Prenosim sa portala MOJ NOVAC, tema SLDM, poruka br.824, od MASTER-a:

Predmet: Tužba radi davanja obavještenja

Uprava društva mora na glavnoj skupštini na zahtjev dioničara dati obavještenja o poslovima društva, ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu. (članak 287 stav 1 Zakona o trgovačkim društvima). Zahtjev o davanju obavještenja može postavit svaki dioničar kome nije dano zatraženo obavještenje, a ako je o točki dnevnog reda na koju se obavještenje odnosi na glavnoj skupštini donesena odluka, i svaki dioničar koji je prisustvovao skupštini i u zapisnik izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci.

Tužitelj je dioničar društva koji je u vrijeme donošenja sporne odluke bio dioničar Tuženika i dioničar u trenutku objave

Dokaz:
– uvid u registar Središnje depozitarne agencije (dalje u tekstu SDA) za društvo Slobodna Dalmacija d.d. Split
– potvrda o SDA

Dana 14 studenog 2008 godine Uprava društva Slobodna Dalmacija d.d. Split u Narodnim novinama je objavila sazivanje izvanredne skupštine društva za 22 prosinca 2008, a prema dnevnom redu predložila donošenje odluke o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala, povećanju temeljenog kapitala unosom potraživanja u društvo, te izmjenama statuta. Na predložene odluke pojedini dioničari dali su svoje protuprijedloge.

Dokaz:
– odluka o sazivanju izvanredne skupštine
– protuprijedlozi dioničara

U raspravi pod točkom 2 dioničari N d.o.o. Z zatražio je očitovanje uprave da li su predloženi protuprijedlozi dioničara g V I u skladu sa biti društva te da li bi eventualno njegovim prihvaćanjem pod točkom 2 nastupila kakva šteta za društvo. Ako da – kakva šteta i u kojem obliku?
U raspravi pod točkom 2 dioničar D.K. iz Splita zatražio je očitovanje uprave o poslovima s povezanim društvom EuropaPress holding d.o.o. Zagreb
U raspravi pod točkom 2 dioničar D d.o.o. ZB zatražio je očitovanje uprave da li su predloženi protuprijedlozi dioničara N d.o.o. Z u skladu sa biti društva te da li bi eventualno njegovim prihvaćanjem pod točkom 2 nastupila kakva šteta za društvo. Ako da – kakva šteta i u kojem obliku?

Odgovori uprave su uskraćeni tj obećani su u pisanom obliku nakon skupštine, međutim nisu zaprimljeni.

Na glavnoj skupštini predsjedavajući glavne skupštine dr Orešković Stjepan objavio je da je odluka pod točkom drugom kako ju je predložila uprava u odluci o sazivanju skupštine donijeta. Na isto protivljenje su izjavili dioničari: N d.o.o. Z, D d.o.o. ZB ; D.K. i A V

U raspravi pod točkom 3 dioničar N d.o.o. Z zatražio je očitovanje uprave
– da li su predloženi protuprijedlozi dioničara g V I u skladu sa biti društva te da li bi eventualno njegovim prihvaćanjem pod točkom 3 nastupila kakva šteta za društvo. Ako da – kakva šteta i u kojem obliku?
– da li je uprava društva pažnjom savjesnog gospodarstvenika zaključila pravne poslove za – da li su Uprava i/ili Nadzorni proveli revizija svih pravnih poslova zaključenih sa EuropaPress holding d.o.o. Zagreb te utvrdili da su svi poslovni odnosi perfektni.
. o točnom datumu kad je uprava donosila odluke o zaključivanju poslova sa EuropaPress holding d.o.o. Zagreb a koji su predmet unosa prava u društvo!
– o točnom datumu donošenja odluka Nadzornog odbora te način glasovanja na Nadzornom odboru povodom zaključenih pravnih poslova sa EuropaPress holding d.o.o. Zagreb a koji su predmet unosa prava u društvo!

U raspravi pod točkom 3 dioničar D K iz Splita zatražio je očitovanje uprave o poslovima s povezanim društvom EuropaPress holding d.o.o. Zagreb

U raspravi pod točkom 3 dioničar D d.o.o. Z B zatražio je očitovanje uprave i/ili Nadzornog odbora:
– da li je prema njihovim najboljim saznanjima radi budućeg provođenja tih odluka podnesen već kakav prijedlog prema nadležnom sudu ili drugoj nadležnoj državnoj instituciji u pogledu odobrenja sadržaja predloženih odluka . Ako da – koje su radnje i dopuštenja dobivena od nadležnog suda ili kakve druge nadležne državne institucije u po

Nastavak prethodne poruke: Prenosim sa portala MOJ NOVAC, tema SLDM, poruka br.824, od MASTER-a:

– da li je prema njihovim najboljim saznanjima radi budućeg provođenja tih odluka podnesen već kakav prijedlog prema nadležnom sudu ili drugoj nadležnoj državnoj instituciji u pogledu odobrenja sadržaja predloženih odluka . Ako da – koje su radnje i dopuštenja dobivena od nadležnog suda ili kakve druge nadležne državne institucije u pogledu provedbe predloženih odluka
– da li prema njihovim najboljim saznanjima postoje li kakvi drugi sudski postupci u tijeku temeljem naznačenih ugovora koje društvo N d.o.o. Z vodi protiv društva i da li su donijete kakve I stupanjske ili pravomoćne presude u njima, koji je predmet tužbenih zahtjeva te kolika je ukupni iznos na koje glase ti tužbenih zahtjevi. Ako postoje kakvi drugi sudski postupci traži se stav uprave i/ili nadzornog odbora da li prema njihovim najboljim saznanjima da li postoji mogućnost da društvo izgubi te sporove te da li bi društvo obzirom na iskaznu vrijednost tužbenih zahtjeva iz vlastitih sredstava bilo u mogućnosti, bez posljedica na redovno poslovanje platiti po tim tužbama bilo sada ili u budućnosti, odnosno da li su po tim ostalim sporovima rezervirana sredstva u bilancama (poslovnim knjigama) društva
Odgovori uprave su uskraćeni tj obećani su u pisanom obliku nakon skupštine, međutim nisu zaprimljeni.
Na glavnoj skupštini predsjedavajući glavne skupštine dr Orešković Stjepan objavio je da je odluka pod točkom trećom kako ju je predložila uprava u odluci o sazivanju skupštine donijeta. Na isto protivljenje su izjavili dioničari: N d.o.o. Z , D d.o.o. ZB ; DK i AV
U pogledu donesenih odluka i izjavljeni protivljenja te istaknutih traženja dioničara prema uprave kao dokaz predlaže se izvršiti uvid u zapisnik sa glavne skupštine koji se nalazi u predmetu Tt-08/3202 Trgovačkog suda u Splitu.

Kako je Uprava društva nije dala obavještenja dioničaru to se predlaže naslovnom sudu donijeti sljedeću

PRESUDU

Nalaže se upravi tuženika Slobodna Dalmacija d.d. Split da Tužitelju u roku petnaest dana pod prijetnjom ovrhe dade obavještenje
– da li su predloženi protuprijedlozi pod točkom 2 dioničara g VI u skladu sa biti društva te da li bi eventualno njegovim prihvaćanjem pod točkom 2 nastupila kakva šteta za društvo. Ako da – kakva šteta i u kojem obliku!
– o poslovima s povezanim društvom EuropaPress holding d.o.o. Zagreb!
– da li su predloženi protuprijedlozi dioničara g VI u skladu sa biti društva te da li bi eventualno njegovim prihvaćanjem pod točkom 2 nastupila kakva šteta za društvo. Ako da – kakva šteta i u kojem obliku?
– da li je uprava društva pažnjom savjesnog gospodarstvenika zaključila pravne poslove za – da li su Uprava i/ili Nadzorni proveli revizija svih pravnih poslova zaključenih sa EuropaPress holding d.o.o. Zagreb te utvrdili da su svi poslovni odnosi perfektni.!
– o točnom datumu kad je uprava donosila odluke o zaključivanju poslova sa EuropaPress holding d.o.o. Zagreb a koji su predmet unosa prava u društvo!
– o točnom datumu donošenja odluka Nadzornog odbora te način glasovanja na Nadzornom odboru povodom zaključenih pravnih poslova sa EuropaPress holding d.o.o. Zagreb a koji su predmet unosa prava u društvo!
– da li je prema njihovim najboljim saznanjima radi budućeg provođenja tih odluka podnesen već kakav prijedlog prema nadležnom sudu ili drugoj nadležnoj državnoj instituciji u pogledu odobrenja sadržaja predloženih odluka . Ako da – koje su radnje i dopuštenja dobivena od nadležnog suda ili kakve druge nadležne državne institucije u pogledu provedbe predloženih odluka!
– da li prema njihovim najboljim saznanjima postoje li kakvi drugi sudski postupci u tijeku temeljem naznačenih ugovora koje društvo N d.o.o. Z vodi protiv društva i da li su donijete kakve I stupanjske ili pravomoćne presude u njima, koji je predmet tužbenih zahtjeva te kolika je ukupni iznos na koje glase ti tužbenih zahtjevi. Ako postoje kakvi drugi sudski p

Nastavak prethodne poruke: Prenosim sa portala MOJ NOVAC, tema SLDM, poruka br.824, od MASTER-a:

– da li prema njihovim najboljim saznanjima postoje li kakvi drugi sudski postupci u tijeku temeljem naznačenih ugovora koje društvo N d.o.o. Z vodi protiv društva i da li su donijete kakve I stupanjske ili pravomoćne presude u njima, koji je predmet tužbenih zahtjeva te kolika je ukupni iznos na koje glase ti tužbenih zahtjevi. Ako postoje kakvi drugi sudski postupci traži se stav uprave i/ili nadzornog odbora da li prema njihovim najboljim saznanjima da li postoji mogućnost da društvo izgubi te sporove te da li bi društvo obzirom na iskaznu vrijednost tužbenih zahtjeva iz vlastitih sredstava bilo u mogućnosti, bez posljedica na redovno poslovanje platiti po tim tužbama bilo sada ili u budućnosti, odnosno da li su po tim ostalim sporovima rezervirana sredstva u bilancama (poslovnim knjigama) društva!

Tužitelj traži trošak pristojbe!

Tužitelj zadržava pravo urediti tužbeni zahtjev nakon primitka zapisnika od strane društva u odnosu na pitanja koja su postavili drugi dioničari povodom odluka na koje je izjavio protivljenje.

Za Tužitelja

Prenosim iz Lidera od 2.10.2008., intervju: Nino Pavić, suvlasnik i predsjednik Europapress Holdinga

Razgovarala: Dragana Radusinović

• Što će biti s EPH-om u budućnosti? Neki kažu da razlažete kompaniju kako biste je ponovno složili, što nije ni prvi ni posljednji put…
– Tako je.

• Kako će EPH izgledati kad ga ponovno složite?
– Ni meni to još nije posve jasno. Ima različitih alternativa.

• Koje su to alternative?
– Riječ je o preslagivanju kompanije u tri velike izdavačke tvrtke. EPH bi u tom slučaju ostao samo tvrtka za upravljanje izdavačkim poduzećima, ali ne i izdavač. Želimo sve pregrupirati tako da dobijemo tri snažna samostalna poduzeća. Jedno bi trebalo obuhvatiti Sportske novosti, izdanja Arene i izdanja Revije. Drugo bi izdavalo Jutarnji, Globus, Gloriju, Cosmo, OK, Forbes itd. A treće bi bila Slobodna Dalmacija. EPH bi bio vlasnik svih poduzeća i zadržao bi holdinšku funkciju.

Prenosim iz Lidera od 2.10.2008., intervju: Nino Pavić, suvlasnik i predsjednik Europapress Holdinga

Razgovarala: Dragana Radusinović
• Koje su još opcije moguće?
– U EPH-u su previše ojačale administrativne i servisne funkcije. Želim napraviti veliki povratak brendovima i novinama. Promocija, prodaja, marketing, kontroling svi trebaju biti u potpunoj funkciji brendova. Marketinški se odjeli svuda u svijetu integriraju u redakcije. Mi to nećemo napraviti, ali želimo ih približiti. Ako imate prilog o nekretninama nikako ne možete reći da je tu riječ o nekakvu osobito originalnom novinarskom poslu. Takav posao novinarima ide na živce, a marketingaši se ljute jer ih novinari ne žele slijediti. To moramo ‘ispeglati’.

Molio bih kolegu MARIJANST da prestane prenositi tračeve sa foruma Moj novac.Tko hoće čitati taj forum neka ide tamo i pročita što ga interesira.

To nisu tračevi nego informacije o temi.

Je su li te informacije točne ne znam.

kao što ne znam ni za sve druge informacije sa Foruma jesu li točne.

A ni informacije objavljene u tisku ne moraju biti točne.

Mislim da suradnja između različitih Foruma nije štetna.

Tinto imaš li ti što protiv Mastrea ?

Ako imaš onda slobodno to iznesi ?

Je li to u vezi SLDM ili nešto drugo ?

Prenosim iz Lidera od 2.10.2008., intervju: Nino Pavić, suvlasnik i predsjednik Europapress Holdinga

Razgovarala: Dragana Radusinović

• Suradnja EPH s velikima nezaobilazna je kao i priča o tome da Agrokor ima vlasnički udjel u EPH-u. Ima li u tome istine?

– To je glupo i smiješno. Neprekidno slušam takve tračeve koji su uvredljivi i za mene i za ljude u Agrokoru. Agrokor nema nikakav vlasnički udjel u EPH-u i nikad ga neće imati, kao što nitko drugi osim mene i WAZ-a nema vlasnički udjel u EPH-u niti će ga imati. Agrokor bi bio loša kompanija kad bi se upustio u medije, a mi bismo bili loši izdavači kad bismo imali vlasničke odnose s bilo kojom velikom korporacijom.

Neznam što bi bilo loše da je Agrokor njihov vlasnik ?

Prenosim sa internet portala Poslovnog dnevnika:
31. prosinac 2008.| Miho Dobrašin
Todorićev Agrokor zasad neće ući u vlasničku strukturu Adriatica.net grupe
Marko Vojković, predsjednik Uprave Adriatica.neta, govori o utjecaju financijske krize na tu kompaniju i globalan turistički sektor te demantira nagađanja o problemima s likvidnošću
Hrvatski turizam nalazi se pred izuzetno teškom godinom u kojoj će s tržišta nestajati manje agencije, dok će se one jače boriti za svakog putnika. O situaciji na tržištu i planovima Adriatica.neta, koji je posljednjih godina akvizicijama širio poslovanje te o čijoj se vlasničkoj strukturi sve više špekulira, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Markom Vojkovićem.
Kako će se globalna gospodarska kriza odraziti na hrvatski turizam, kakva su vaša očekivanja za 2009. godinu?
Odrazit će se kao i na ostale gospodarske grane. Bit će to teška godina za ostvarenje približno sličnih rezultata kao prije. Pala je potrošnja proizvoda koji nisu nužni, a turizam jest nešto što općenito nije nužno. Dosadašnje kretanje u posljednjih nekoliko godina na visokokonkurentnim tržištima zapadne Europe pokazalo je da domaći turizam gubi tržišni udio, Hrvatska je do sada nadoknađivala gubitke učincima na novim tržištima središnje i istočne Europe i Rusije, no nažalost ta su tržišta danas u problemima. Sve su zemlje znatno deprecirale valutu što naš proizvod čini 10 do 20 posto skupljim, negdje čak i 25 posto.

Očekujete li propast manjih turističkih agencija?
Bojim se da će doći do propasti manjih agencija, ali i do čišćenja tržišta, nestanka onih koji su krizu dočekali nespremni te čiji poslovni modeli ne mogu opstati na tržištu.
Osjeća li Adriatica.net posljedice globalne krize?
Naravno. Osjećamo ih u svakom segmentu, na svakom tržištu na kojem poslujemo. No mi u 30-ak zemalja u kojima poslujemo imamo jasan uvid što se zbiva i upoznati smo sa stanjem u svim sektorima. Srećom, prije dovršavamo započeti proces restrukturiranja slijedom kojeg smo drastično smanjili ukupne troškove. Navedeni proces nije bio potaknut krizom, nego prije utvrđenim strateškim pristupom koji će nam olakšati prebrođivanje aktualne krize.

Hoćete li otpuštati ljude?
Smanjenje broja radnih mjesta je neminovno kada pada potražnja. Tvrtke mogu do određene granice čuvati dio radnih mjesta ako vide perspektivu te ako će ih opet trebati. To je moguće realizirati ako se vidi izlaz u nekom kratkom roku. Nažalost, kriza će trajati najmanje dvije godine, a bojim se da će u Europi posljedice biti i duže. Stoga je nerealno očekivati da tvrtke mogu očuvati višak radnih mjesta na tako dugi rok.

Koliko ljudi planirate otpustiti?
Na razini grupe 5 posto, odnosno 60-70 ljudi. Ta brojka se odnosi na sva tržišta na kojima djelujemo, ali moram napomenuti kako se to ne događa kao posljedica krize. Posljedica je to integracije poslovanja koja sama po sebi nameće takvu potrebu.
Planirate li nove akvizicije?
S obzirom na aktualnu ekonomsku situaciju, još neko vrijeme nećemo biti orijentirani na akvizicije kao što je bio slučaj do sada. U normalnim tržišnim uvjetima smo ciljali kompanije koje su poslovno bile veće od nas, profitabilne i samostalne. Danas pak bacamo naglasak na spajanja poslova ili akvizicije u vidu manjih kompanija, a koje u krizi ne mogu samostalno opstati.

Je li razlog izostanka većih akvizicija nedostatak novca? Špekulira se kako je dug Adriatic.neta pet puta veći od temeljnoga kapitala?
Ne, to nije razlog. Prilikom svake akvizicije uspješno smo realizirali preuzimanja i nalazili izvore sredstava. Nije istina da su obveze pet puta veće niti je do sada bilo pitanja vezanih uz financijske probleme. Sada je problem to što nam kupci u prosjeku duguju 15 ili 20% više nego što mi dugujemo dobavljačima. Istodobno je naša obveza prema dobavljačima na razini 10% godišnje. Dakle, naš dug prema dobavljačima je manji nego potraživanja prema kupcima. Riječ je o otprije poznatom problemu.

Tko je točno vlasnik Adri

Nastavak predhodnog teksta: Prenosim sa internet portala Poslovnog dnevnika:
31. prosinac 2008.| Miho Dobrašin
Todorićev Agrokor zasad neće ući u vlasničku strukturu Adriatica.net grupe
Tko je točno vlasnik Adriatica.neta?
Emporion sa 50 posto te WAZ i Slobodna Dalmacija sa po 25.
Hoće li u planiranoj dokapitalizaciji sudjelovati Agrokor?
Zasad će sudjelovati postojeći dioničari. Ideja nije bila da uvodimo nove dioničare zbog financijskih razloga. Postojeći mogu osigurati dovoljno sredstava. Tijekom siječnja bit ćemo spremni za nove situacije i prilike koje bi se mogle iznenadno pojaviti. Što se tiče Agrokora, s njima gajimo odličnu suradnju te je mislimo nastaviti.

Znači zasad nema govora o ulasku Agrokora u vlasničku strukturu?
Zasad nismo u potrazi za drugim partnerima, dokapitalizaciju možemo odraditi sami kao što sam prije napomenuo.

Ima li zainteresiranih ulagača?
Ima, jako puno.
Možete li spomenuti neke od njih?
Riječ je o više stranih potencijalnih ulagača iz kategorije investicijskih fondova, zatim i institucionalnih investitora. osim toga, postoji zanimanje i renomiranih svjetskih kompanija iz turističke branše.

Spomenuli ste da nema domaćih interesenata, Agrokor dakle nije zainteresiran?
Ako netko potpiše strateški ugovor o suradnji prije dvije godine, onda smatram da je to interes. Ne mora svaka plodna suradnja značiti i vlasništvo.Da, no na sličan način je i WAZ ušao u vlasničku strukturu Adriatica.neta, prvo suradnja pa vlasnički udio. Da, i to je logično. U investiciju se ulazi ako iz nje dobivate dodanu vrijednost. WAZ-ova logika bila je kroz svoje promidžbene kanale proizvod i uslugu učiniti dostupnijima na tržištima poput Njemačke i Austrije, a koja su nama u Hrvatskoj zanimljiva. Kod Agrokora nalazim više razloga zašto im to je strateško partnerstvo zanimljivo. Adriatica.net grupi zanimanje kompanije poput Agrokora imponira. Dokaz je to da naš trud i poslovanje imaju smisla.

Kolika je vrijednost grupacije Adriatica.net?
Kako ne kotiramo na burzi, teško je procijeniti, ali prema logici biznisa, koji se koristi u sektoru agencija mješovitog tipa, procjenjujemo da je objektivna vrijednost na razini 100 milijuna eura.

Koja će Vam tržišta biti u fokusu 2009.?
Smatramo da će Sjedinjene Američke Države prve izaći iz gospodarskih problema tako da smo se intenzivno počeli baviti projektom širenja tog tržišta. Želja nam je da ondje zauzmemo što bolju poziciju. Riječ je o vrlo značajnom iskoraku. Nadalje, azijska tržišta, ponajprije Kina gdje smo već proveli operacije, a zatim Indija gdje imamo dogovor o zajedničkoj kompaniji s lokalnom agencijom vezanoj uz putovanja prema Europi, a gdje ćemo snažno uključiti Hrvatsku kao odredište. U Europi je situacija takva da treba spasiti što se da spasiti budući je riječ o tržištu koje je u prilično teškoj situaciji.

Zašto dugoročno ciljate na Londonsku burzu?
Londonska burza je jedina u Europi koja na određen način razumije “travel business”. Ondje postoje investitori koji kvalitetno razumiju to poslovanje. Domaće tržište kapitala je prilično malo, mirovinski fondovi još se godinama neće oporaviti od dioničkih šokova tako da tu nema velikoga investicijskog potencijala. U Londonu je lakše prezentirati kompaniju investitorima, na njihovu domaćem tržištu, nego očekivati da će strani ulagači kupovati kompaniju kod nas. Ta opcija bi predstavljala duži put.
londonska burza
Planirate li i dalje izlazak na Londonsku burzu 2010. godine?
Mislim da je nerealno da će se to tada dogoditi zato što se oporavak tržišta neće dogoditi tako brzo. Drugo, imamo u planu još jedan krug dokapitalizacije prije izlaska na burzu te još ambiciozniji plan rasta u roku od dvije do tri godine. Mislimo da će tada kompanija biti u najboljoj situaciji za taj važni iskorak.