evo kako naa bliskom istoku prodaju kompanije kda im država oprosti dugove.za 13 milja eura i 4 milje ulaganja.
jako slična firma slavoniji mk.
Niteks prodat skuplje nego 28 fabrika zajedno
Utorak, 7. novembar 2006. 13:56
Niška fabrika tekstila “Niteks” prodata je po ceni koja je viša od ukupne sume za koju je do sada prodato 28 tekstilnih fabrika u Srbiji, izjavio je direktor “Niteksa” Djordje Stošić.
“Niteks” je prodat na tenderu konzorcijumu koji čine “Irva sistem” Djordja Nicovića, Trgovinsko preduzeće “Jabuka” iz Beograda, koje je deo “Irva sistema” i Slavko Djordjević, naš biznismen u Nemačkoj koji se bavi izvozom tekstilnih proizvoda iz Bugarske i Rumunije na tržišta zemalja Evropske unije i koji je prošle godine ostvario promet od 4,5 miliona evra.
Ukupna prodajna cena “Niteksa” iznosi 13.000.000 evra, od kojih dug iznosi 6.000.000 evra, a investicije oko 4.000.000, naveo je Stošić na konferenciji za novinare.
“Novi valsnik preuzeo je sve dugove, delatnost neće menjati u narednih pet godina i u prvoj godini neće biti otpuštanja po osnovu tehnološkog viška”, rekao je Stošić.
U fabrici trenutno radi 820 radnika, prosečna plata je oko 100 evra, a kroz proces restruktuiranja otišlo je 560 radnika za koje je država obezbedila otpremnine.
Nadajući se sličnom – dokupljujem na ovim cijenama.
Premješteno iz teme: [color=blue]TNSA (Transadria d.d.)[/color]
Znam da sam fulao temu ali bi pitao,koliko će vrijediti SLMK kad se tamo počne graditi trgovački centri.Gledajuči TNSA cijena bi mogla biti 400-500 kn po dionici SLMK-a
Premješteno iz teme: [color=blue]TNSA (Transadria d.d.)[/color] Znam da sam fulao temu ali bi pitao,koliko će vrijediti SLMK kad se tamo počne graditi trgovački centri.Gledajuči TNSA cijena bi mogla biti 400-500 kn po dionici SLMK-a
Nema ova dionica budućnost. Tamo se ne će graditi nikakvi trgovački centri. Jedino što je dobro u cijeloj priči je tramvaj koji će uskoro proći pored navedenog kompleksa.
Situacija na kraju Q-II bila je (top ten):
HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU, ZAGREB, I. LUČIĆA 6, 176743 dionica (64,4%)
MINISTARSTVO FINANCIJA, ZAGREB, KATANČIĆEVA 5, 22015 dionica (8,02%)
IVAN KLANAC, OSIJEK, MARJANSKA 9 A, 5219 dionica (1,9%)
MILIVOJ MITROVIĆ, ZAGREB, BARTOLIĆI 11, 3512 dionica (1,28%)
DIMITRIJE ŠPANOVIĆ, OSIJEK, PLIVSKA 12, 2503 dionica (0,91%)
KDBPD D.O.O., LJUBLJANA, CELOVAŠKA 206, 2060 dionica (0,75%)
ANA ŠIBILA, OSIJEK, PRENJSKA 25, 2057 dionica (0,75%)
MARICA RIBIĆ, OSIJEK, ALANSKA 38, 2054 dionica (0,75%)
ŽELJKO ČEROVIĆ, OSIJEK, VIJENAC I. MEŠTROVIĆA 1 H, 2000 dionica (0,73%)
BIRO MARKO, RIJEKA, TIZIJANOVA 22, 1675 dionica (0,61%)
Vlasnici prvih 10 računa na kojima je ubilježena najveća količina vrijednosnog papira SLMK-R-A
Stanje na dan: 17.11.2006
Naziv vlasnika računa Mjesto
HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU ZAGREB, HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, HRVATSKA
RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV ZAGREB, HRVATSKA
KLANAC IVAN OSIJEK, HRVATSKA
MITROVIĆ MILIVOJ ZAGREB, HRVATSKA
ŠIBILA ANA OSIJEK, HRVATSKA
RIBIĆ MARICA OSIJEK, HRVATSKA
BIRO MARKO RIJEKA, HRVATSKA
GAŠPAR ANTE ZAGREB, HRVATSKA
Upornost se isplati………….
3,RH VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV ZAGREB, HRVATSKA
3,RH VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV ZAGREB, HRVATSKA
Točno Sarah, tek sam sad skužil da se je na trece mjesto progurala, ni manje ni vise……opet država
To bi trebalo značiti nešto………[smiley8]
Direktor Klanac kapitalizirao bi imovinu, američki konzultant savjetuje bankrot
Prema zamisli Ivana Klanca tvrtka bi imala izgleda za uspjeh ako se preseli i proda stare hale. Tim Baye upozorava da to nije poslovni plan koji jamči pozitivno poslovanje
Piše i snimila: Marija Birtić
Nemojte se bojati bankrota. Bankrot je alat, a ne socijalna ili osobna obveza. On štiti i sredstva i ljude – objasnio je Tim Baye, američki savjetnik za financijski menadžment, kad smo mu izložili probleme Modne konfekcije Slavonije d.d. Baye, inače glavni izvršni direktor tvrtke za razvoj tehnologije i projektni razvoj Lafayette BioAg iz Wisconsina i savjetnik 1.200 malih poduzeća s radnim iskustvom u mnogim zemljama, pristao je da mu izložimo Slavonijine probleme i da, ekskluzivno za Lider, predloži što bi on napravio za spas poduzeća.
Snaga i slabost u zaposlenicima
Za Ivana Klanca, Slavonijina direktora, savjet američkog konzultanta posve je neprihvatljiv.
– Drugi stečaj značio bi likvidaciju, to jamčim – kategoričan je Klanac.
Modna konfekcija Slavonija d.d. jedan je od najvećih proizvođača odjeće u Hrvatskoj. Postoji od 1945., kad je u njoj bilo zaposleno 4.500 radnika. Ivan Klanac, direktor i predsjednik Uprave od 1999., preuzeo ju je nakon stečaja. Tvrtkin dug tada je bio 30 milijuna kuna, dok je 2002. Slavonija bila blokirana s ukupno 19 milijuna kuna. Zahvaljujući razumijevanju države, Ministarstva financija i Porezne uprave, tvrtka je ostala na nogama. U tekstilnoj industriji prosječna plaća nije ni 50 posto od hrvatskog prosjeka, nego, prema nekim podacima, 48 do 49 posto. Slavonija se kreće u tim granicama, što je vrlo niska plaća, u neto iznosu od 2.300 do 2.400 kuna.
– Snaga Modne konfekcije Slavonija d.d. jest u radnicima s vrlo bogatim znanjem i iskustvom, ali, s druge strane, to je i slabost zbog njihove vrlo visoke dobi. Od 330 zaposlenih Slavonija zapošljava 123 djelatnika između 50 i 60 godina i samo 18 posto mladih između 20 i 30 godina – kaže Klanac.
Slavonijina je slabost i infrastruktura te zastarjeli strojni park. Radi se u neprimjerenu pogonu u kojem je malo radnika u proizvodnji, a velike su prostorije, pogoni te fiksni troškovi. U pogonu može raditi između 800 i 900 radnika, a radi ih svega 230 do 240.
Spas viđen u preseljenju
Više od tri godine tvrtka izrađuje Plan financijske konsolidacije i restrukturiranja tvrtke, vlastiti plan za revitalizaciju proizvodnje koji se, među ostalim, odnosi i na preseljenje u novi pogon, u nekoliko zgrada unutar kompleksa. Ondje će u jednoj smjeni moći raditi do 250 radnika, što znači da bi Slavonija zbrinjavanjem tehnološkog viška mogla povećati broj radnika.
– Dok se taj kompleks od 15 tisuća četvornih metara natkrivenih hala ne proda, potrebna nam je svojevrsna premosnica za preseljenje, obnovu nove zgrade i novi pogon, jer ne možemo prodati pogon i tek se tada seliti – kaže Klanac.
Slavonija je zatražila i prenamjenu prostora, koji u budućnosti može biti stambena zona ili se u njoj može obavljati trgovačka djelatnost ili neka druga proizvodnja. Financijskom konsolidacijom i restrukturiranjem Slavonija želi zbrinuti višak radnika koji ne rade u proizvodnji. Tvrtka sada o tome pregovara s državom, većinskim vlasnikom tvrtke. Namjera je određenom broju radnika ponuditi otpremninu, a ostalima otkupiti radni staž i umiroviti ih. Tako bi poduzeće smanjilo opće troškove, u pogon bi se mogla uvesti nova tehnologija, osigurala bi se visoka produktivnost i primjereno iskoristilo znanje i iskustvo. Slavonija je tvrtka koja nema ni dugoročni ni kratkoročni kredit. Naime, dosad nisu u cijelosti podmirivali svoje obveze prema državi, tako da nisu ni mogli podizati kredite.
– To je zapravo vrlo mudar plan dok god se temelji na tržištima koje poduzeće želi opsluživati – rekao je Baye, predavač na Poslijediplomskom studiju Poduzetništvo u Osijeku, nakon što je čuo Slavonijine muke.
– Jedna od gospodinu Klancu najvažnijih stvari jest izraditi plan i zatim ana
Ha, ha ovo je jedan od najboljih članaka samo naziv članka trebao bi biti: Treba li Hrvatska još kojeg Marinka ??
Odgovor je naravno : TREBA !!!
Gdin Baye koji na bankrot gleda kao nešto normalno teško da može uvjeriti navjećeg malog dioničara i slučajno Predsjedniak Uprave gubitaša godine u bankrot. Bogami trebao mu je ispričati kako bio on malo izgubio na dionicama kojih ima cca 2,8%. Najbolje bi za Klanca bilo modernizirati djelatnost i otvoriti starački dom jer je SLMK vodeća tvrtka po starosti radnika u ovom dijelu Europe a naravno njih treba zaštititi.
Pogon spomenika ( jer tako mnogi nazivaju taj pogon ) ipak ne plaća spomeničku rentu pa predlažem da ga proglase Unescovim spomenikom prve kategorije, onda dovedu profića gdina Marinka da to pretvori u d.o.o.
a nakon toga udjelničari ostvare svoja zajamčena prava ( vidi KMBJ d.o.o. )
Marinko molim te, dođi i spasi što se spasiti da !!!!
Poznati maloprodajni lanac opreme za kuću i vrt, Obi, u naredne četiri godine u Hrvatskoj će otvoriti ukupno 14 prodajnih centara, najavljeno je na konferenciji za novinare sazvanoj u srijedu u povodu skorog otvorenja prvog Obijevog centra u Hrvatskoj
Prva Obi trgovina otvorit će se u Slavonskom Brodu za pet dana, a europski lider u prodaji opreme za kuću i vrt najavio je gradnju novih prodajnih centara u Zagrebu (3), Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Sisku, Šibeniku, Varaždinu, Puli, Karlovcu i Dubrovniku. Michael Vinzing, voditelj regije Obi Austrija kazao je da u 2007. godini planiraju otvoriti još četiri nove trgovine, no s obzirom da još nisu ishođene sve lokacijske dozvole, nije mogao reći gdje će se točno smjesititi ti centri.
– Naš je cilj da što prije preuzmemo vodstvo na tržištu na koje dolazimo i stoga namjeravamo u vrlo kratkom roku izgraditi mrežu centara u gradovima s više od 50 tisuća stanovnika. Zahvaljujući dobroj suradnji s lokalnim vlastima u Slavonskom Brodu tamošnji centar uspjeli smo sagraditi u rekordnom roku, u samo tri mjeseca – kazao je Vinzing. Svi prodajni centri Obija bit će realizirani sa strateškim partnerom, austrijskom investicijskom tvrtkom M2 Immobilien, koja je zadužena za razvoj projekata i marketing, planiranje, vođenje i nadgledanje izgradnje te održavanje i podizanje vrijednosti neketnina.
Jednostavnije rečeno, investitor svih trgovačkih centara pod nazivom Super Nova na ovih 14 lokacija bit će M2 Immobilien, a uz Obi, u njima će se smjestiti i drugi najmoprimci. U centru u Slavonskom Brodu, tako će pored Obija biti još 25 najmoprimaca, među kojima su Magma, Iris, Elektromaterijal te brojni drugi. Na konferenciji je istaknuto da u trgovačkim centrima budu zastupljene i hrvatske tvrtke, a i samoj gradnji centara surađivat će s domaćim kompanijama.
Tako će svih 14 centara biti sagrađeno u suradnji s tvrtkom Osijek-Koteks. Trgovački lanac Obi posluje na jedanaest europskih tržišta na kojima zapošljava 37 tisuća ljudi, a za sljedeću godinu najavio je i širenje u Ukrajinu. (Antonija Knežević)