Kolega smatram da slrs radi dobro kao firma, ali ima veliku manu, igra se skrivaca, ne iskazuje dobit. Kome to ide u korist, firmi i vecinskom, malima sigurno ne.
Samo sam konstatirao da je bloger uvelike zasluzan za rast cijene na sloraisu. Moje vidjenje stvari se dijametralno razlikuje od njegovog. Mene zanimaju firme koje iskazuju dobit, svaki kvartal, svaku godinu sve bolje i vise.

@Zlatek
proucio vas portfelj na temi razotkrivamo portfelje. Vas stil ulaganja je “asset play” kako to netko voli reci 🙂 moj je p/e, roe, npm plus zdrav razum

Evo kad već nitko nije – napisati ću par riječi vezano na današnji izvještaj.

Rast prihoda od 11%, dobit je 53,3 M kn, manja je za 3,7 M kn nego prošle godine ali je zato amortizacija 71,3 M kn tj. veća je 18,7 M kn ili 35% od prošlogodišnje koja je bila 52,6 M kn.

Izvještaj je odličan, da se nisu opet zaigrali s amortizacijom tj. da je ostala na razinama kao i prošle godine ( a i tada je bila velika) dobit bi bila 72 M kn.

Evo malo usporedbe amortizacija kod drugih turističkih dionica:
LRH – prihodi 350 M kn – amort. 71 M kn, 20% prihoda ide u amortizaciju
PLAG – prihodi 944 M kn – amort. 150 M kn, 15% prihoda ide u amortizaciju
ARNT – prihodi 352 M kn – amort. 39 M kn, 11% prihoda ide u amortizaciju
HUPZ – prihodi 225 M kn – amort. 31 M kn, 14% prihoda ide u amortizaciju
RIVP – prihodi 1222 M kn – amort. 178 M kn, 15% prihoda ide u amortizaciju
MAIS – prihodi 868 M kn – amort. 133 M kn, 15% prihoda ide u amortizaciju
SLRS – prihodi 274 M kn – amort. 71 M kn, 26% prihoda ide u amortizaciju

Iz gornjih podataka je vidljivo da drugi uzimaju cca 15% prihoda za amortizaciju, kad bi tako računali za SLRS dobit bi danas bila 83 M kn što je ogromna razlika.

Mislim da je svima sad jasno gdje odlazi dobit od Solarisa, prošle godine je Solaris imao ukupne prihode 275 M kn i amortizaciju od 95 M kn, više od trećine prihoda je otišlo u amortizaciju. (mislim da je to jedini slučaj na ZSE).

Još jednom bravo za Solaris, izvještaj je stvarno odličan, po meni je uvjerljivo najpovoljnija turistička dionica (od većih) i ovdje treba biti samo strpljiv.

Lp

P.S. – Dalibore očekujemo ovdje i Vaš komentar vezano na izvještaj.

Dobro izvješće, SLRS po mojim računicama konkurira za najjeftinijeg turista trenutno.
Zanimljivo

Jedna stvar oko ove amortizacije je drugačija kod Solarisa.
Dio amortizacije koji se odnosi na revaloriziranu imovinu se istovremeno prikazuje u prihodima.
Znači kod SLRS je “stvarni” prihod po 3Q 250,5 mil.
Rashodi bez amortizacije su 136 mil tako da je EBITDA 114 mil (a nekako piše na MD 133mil)

Ima još jedna pogreška kod izračunavanja vrijednosti tvrtke tj EV
Tu se uzima tržišna kapitalizacija na koju se dodaju dugoročne obveze i kratkoročne financijske obveze, a od iste se oduzima novac i financijska imovina.
U dugoročnim obvezama kod Solarisa prikazan je “fiktivna” obveza od 109 mil za odgođenu poreznu obvezu jer se kod obračuna amortizacije na revaloriziranu imovinu računa “odgođeni” porez.
Zašto Solrais ima sasvim drugačiju računovodstvenu politiku od ostalih nemam pojma. Turističke tvrtke uglavnom ne plaćaju porez na dobit jer se štite amortizacijom s jedne strane, a onda i ulaganjima koja se uz uvijet da za istu povećaju kapital se umanjuje porezna osnovica.

Kako bilo po mom izračunu EV Solarisa je 717 mil, a ne 827 kako ga prikazuje MD

Na kraju proizlazi da je trenutni EV/EBITDA 6,28

Ok tu i ne odstupamao puno od konačnog izračuna na MD.

Kad onako brzinski prođem po ostalim navedenim turistima, Solaris je obiljno jeftiniji od ostalih.

LRH 9,16
PLAG 8,39
ARNT 10,75
HUPZ 9,89
RIVP 8,68
MAIS 9,75

Prosjek ovog parametra za navedene tvrtke je 9,44 a metodom da izbacimo najviši i najniži 9,37

Da bi SLRS došao u prosjek cijena na burzi morala bi biti 1423 kn !!

Uz ovo se mora dodati da Solaris su obveze uvećane i za ulaganje u Vranjicu a iste nema u izvješćima jer se isti ne konsolidiraju. Kako je po EV/EBITDA (po meni najmjerodavnijem pokazatelju) Solaris već ionako puno jeftiniji od ostalih za sada mi nije toliko važna ta konsolidacija.

@daliboropo
Mislim da se kod izračuna EV ne treba uzimati cijele dugoročne i kratkoročne obveze, već samo obveze za zajmove i… (aop 085 i 095) i obveze prema bankama i… (aop 086 i 096).
Dobivam isto da je EV oko 717mkn

Što se EBITDA tiče, nisam baš razumio što si htio reči sa “Rashodi bez amortizacije su 136 mil tako da je EBITDA 114 mil”, pa te molim da to još malo pojasniš.

Da, no na portalu MD uzeli su podatak za odgođenu poreznu obvezu(AOP 92) u izračun pa je njima EV ispao 827 mil.

Što se EBITDA tiče Solaris je iskazao ukupan prihod od 273,7 mil
Rashodi 207,74
Amortizacija 71,4

273,7-207,7+71,4= 137,4 što bi bila EBITDA po “standarnom” izračunu

No u Solaris u ostalim poslovnim prihodima prikazuje dio amortizacije koji se obračunava na revaloriziranu imovinu. Taj dio amortizacije umanjuje naravno iznos dugotrajne imovine i knjiži se na trošak amortizacije, no istovremeno se za isti umanjuje iznos revalorizacije u kapitalu, a taj ispravak se prikazuje u prihodima. Nemam sad vremena da izračunam baš u kunu ali recimo daje cijelokupni iznos koji je prikazan u tim ostalim prihodima rezultat toga i to je 23,3 mil
Na 1.1. revalorizacijske rezerve su bile 456,6 mil a sada su 438,3
Razlika je 18,3 mil
Ali mislim da se tu knjiži i 20% tog odgođenog poreza pa 18,3 / 0,8 = 22,9 mil
To je onda tu negdje, a imali su još nekih dodatnih 400.000 kuna prihoda

Znam da je komplicirano ali ne znam kako da to jednostavnije pojasnim

Uglavnom prihod tvrtke je zapravo 250,8 mil, a rashodi 207,7
250,8 – 207,7 + 71,4 = 114,5 mil

To je stvarni EBITDA tj novac koji su zaradili i imaju na raspolaganju.

@daliborop

Hvala na pojašnjenju.
Slažem se da je to jedna od najjeftinijih turističkih dionica.
Imaš li kakvu procjenu dobiti za cijelu 2015.?
Da li je pretjerano očekivati 15+mkn?

Ako uzmemo 4 kvartal 14 i ispravimo ga ono što znamo da treba ispraviti 2015 bi trebala izgledati ovako:

Prihod od prodaje 263,16 mil
Ostali: 31,09
Ukupno: 294,25

Rashodi: 259,4
Amortizacija: 95,14

Financ.prihodi: 2,9 mil
Financ rashodi: 19,48

Ukupno prihodi: 297,18
Ukupno rashodi: 278,88

DOBIT : 18,3 mil

Naravno moguće je da prikažu neke jednokratne stavke i rezervacije pa to umanje.
EBITDA negdje oko 100 mil

Rast ukupnih prihoda 7,1%
Rast prihoda od prodaje 8,5%
Rast EBITDA: 10,3%
Rast dobiti 96,2%

I ja sam probao izračunati na sličan način i ispala mi je dobit od 19,1mkn (rashodi su mi ispali 258,5 i još neke sitne razlike na pojedinim stavkama u decimalama).
Malo sam se iznenadio jer je to povećanje od preko 400% u odnosu na prošlogodišnju dobit koja je bila 3,6mkn.

Ako od prihoda idemo odbiti prihode s naslova revalorizacije, ne bismo li onda i od rashoda, točnije amortizacije, trebali odbiti onaj dio koji se odnosi na revalorizacijsku masu tj. poništiti tu nesretnu revalorizaciju i iz prihoda i iz rashoda.

Pa ne, tj ionako za izračun EBITDA se izbija sva amortizacija tako da smo to što vi kažete zapravo i napravili.
Možda ispada da sad tu previše filozifiramo ali moramo znati koliko je prava EBITDA jer to je stvarni novac koji tvrtka je zaradila i ima na raspolagnju. Njime se vraćaju krediti kojih nema malo, i taj novac se može investiranje i rast. Isto tako mi u bilanci imamo “fiktivnu” obvezu koja se možda nikada neće aktivirati, a i imovina se vodi po sasvim nerealnim vrijednostima. Zapravo kod nas postoji popriličan problem u izvještavanju jer ne postoji porezna i stvarna bilanca. Amortizacija se često koristi kao porezni štit i tvrtke obračunavaju maksimalne stope amortizacije nebi li smanjili poreznu osnovicu. To onda drastično smanjuje prikazanu vrijednost imovine, koja je nerealna, kao i kapital pa nam pokazatelj P/B skoro ništa ni ne govori jer pitanje je koliki je stvarni B.
Turističke tvrtke kod nas još su daleko od nekih realnih valuacija. Zašto ?
Pa zato jer nitko ne računa vrijednost ovih ulaganja po modelu koliko bi to vrijedilo da se napravi.
Jedan hotel 4* jako teško da ćete sagraditi ispod 120.000 eur po sobi, a lako će to biti bliže 150.000 eur. Kad ga sagradite treba to i uhodati i postaviti za što također treba i vrijeme i novac. To se kad sam gledao neke izračune vani kreće i do 10-15% investicije i kalkulira se kao dio investicije.
Znači da uložite 150.000 eur u sobu i gradnja i uhodavnjae zajedno traju minimalno 3 godine i tada tek počinjete vraćati uloženo. Takva soba ako je punite 200 dana (što je za dobar dio naših destinacija plafon) može donositi godišnje 25.000 eur prihoda i cca 10.000 eur EBITDA. Znači kada zbrojimo ovih 3 godine + 15 godina za povrat to je 18 godina u kojima će hotel sebe isplatiti. To daje povrat od 5,5% godišnje. Prilično neisplativo zar ne?
Istina postoji kod nas i nekoliko destinacija koje imaju potencijal da rade popunjenost i po 70-80% pa se tu onda ulaganja brže isplate ali svejedno je to još daleko od povrata koji bi nas male zadovoljio.

No ulaganje u hotele je ipak nešto drugačije nego ulaganje u npr proizvodnju. Velika vrijednost temeljne nekretninske imovine ova ulaganja čini sigurnijima i ona se tretiraju jednim dijelom kao ulaganje u nekretnine, a ne samo posao kako ga mi gledamo ako računamo povrate na uloženi kapital po modelu EBITDA. Zato su ulagači u ovaj posao u pravilu veliki igrači kao nekretninski i mirovinski fondovi, HNWI itd. Oni ne traže povrat nego sigurnost i stabilnost. Zašto kod nas takvih nema to je jasno, jer oni gledaju malo veću sliku kad ulažu. Pitanje je tu onda i rejtinga zemlje, a ne samo određene investicije.
Zato nije ništa neobično da se neki hotel po engleskoj i to ne u Londonu plaća pri preuzimanju po recimo 200.000 eur po sobi. U Londonu je prosječna cijena za hotel po sobi 678.000 eur (2014)
Dublin tj Irska koji bilježe visoki rast zadnjih par godina ima prosjek od 203.000 eur po sobi.

Ok, reći će sada netko da su tamo veća zauzeća soba, i više cijene. Djelomično je to istina, ali imaju oni i znatno veće troškove pa su im zarade od 40% po sobi kao kod nas nezamislive. To nas dovodi do toga da na kraju EBITDA po sobi i nije tako različita, a da se tamo hoteli vrednuju puno puno više.

Kako to?
Pa oni su razvili modele gdje se ulaganje u hotel razdvaja u 2 dijela tj postoje tvrtke koje se bave hoteljerstvom i ulagači koji ulažu u hotelske nkeretnine. Tvrtka koje se kod nas često spominju kao veliki hotelski lanci zapravo imaju vrlo mali broj hotela u svom vlasništvu. Ne više od 1/3. I te hotele oni grade i uhodaju pa onda prodaju kao nekretninu ali nastave upravljati njima. Evo neki dan se ministar hvalio kako je veliki uspjeh što je Marriott investirao kod as u Kupare. A to uopće nije istina jer to ne investira Marriott nego netko drugi, a Marriot će samo dati brand i upravljati.

E sad sam ga opet ošao preširoko 🙂