Naš sljedeći članak na Poslovnom.hr će upravo biti na temu prinosa neuralnih mreža gdje će objašnjenje biti puno detaljnije.
Signal označen žutim trokutićima, kojeg zovete "hold", po računalnom modelu označava period bez aktivnosti, dakle ne sugerira niti kupnju niti prodaju. Cilj trgovanja uz pomoć neuralnih mreža je upravo biti izvan tržišta kada je ono u padu, dakle "u cash-u".
Dionica ATPL je u periodu kojeg spominjete bila u konstantnom padu i na njoj nije bilo moguće ostvariti ozbiljniju zaradu s obzirom da na hrvatskom tržištu ne postoji opcija "short sellinga".
Gubitak provizije u slučaju kada je vrijednost dionice pala i više od 50% kao u slučaju ATPL ne bi trebala brinuti ulagača.
Svejedno bi ulagač koji bi koristio navedeni model bio bogatiji za više od 100%, u odnosu na vlasnike dionice ATPL koji je nisu prodavali za vrijeme pada.
Mnogo naših modela je ostvarilo i zaradu u periodu 22.07. – 22.10., dakle i ovdje vrijedi pravilo da je potrebno diversificirati portfelj.
[/quot
Prošo je buran period i sad se mogu izvuć neki zaključci iz vaših signala, no da bi ih se
kvalitetno isčitalo treba i nekaj više od njih samih…… da ih se sljepo prati al kako to
izvest sa cca 200 kila u nelikvidnim dionicama i kod malih voalitnosti….
pa evo baš primjer pbz-a od 5.8. do 13.8. par signala buy i sell a voalitnost i likvidnost
nikakva pa ti sad lupaj sa 100 kila….
Postavio bih par pitanja pa bih molio odgovor.
Zanima me koliki je vremenski period do kojeg dolazi do gubitka pamcenja? Zato sto koliko sam ja pratio razlicita trzista (forex i dionice) odredjeni nivoi cijena i odredjene dugorocne linije izuzetno dobro definiraju slijedece vrhove i dna. Primjerice na forexu imaju ulogu odredjene razine cijena od prije 15-20 godina a na dionickim trzistima koliko sam pratio i puno duze.
a gubitak pamćenja i rasipanje informacija otežava dugoročna predviđanja
Glavna implicitna pretpostavka EMH je racionalost tržišnih aktera
S obzirom da EMH pretpostavlja da je potpuno svejedno kada se ulazi na trziste jer je trziste vec uracunalo sve faktore i ne moze se biti bolji od trzista, postoji li ikakva prakticna primjena EMH u trgovanju? I po meni citirani tekst je u potpunom neskladu sa stvarnim stanjem sudionika trzista, pa me zanima koliko je EMH prisutna prilikom odlucivanja kod pojedinih tipova investitora (pri tome mislim prvenstveno na institucionalne investitore, velike hedge fondove i ostale profesionalne grupe investitora) i ako znate mozda kojim tehnikama se oni sluze, ako postoje neki statisticki podaci.
Postavio bih par pitanja pa bih molio odgovor.
Zanima me koliki je vremenski period do kojeg dolazi do gubitka pamcenja? Zato sto koliko sam ja pratio razlicita trzista (forex i dionice) odredjeni nivoi cijena i odredjene dugorocne linije izuzetno dobro definiraju slijedece vrhove i dna. Primjerice na forexu imaju ulogu odredjene razine cijena od prije 15-20 godina a na dionickim trzistima koliko sam pratio i puno duze.
Što se tiče određivanja vremenskog perioda pamćenja tržišta stvari nisu jednostavne. Prva stvar koju je zanimljivo pratiti jest statistička razdioba cjenovnih pomaka. Statistička razdioba je funkcija koja opisuje vjerojatnost da se određeni cjenovni pomak nalazi u određenom intervalu. Najjednostavnije je napraviti histogram koji računa učestalost podataka u jednakim intervalima promjene cijene.
Na taj način možemo uočiti dvije stvari: da promjene cijene u različitim vremenskim intervalima (npr. 1-dnevna promjena ili 22-dnevna promjena cijene u 2008. godini) nemaju jednake funkcije razdiobe, te da se funkcije razdiobe promjena cijene u istim vremenskim intervalima razlikuju u različitim razdobljima (npr. 1-dnevna promjena cijene nema jednaku razdiobu u 2008. i 2005. godini). To znači da se radi o različitim događajima, odnosno da vremenski period promjene cijene utječe na predvidljivost njezine promjene, a predvidljivost promjene nije stalna već se mijenja s vremenom.
Druga stvar koju je zanimljivo pratiti jest autokorelacijska funkcija slijeda podataka. Autokorelacija je korelacija slijeda podataka sa samim sobom, u pomaku za određen broj mjerenja. Autokorelacijska funkcija opisuje promjenu autokorelacije s pomakom broja mjerenja. Najčešći oblik autokorelacijske funkcije je eksponencijalna funkcija, što znači da pamćenje eksponencijalno opada s vremenom. Nagib autokorelacijske funkcije ukazuje na brzinu gubitka pamćenja u određenom vremenskom slijedu.
Treća stvar koju je moguće mjeriti jest stupanj samosličnosti slijeda podataka, tj. koliko su ukupan slijed podataka i njegovi dijelovi statistički slični. Rezultat takvog mjerenja je Hurstov eksponent koji ima vrijednost između 0 i 1. Vrijednost Hurstovog eksponenta od 0,5 označava Brownovo gibanje odnosno slučajni pomak. Vrijednosti >0,5 ukazuju na perzistentnost vremenskog niza, odnosno težnju nastavka trenutnog smjera, a vrijednosti manje od 0,5 ukazuju na antiperzistentnost, odnosno težnju preokreta trenutnog smjera.
Nažalost, ovakva mjerenja teško je direktno primijeniti u praktičnom predviđanju promjene cijena ili sličnim predviđanjima, ali mogu poslužiti kako bi se bolje upoznalo karakteristike tržišnih podataka. Također, nije jednostavno brojkom opisati pamćenje tržišta jer ono ovisi o vrsti promjene koju mjerimo i vremenskom periodu koji promatramo. Dugi periodi pamćenja mogući su ako se promatraju dugi periodi mjerenja.
Primjera radi, pretpostavlja se da na tržištu postoje tri tipa racionalnih agenata (investitora). Prvi tip investitora može se okarakterizirati kao fundamentalne ulagače, koji trguju procjenivanjem intrizične vrijednosti poduzeća koristeći nove informacije koje dospjevaju o tom poduzeću. Drugi tip investitora može se okarakterizirati kao tehničke ulagače , koji trguju koristeći grafičke ili kvantitativne metode koje im pomažu u procjeni budućeg kretanja cijene neke financijske imovine. Treći tip investitora su ostali nesofisticirani ili manje sofisticirani investori ili bolje rečeno investicijska javnost koji se mogu okarakterizirati kao mali investitori.
Koja ste Vi kolega vrsta investitora na tržištu kapitala, i kako Vam je i koliko znanstveni pristup pomogao u izboru strategije ulaganja?
[/quote]
Nije mu pomoglo nista,pa vidis ti sta sve on naprica,taj je zbunio i sam sebe.
Poštovani kolege, za potrebu rasprave odnosno ekspozicije teorije sam naveo da postoje tri vrste investitora. Naravno da takva pretpostavka egzaktno ne odražava stvarnost, ali ugrubo opisuje kakve vrste investitora postoje. Vezano za nastavak Vašeg pitanja, ono što Vi promatrate kao znanstveni pristup ja promatram kao formalni pristup problemu donošenja investicijskih odluka. Takav znanstveni pristup smatram najopćenitijim u rješavanju problema donošenja investicijskih odluka, prvenstveno iz razloga jer a pirori ne diskreditira ni jednu alternativnu metodu ili teoriju ulaganja. Također smatram da takav pristup nudi konzistentan i objektivan skup metoda koji pomažu u rješavanju problema investicijskih odluka. Ako recimo uzmete Modern Portfolio Theory and Investment Analysis (Elton/Gruber, Wiley) vidjet će te da textbook metodološki oslanja na statistiku, ekonometriju, diferencijalni račun, stohastički diferencijalni račun itd. S druge strane kada te alate koje sam upravo naveo, pokušate uposliti, trebat će Vam adekvatna teorija. Za početak trebat će Vam teorija o ponašanju tržišnih aktera (dugo vrijeme dominirala je teorija očekivane korisnosti, recentno je zamjenjena teorijom očekivanog izbora). Nakon što ste ‘definirali’ teoriju koja opisuje ponašanje pojedinaca, trebat će Vam teorija ili hipoteza koja objašnjava način na koji se cijene imovine na tržištu formiraju. Jedan primjer takve hipoteze je upravo Hipoteza efikasnih tržišta. Koliko hipoteza efikasnosti tržišta adekvatno opisuje formiranje cijene na tržištu, procijenite sami. Generalno smatram da je EMH dobra polazišna točka u razmatranju problema formiranja i dinamičke prilagodbe cijena, no svakako postoje anomalije i paradoksi koji krše fundamentalne pretpostavke te hipoteze. Istaknuo bih primjerice postojanje I perzistencija arbitražne mogućnosti. Konačno, svakako smatram valjanom pretpostavkom EMH (iako se eksplictno ne navodi) da će dugoročno tržišne cijene konvergirati fundamentalnoj vrijednosti.
Mene zanima da li trgujete na tržištu kapitala i koju strategiju primjenjujete?
Unaprijed hvala.
Mene zanima da li trgujete na tržištu kapitala i koju strategiju primjenjujete?
Unaprijed hvala.
Kolega najbolja vam je strategija……… Rezi i bjezi,a moze i ona ..tko koga zajebe.
S obzirom da EMH pretpostavlja da je potpuno svejedno kada se ulazi na trziste jer je trziste vec uracunalo sve faktore i ne moze se biti bolji od trzista, postoji li ikakva prakticna primjena EMH u trgovanju? I po meni citirani tekst je u potpunom neskladu sa stvarnim stanjem sudionika trzista, pa me zanima koliko je EMH prisutna prilikom odlucivanja kod pojedinih tipova investitora (pri tome mislim prvenstveno na institucionalne investitore, velike hedge fondove i ostale profesionalne grupe investitora) i ako znate mozda kojim tehnikama se oni sluze, ako postoje neki statisticki podaci.
[/quote]
Profesionalni investitori pronalaze načine kako pobijediti tržište, a prema EMH takvo što nije moguće. EMH je elegantna teorija koja dijeli svijet na dva moguća stanja – predvidljivo, u kojem racionalni investitori stvaraju prave pomake na tržištu i nepredvidljivo, u kojem iracionalni investitori stvaraju šum u trgovinskim podacima. Situacije koje nisu tako jednostavne EMH naziva ‘anomalijama’.
Ovakav prikaz tržišta rezultat je linearnog modela čiji se parametri ne mijenjaju kroz vrijeme, odnosno podrazumijeva se da je riječ o linearnom procesu u kojemu su uzročno-posljedične veze jednake i jučer i danas i sutra. To je stanje u kojem je dva plus dva uvijek jednako četiri. S druge strane, moguće je zamisliti tržište koje nikad nije posve efikasno ni posve neefikasno. Nove tehnike nelinearnog modeliranja dozvoljavaju promjenjivu razdiobu vjerojatnosti događaja i sliku svijeta koji je djelomično predvidljiv. Stupanj predvidljivosti također nije stalan, a ovisi o trenutačnom stanju na tržištu. To je stanje u kojem mala promjena danas može značiti veliku promjenu sutra.
Nelinearno modeliranje nov je pokušaj pronalaženja promjenjive veze između varijabli koje utječu na tržište u razdobljima koja su između posve predvidljivih i posve nepredvidljivih. Riječ je o adaptivnim sustavima temeljenim na neizrazitoj logici, neuralnim mrežama i genetičkim algoritmima koji donose biološke koncepte u procjenu stanja tržišta. Neizrazita logika tradicionalnu crno-bijelu logiku zamjenjuje nijansama sive, neuralne mreže u stanju su naučiti prepoznati složenu strukturu utjecaja na tržište, a genetički algoritmi koriste evolucijske mehanizame poput selekcije, rekombinacije ili mutacije u pronalaženju optimalnih rješenja.
Signali.Biz
Naš sljedeći članak na Poslovnom.hr će upravo biti na temu prinosa neuralnih mreža gdje će objašnjenje biti puno detaljnije.
Signal označen žutim trokutićima, kojeg zovete "hold", po računalnom modelu označava period bez aktivnosti, dakle ne sugerira niti kupnju niti prodaju. Cilj trgovanja uz pomoć neuralnih mreža je upravo biti izvan tržišta kada je ono u padu, dakle "u cash-u".
Dionica ATPL je u periodu kojeg spominjete bila u konstantnom padu i na njoj nije bilo moguće ostvariti ozbiljniju zaradu s obzirom da na hrvatskom tržištu ne postoji opcija "short sellinga".
Gubitak provizije u slučaju kada je vrijednost dionice pala i više od 50% kao u slučaju ATPL ne bi trebala brinuti ulagača.
Svejedno bi ulagač koji bi koristio navedeni model bio bogatiji za više od 100%, u odnosu na vlasnike dionice ATPL koji je nisu prodavali za vrijeme pada.
Mnogo naših modela je ostvarilo i zaradu u periodu 22.07. – 22.10., dakle i ovdje vrijedi pravilo da je potrebno diversificirati portfelj.
[/quot
Prošo je buran period i sad se mogu izvuć neki zaključci iz vaših signala, no da bi ih se
kvalitetno isčitalo treba i nekaj više od njih samih…… da ih se sljepo prati al kako to
izvest sa cca 200 kila u nelikvidnim dionicama i kod malih voalitnosti….
pa evo baš primjer pbz-a od 5.8. do 13.8. par signala buy i sell a voalitnost i likvidnost
nikakva pa ti sad lupaj sa 100 kila….
Analiza temeljena na neuralnim mrežama i genetičkim algoritmima producira trgovinske signale za optimalan ulaz i izlaz s tržišta. Rezultati modela uvjerljivi su, iako su plod simuliranog trgovanja temeljenog na cijenama na otvaranju. Razlika prinosa modela i buy/hold strategije u proteklom razdoblju snažnog pada je radikalna.
Radi se o kombiniranom djelovanju genetički optimiziranog neuralnog modela i genetički optimiziranih stop loss razina čiji je učinak u razdoblju recesije spasonosan.
Signali.Biz nisu sustav za upravljanje portfeljom, već za predviđanje neposredne tržišne dinamike. Naravno, problem obujma prometa predstavlja dodatnu dimenziju pri određivanju ulagačke strategije, ali zašto barem jedan problem ne držati pod kontrolom?
Signali.Biz
Signali,signali kad bi sve znali………..
a vidi na sta su spali tralal,tralla,tralala
Signal označen žutim trokutićima, kojeg zovete "hold", po računalnom modelu označava period bez aktivnosti, dakle ne sugerira niti kupnju niti prodaju. Cilj trgovanja uz pomoć neuralnih mreža je upravo biti izvan tržišta kada je ono u padu, dakle "u cash-u".
Dionica ATPL je u periodu kojeg spominjete bila u konstantnom padu i na njoj nije bilo moguće ostvariti ozbiljniju zaradu s obzirom da na hrvatskom tržištu ne postoji opcija "short sellinga".
Gubitak provizije u slučaju kada je vrijednost dionice pala i više od 50% kao u slučaju ATPL ne bi trebala brinuti ulagača.
Svejedno bi ulagač koji bi koristio navedeni model bio bogatiji za više od 100%, u odnosu na vlasnike dionice ATPL koji je nisu prodavali za vrijeme pada.
Mnogo naših modela je ostvarilo i zaradu u periodu 22.07. – 22.10., dakle i ovdje vrijedi pravilo da je potrebno diversificirati portfelj.
Sada imamo situaciju da je cijena ATPL porasla u zadnjih 15 dana cca 50% ali stalno imamo signal
bez aktivnosti ! Neko obrazlozenje ako moze???