Sex najbolje prodaje proizvod!

Bome uvazeni Fante onda ce Internetski nepretrazivac bit jako trazen. A i Hasta la Vista isto tako.[smiley1]
Nije ni cudo da se bija tako dugo poradja. A postaje mi jasno i zasto neki idu u prijevremenu.

Zato sto imaju uvjete za biti dobri investitori. Rijetko koji investitor si moze dozvoliti uzitak da otkaze redovni posao i troskove zivota (stanovanja, prijevoza, prehrane obitelji,…) pokriva iskljucivo od investiranja, i to u slucaju potrebe i na vrlo dug period.

Btw., zaskocio si se kad si napisao da dionica moze biti precijenjena ili podcijenjena, jer da bi bila podcijenjena njena trzisna vrijednost mora biti manja od onog sto smatras realnom vrijednoscu, znaci da realna vrijednost postoji, barem kao nekakva polazisna tocka u subjektivnom smislu.

Bez obzira na pokusaje, ne držim realnim da klijenti odhebu googleov adsense i odu microsoftu ili nekom trecem. Svaki dan se povecava broj internet korisnika, vec sad je Kina druga zemlja na svijetu po broju istih, odmah nakon US. A po broju kutija za smece odredjenih samo za bacanje papirnatih letaka, mislim da ce polako ali sigurno marketinske sluzbe manje bacati novac na letke od kojih ionako odmah 95% zavrsi u smecu, a vise se okrenuti daleko jeftinijoj pay per click metodi online oglasavanja.

Ni ti nisi primjetija navodnike.

Ja mislin da je primjetija, ma moze bit da nije bija u skuli kad se to ucilo.[smiley1]

Nego, malo me zaintrigirala diskusija o realnoj vrijednosti dionice pa sam malo ponovio gradivo. Graham dosta naširoko govori o procijeni vrijednosti dionice. Čak daje i empirijsku formulu po kojoj se ona može izračunati. Dakle, Graham veli da je

Vrijednost dionice = tekuće (normalne) zarade x (8.5 + dvostruka očekivana godišnja stopa rasta)

To ukratko znači da bi P/E kompanije koja stagnira trebao biti 8.5, ako sam dobro shvatio, a recimo neke kojoj zarada raste npr. 10% godišnje 28,5 itd…

Naravno ništa nije tako jednostavno pa prilikom procjene vrijednost dionice treba uzeti u obzir i x drugih faktora no o tome možemo drugom prilikom.

“Vrijednost dionice = tekuće (normalne) zarade x (8.5 + dvostruka očekivana godišnja stopa rasta)”

Ovo nikad nisam vidio ali ipak mislim da si krivo razumio. Zaboravio si tekuće prinose, odnosno dividendu. Zato ako sve uvrstimo:
7 x (8,5 + 2 x 10) = 199,5 ako je dividenda 7% a 10% stopa rasta vrijedi 199,5,
ili
7 x (8,5 + 2 x 0) = 59,5 ako nema stope rasta.
Naravno ako je dividenda 0% onda je sve nula. Ali normalno je da firma koja raste isplaćuje dividendu (koliku toliku).
Pozdrav

Dividenda nije uključena u gornju formulu iz jednostavnog razloga. Pitanje politike dividendi i odnosa menadžmenta prema upravi se dosta mijenjalo kroz povijest. Dioničari i uprava su često skloni reinvestiranju cjelokupne dobiti ili većeg dijela dobiti kako bi omogućili veće stope rasta kompanije u budućnosti a time i indirektno profitirali većom kapitalnom dobiti.

Dakle, politika isplate dividendi može utjecati na tržišnu vrijednost dionice ali bitnim se smatra dobit po dionici i procjena stope rasta.

Na politiku isplate dividendi bitno utječu i porezni zakoni koji oporezuju takav način kapitalizacije dobiti. Ipak, Graham smatra da bi fer politika isplate dividendi trebala biti 2/3 u korist dividendi.

Jedini interes malih dioničara kao što smo ti i ja je što veća dividenda. Zato od ostvarene dobiti svi dioničari na prijedlog Uprave odlučuju o njenoj visini. Ovaj odnos 2/3 je dakle odnos koji bi trebao biti važeći.
Npr. kod ATPL taj odnos je za 2005. bio nešto veći od 1/5, dakle više je ostalo za razvoj. Dobit po dionici bila je oko 230 kn.
Kad se to unese u formulu dobiva se realna vrijednost dionice. Samo je pitanje koja je stopa rasta u postocima, da li na nominalu, tržišnu cijenu ili Bv.
Pozdrav

U formuli se misli na rast zarada, no sama procjena rasta je vrlo kompleksna i njome se bave financijski analitičari.

Vrlo zanimljiv je Grahamov zaključak kad kaže: “Na Wall Streetu je pogled u bućnost bilo kojeg sektora obično previše optimističan ili previše pesimističan. Što je još gore, pogled je najvedriji kad su dionice precijenjene a najmračniji kad su najjeftinije… Povijest je pokazala da su ‘stručni’ prognozeri na Wall Streetu podjednako nesposobni pri predviđanju uspješnosti: (1) tržišta u cjelini; (2) pojedninih industrija; (3) pojedinačnih dionica…”