
Pogledaj i datum kad je uredba donesena pa nemoj citirati stare propise.
Procitaj ti clanak 1 pa vidi na sto se ta uredba odnosi i ne laprdaj:
Članak 1.
Ovom Uredbom pobliže se uređuje način prodaje dionica i poslovnih udjela, način određivanja početne cijene dionica i poslovnih udjela prilikom prodaje te postupak prodaje i uvjeti odabira ponuda u postupcima prodaje dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava čiji su imatelj pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska.
Zanimljivo da je na aciju prodaje jedne dionice po prosjecnoj dnevnoj cijeni po njihovom zakljucku dovela do iskrivljenja trzista. To vjerojatno nitko ne bi uocio, osim njih. A ovdje se trgovina pustala, dok su samo pojedinci bili upoznati sa donesenom odlukom. Namece se pitanje tko si ti pojedinci? Povlastena elita, franjinih 200
http://www.propisi.hr/print.php?id=11109
Proćitaj članak 47.
Pogledaj i datum kad je uredba donesena pa nemoj citirati stare propise.
Ti baš ne znaš o čemu govoriš, jel da?
Zanimljivo da je na aciju prodaje jedne dionice po prosjecnoj dnevnoj cijeni po njihovom zakljucku dovela do iskrivljenja trzista. To vjerojatno nitko ne bi uocio, osim njih. A ovdje se trgovina pustala, dok su samo pojedinci bili upoznati sa donesenom odlukom. Namece se pitanje tko si ti pojedinci? Povlastena elita, franjinih 200
Pretpostavljam da se ovdje radi o drugačijoj stvari. Vjerovatno je netko zatvorio transakciju na sebe korištenjem dvije brokerske kuće, a to je onda manipulacija tržištem i stvaranja privida cijene. Burza to vidi, zato može i tako brzo tu reagirati.
Mali dioničar koji nije zadovoljan iznosom isplaćene otpremnine ima pravo tražiti OD SUDA KOJI JE IMENOVAO VJEŠTAKA ZA ISPITIVANJE PRIMJERENOSTI OTPREMNINE da imenuje novog vještaka na trošak manjinskog dioničara koji će izvršiti reviziju te donijeti odluku.
Squeeze out (istiskivanje manjinskih dioničara)
Jasno poše da sud određuje vještaka za ispitivanje primjerenosti otpremnine pa tek onda ako dioničar nakon toga nije zadovoljan i ako vještak ostane pri odluci večinskog dioničara za visinu otpremnine tek onda mali dionićar ima pravo tražiti vještaka koji treba izvršiti reviziju a kojeg manjinski dioničar plaća o svom trošku.
Sve ide preko trgovačkog suda baš me interesuje zašto preko suda “SIGURNO ZATO DA VEČUNSKI DIONIČAR RADI ŠTA HOČE”,pa valjda zato da se vrši kontrola nad transakcijom jer Glavna skupština nije zakonodavno tjelo u RH i nemože raditi šta hoće nego ipak nekom mora polagati račune a svi koji imaju trgovačka društva u HR moraju poštivati zakone.
Ecobarbar i Corwin hteo sam vas pitati zar vi mislite da Simens ima veča prava u RH od trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske?
http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Venecijan/C12570D30061CE53C125728A00375043?OpenDocument
Glavni dioničar preuzimanjem dionica manjinskog dioničara omogućuje manjinskom dioničaru pravično obeštećenje i time ostvarenje svog imovinskog interesa bez opasnosti da, npr., glavni dioničar prestrukturiranjem društva stvori novo društvo, koje potom likvidira i time umanji imovinska prava manjinskog dioničara do stupnja na kojem ne ostvaruje nikakvu ili barem primjerenu korist. Glavni dioničar mogao bi prestrukturiranjem postići i sklapanje različitih poduzetničkih ugovora koji bi mu omogućili ostvarivanje nekog njegovog interesa, ali koji društvu ne bi donosili korist i na temelju kojih se ne bi isplaćivala dividenda. Vrijednost dionica takvog društva bi padala, te bi manjinski dioničari koji bi prodajom dionica htjeli izaći iz društva pretrpjeli štetu, odnosno umanjili ili posve izgubili svoja imovinska prava.
Znači i u tužbi koju su manjinski dioničari podigli protiv večinskog dioničara sud ne osporava pravično obeštečenje nego osporava da mali dioničari mogu zadržati dionice več se one moraju prebaciti večinskon vlasniku.
Squeeze out je izglasan na GS 2004. godine.
I tad je glavni dioničar imao 96,57% dionica.
To je godina koja je započela onim slavnim “Hristos se rodi” i kad je ova zemlja tek kretala u opće blagost/ranje [emo_smijeh].
Crobex je imao oko 1.100 bodova.
Neki dioničari su tad digli tužbu.
Hrvatsko sudovanje je poslovično brzo i na konačni pravorijek i nespornost odluke čekalo se samo 10 godina.
U tih 10 godina Crobex je otišao do gotovo 5.500 pa pao do 1.200, bio je opći procvat, došla je opća recesija, izmijenjale se vlade…
Konačna i pravomoćna odluka suda samo je potvrdila odluku GS, a to što se u međuvremenu sve izmijenilo to se suda i postupka ne tiče.
P.S. Zakoni ne djeluju retroaktivno, i to kako propisi izgledaju danas nije bitno za postupak koji je pokrenut 2004. godine.