Kupnja – “JTMN-R-A” Prodaja – “JTMN-R-A”
Količina Cijena Količina Cijena
20 ….84,15………………………………………..87…. 90,00
310.. 84,14 ………………………………………55…… 92,80
77…. 84,13………………………………………. 53 ….93,00
110… 84,02 ……………………………………142….. 93,99
60 ….83,70 ……………………………………..119….. 94,00
JADRAN TVORNICA METALNOG NAMJEŠTAJA D.D.

Grafički pregled

Sutra će Đakovština još malo dolje, jer današnji Lider na 68 stranici piše o Đakovštini pod naslovom:

Gubitnik tjedna: Đakovština
Uzlet je bio neutemeljen

a nije da vam nisam na vrijeme rekao….

a bogami, biće ovih dana gadno i za one koji imaju IMZV dionice….u današnjem Lideru br.23 na strani 41 i 42 stoji veliki naslov:

40 PRIVATIZACIJA
Nekad respektabilna institucija pred stečajem
Uništavanje Imunološkog zavoda zbog nekretnina

VLADA PRIPREMA PROMJENE ZAKONA O NAFTI I NAFTNIM DERIVATIMA
Za naftne zalihe 200 milijuna dolara

U zalihama bi trebalo biti oko 500 tisuća tona nafte i naftnih derivata, o čemu će brinuti Agencija. Zasad država za skladištenje nafte godišnje izdvaja oko 25 milijuna dolara

Piše Jagoda MARIĆ, jagoda.maric@novilist.hr

Hrvatska će uskoro dobiti novi zakon o tržištu nafte i naftnih derivata, a njegova najveća promjena odnosi se na osnivanje Agencije koja će brinuti o zalihama nafte. Zakon će, potvrdili su nam u Ministarstvu gospodarstva gdje se taj dokument privodi kraju, precizirati i to da Hrvatska mora u zalihama imati nafte i naftnih derivata koje su dovoljne za pokrivanje 90-dnevnih potreba u zemlji. Takvu obvezu Hrvatskoj propisuju europske direktive, a na skladištima se trenutno nalaze zalihe koje pokrivaju potrošnju za 72 dana. S obzirom na to da Hrvatska ima vlastite izvore nafte, EU je dopustila da njezine zalihe budu manje od tromjesečnih potreba, ali će se na kraju europska direktiva morati ispoštovati.
Naftu i naftne derivate trenutno skladište uvoznici, a nadzor inspekcije, potvrdili su nam neslužbeno u Ministarstvu, u više je navrata pokazao da se na skladištu ne nalaze potrebne količine nafte. No, kako zakon ne propisuje nikakve sankcije za one koji skladište naftne zalihe, a ne drže se propisanih količina, inspektori ih tek mogu upozoriti da to isprave, a oni bez straha mogu obećati da će to i učiniti.

Skuplja nafta

Ta bi se situacija trebala promijeniti osnivanjem Agencije koja će skrbiti za zalihe nafte. U zaliTri godine za prilagodbu

Od deset novih zemalja članica EU-a, čak njih devet dobilo je prijelazno razdoblje tijekom kojega moraju osigurati zalihe nafte i naftnih derivata za 90 dana. Većina zemalja mora se prilagoditi u roku od tri do pet godina od ulaska u EU. Prijelazno razdoblje za prilagodbu nema jedino Mađarska.
hama bi, obzirom na godišnju potrošnju od dva milijuna tona, trebalo biti oko 500 tisuća tona nafte i naftnih derivata. Naftu će ubuduće kupovati i skladištiti Agencija za što će joj trebati oko 200 milijuna dolara, što znači da će ta sredstva ustvari biti »zaleđena«. Zasad država za skladištenje nafte, što plaća onima koji drže zalihe, godišnje izdvaja oko 25 milijuna dolara. Ta sredstva prikupljaju se posebnim nametom koji je uračunat u cijenu naftnih derivata, a iznosi 79 kuna po toni, odnosno nešto manje od osam lipa po litri. Kako će Agencija za nekoliko godina ipak morati imati najmanje 200 milijuna dolara za naftne zalihe, za očekivati je da će se ta naknada s godinama povećavati. U Ministarstvu vjeruju da bi te promjene mogle uzrokovati minimalno povećanje cijena i to u dužem razdoblju.
Naime, Hrvatska planira u razdoblju od četiri godine povećati zalihe nafte na 90 dana i prepustiti Agenciji brigu o njima. U tom razdoblju postupno će se smanjivati zalihe kod uvoznika, a Agencija će započeti sa zbrinjavanjem u iznajmljenim skladištima. Tako da već sada oni koji su zainteresirani za taj posao mogu započeti s gradnjom skladišta.

Skladišta u Rijeci i Sisku

Najvjerojatnije će to učiniti Janaf, a moguća odredišta su Rijeka i Sisak, jer se u tim gradovima nalaze i rafinerije. Uz to, morat će se voditi računa o demografskoj raspoređenosti zaliha, tako da one mogu biti dostupne svim krajevima Hrvatske u slučaju potrebe, a pritom se moraju zadovoljiti i potrebe transporta do regija gdje neće biti skladišta ili proizvodnje naftnih derivata.
Iako će Vlada za osiguravanje zaliha od najmanje 500 tisuća tona i potpuno funkcioniranje Agencije dobiti nekoliko godina, tu će obvezu iz europske direktive morati u potpunosti ispoštovati. EU naime inzistira da svaka njezina članica doista ima zalihe za 90 dana, odnosno višak od jedne četvrtine godišnjih potreba.
U Europskoj komisiji razmišljalo se o tome da se zalihe podignu na količine potrebne za 120 dana, ali je EU odustala od toga jer bi to značilo »zamrzavanje« pre

nastavak…

»zamrzavanje« prevelikih sredstava. U Hrvatskoj bi se, primjerice, moralo skladištiti više od 660 tisuća tona nafte i naftnih derivata, što bi povećalo troškove na oko 300 milijuna dolara. Što znači da europske zemlje koje troše desetak ili dvadeset puta više nafte od Hrvatske za osiguravanje zaliha trebaju milijarde dolara.

ovo je čisto navlačenje na prodaju.

pročitaj cijeli članak, prouči što se događalo u prošlosti s IMZV. tko su zainteresirane strane (pročitaj imena u ovom članku), sjeti se kako je prošla zadnja skupština i zbog čega.

pogledaj strukturu kupnja-prodaja i skrivene naloge na kupnji.

IMZV je u dubiozama, možda mu i prijeti stečaj, za koji smatram da će vrlo teško biti ostvaren u ovakvoj firmi.

ali ovo što navodi naslov članka očito je tempirano s željom da netko jeftino kupi

i baš čudno u isto vrijeme kad država najavljuje otpis dugova firmama poput IMZV. i to po modelu koji je pokušan u IMZV.

Hanfa: Prodaje nakon otpisa dugova izuzeti iz obveze preuzimanja
U Hanfi ionako idu na izmjene (i) zakona o preuzimanjima, a mogući povratak izuzeća sigurno neće razveseliti burzovne špekulante koji su zaigrali na oprost dugova
Vlada već dugo najavljuje osmišljavanje načina kako riješiti pitanje privatizacije niza tvrtki u pretežito državnom vlasništu koja prema državi imaju goleme dugove. Prve naznake konkretiziranja tog plana dane su početkom godine, a nekako s tim naznakama i u burzovnim su se izvješćima počela češće pojavljivati imena nekih do jučer nezanimljivih poduzeća u kojima je država većinski dioničar i koja se ne mogu pohvaliti atraktivnim pokazateljima poslovanja. Od TLM-a ili Slavonije MK pa do nedavnih prvih transakcija dionicama Bagata. Najbolji primjer kako se gleda na oprost dugova je dionica šibenskog TLM-a kojoj je od početka godine cijena više nego udvostručena, sa 80 na više od 160 kuna (uz vrhunac na 190 kuna), a jedino uporište takvu rastu može se nazrijeti upravo u očekivanjima otpisa dugova prije prodaje. U prekjučerašnjem susretu s novinarima ministar financija Ivan Šuker potvrdio je kako će Vlada donijeti zakon koji će regulirati čišćenje bilanci, odnosno svojevrsno restrukturiranje prije prodaje tih tvrtki. Šuker je pritom dao i neke kvantifikacije; riječ je o dvjestotinjak poduzeća u većinskom vlasništvu države, a vrijednost evidentiranih, a nenaplativih dugova u tim poduzećima procjenjuje se na 4,5 milijardi kuna, uglavnom po osnovi neplaćenih poreza, doprinosa i sličnih državnih nameta. Imena poduzeća Šuker je ostavio u sferi nagađanja, na žalost burzovnim špekulantima koji su u prvim mjesecima ove godine zaigrali na oproste starih dugova. Oni su i dosad igrali na ‘intuiciju’, odnosno pretpostavke koja bi se poduzeća mogla naći među ‘sretnim’ dužnicima. No, Hanfa bi im mogla pokvariti račune. Niz imena već se otprije vrti u medijima (od Dalmacijavina i Zdenke do Vupika), a neka na koja očito računaju špekulanti mogu se razabrati iz liste nekih ovogodišnjih burzovnih dobitnika (npr. Slavonija MK, Jelen, Apartmani Medena, Jadran Crikvenica, Petrokemija, Hoteli Živogošće) ili pak dionica koje su u protekla dva mjeseca zabilježile prve promete (npr. Bagat, Vjesnik, MIO Osijek i sl.). Jučerašnji napisi među burzovnim su igračima načelno dočekani kao nova dobra vijest. Hoće li to i biti?
U središnjoj regulatorno-nadzornoj agenciji za nebankovi financijski sektor, čini se, nisu skloni takvu scenariju. Naime, Ante Samodol, predsjednik Hanfe, drži da bi tvrtke u pretežito državnom vlasništvu koje će ući u Vladin paket otpisa dugova prije prodaje trebalo izuzeti od obveza javne ponude za preuzimanje. Samodol drži da bi najbolje bilo to regulirati već u sklopu zakona o privatizaciji, a u osnovi bi to značilo i promjenu postojećih pravila igre u postupcima preuzimanja koja danas ne poznaju izuzeća, pa ni kad je posrijedi država.
Budući da je Šuker u vezi s rokovima rekao tek kako je poželjno da se s operacionalizacijom krene ‘što prije’, a Hanfa ionako u idućih nekoliko mjeseci ima u planu izradu novih zakonskim propisa o preuzimanju (ali i zakona o tržištu vrijednosnih papira), promjena regulative očito bi se vremenski mogla uklopiti u taj projekt. Otpis dugova prema državi dio je Vladine politike u sferi fiskusa i u Hanfi očito polaze o toga da je to golema žrtva poreznih obveznika na račun koje ne bi bilo etički i pošteno da profitira skupina špekulanata, pretpostavljajući scenarij koji bi im išao na ruku. U Hanfi će pritom posebno naglasiti olakšavanje vlasničke transformacije, odnosno bolju poziciju države prilikom prodaje tih poduzeća.
Hoće li Hanfino mišljenje dobiti podršku i u Vladi, odnosno u postupku izrade nove regulative, tek će se vidjeti. Uostalom, tek treba u suradnji s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja riješiti i niz nepoznanica oko samog modela otpisa dugova. Kao i novi zakoni vezani uz tržište kapitala, i taj model mora biti u skladu sa zakonodavstvom EU, kako se ne bi narušil

citat znalac 05.03.2006.

U svakom slučaju moje preporuke za dugoročniju kupnju se GKBA prvenstveno.

citat zimzelen:
Sutra ne savjetujem kupnju Gospodarsko kreditne banke…GKBA je već na ovim cijenama precijenjena, ako se pogleda njezina ukupna aktiva od 374.888.000 kuna, broj poslovnica i raspored istih unutar republike Hrvatske. Uz to ima rast aktive za 2005. samo 8,12% dok Sonic banka ima rast aktive za isti period 32, 67%, a ukupnu aktivu 798462.000.
Sonic banka ima osnovni kapital 63.014.000 kuna, a dobit za 2005. 20.443.000 kuna
GKBA ima osnovni kapital ………..89.676.000 kuna, a dobit za 2005. 12.407.000 kuna.
Nakon ove usporedbe sami odredite fer vrijednost za GKBA.

——————————————————————————————————————————————-

A sada rezultati:

05.03.2006. 10.03.2006.

GKBA-R-A 230 kuna 380 kuna +65%

GKBA-P-A 195 kuna 230 kuna +36%
———————————————————————————————————————————–

Eto toliko o GKBA.

IMZV, čekam s kupnjom na 137, pa ko želi neka uvali.
Čudim se da mi nitko jučer nije uvalio Kemoboju na 75, a isto jučer mi je neko “uvalio” na 65.
Pozdrav

A jeste li vidjeli sto nama, koji imamo JDKM, lijepo raste i ni`ko se ne buni.
A sto se stalno spopikavate o necije prognoze. Na prognozi neki dan rekli da ce danas ruzno vrijeme a kad ono lijep i suncan dan ( kvragu opet neki stihovi )

Danas, kada su velike banke u Hrvatskoj po kvaliteti poslovanja stvarno velike, male banke baš i nemaju nekog izgleda da opstanu na tržištu. One mogu prikazati i porast prihoda i dobit iz poslovanja, mogu dijeliti i dividendu, ali kvaliteta njihove aktive uglavnom je loša, jer su im i plasmani loši. Pitam vas ja tko su komintenti tih malih banka. Je su li njihovi komintenti jake tvrtke sa visokim prihodima i visokom dobiti. Nisu.
Zato ja, danas, ne preporučam ulaganja u dionice tih i takvih banaka. Možda ću s takvim pristupom i s takvom ulagačkom politikom i propustiti neke zarade, ali ću sasvim sigurno zaštiti svoj kapital.
Uvijek mi je na prvom mjestu bilo zaštiti kapital, a na drugom mjestu zaraditi na razlici u cijeni. Zato kupujem kad drugi prodaju, a prodajem kad drugi kupuju. Danas je mnogo investitora na hrvatskom tržištu kapitala, većina njih je sa malim iskustvom i oni kupuju ono što je u trendu. Tako postupajući oni često uleću u zadnji vagon i gube novce.
Deca, deca ipak sam ja na burzi već petnaest godina, preživio sam mnoge padove, takorekuć bez gubitaka, zato se i ne ljutim nikada na ove novokomponirane financijske stručnjake i rijetko s njima ulazim u polemiku.
Oni jednom pogode, krila im narastu, dobit ih opije i sasvim razumljivo osjećaju se važnima i pozvanima da ostalima lekcije dijele.
Oni svakodnevno prate moje postove, traže moje propuste, kritiziraju, al’ mene ne pogađaju.
***obrisano***

Pa dobro Zimzi di si ti vise. Dokle ti spavas covjece.
Meni isto nije jasno sta su svi otkacili na te banke. Dobro vidim i ja da su u trendu i da se to nosi. I moze se
zaraditi. I neka zaraduju. Al` meni se ipak vise svidaju ove koje si ti naveo, isto ima lijepih prilika medu njima. Ako imas kakvu info o rezultatima i opcenito o BLKL, slobodno je podijeli ( osobno sam zainteresiran ).
Hvala

…..sve nas nosi isti VAL, nasa su vesla gitare, imamo neke nove snove i pjesme stare….[smiley1]