Ovdje je problem, koji će takav stalno i biti ukoliko se ne poveća udio robnih marki za strance, struktura kupaca koja za sobom povlači dugačak operativan ciklus. Financiranje domaćih lanaca zahtjeva visoki obrtni kapital na koji se na kraju plate kamate koje su redovito veće od neto dobiti.

Koliko vidim po zadnjoj bilanci čak su ostvarili neki napredak po tom pitanju jer se poboljšala ročnost dugova prema bankama što je donijelo i manji trošak financiranja, ali i dalje je to problem koji se teško može riješiti i dok je tako i marže će biti simbolične.

value, ne znam jeste pratili kerempuha dok je još pisao na saponiji. tamo 2014 – on je uvjerljivo predočio da saponija ubija dobit enormnim marketingom – i do 20 posto prihoda. njegova procena je bila da 9, 10 posto bi bilo dovoljno za zadržati tržišni udio, ostalo je skrivena dobit. i doista kad pogledate izvjesca stavka – ostali vansjki troškovi – u 2015 sapn je na 783 prodaje ulupala 187 milja marketinga – 25 posto !!!!!

kerempuh je to ocijenio kao ulaganje u nemat imovinu – brand , ali 25 je groteskno.

amortizacija na saponija način – što više zaradim, više zamračim.

Ako se mogu nadovezati odnosno iznijeti svoj kratak stav o daljnjem kretanju ove dionice.

Cijena koja je trenutno na tržištu ne izražava stvarnu vrijednost kompanije, te tako ću slobodno zaključiti svoj kratak osvrt rečenicom: svakako posjedovati ovu dionicu.

Možda potencijal nije kao u Peveca, ali on je vidljiv iz aviona.

Investimire, i više!
pogledajte revidirano kons. izvješće za 2015. – troškovi marketinga i propagande 240 mil. kn (za ’14. g. 191 mil. kn), ali na ukupne prihode (koje čine deterdženti, konditorski proizvodi i pića) od 1.098,5 mil. kn
to je nekih cca 22% udjela u odnosu na uk. prihode grupe!!!

ali hej, nije li nešto i Ford rekao slično da bi od zadnjih 5 dolara, bar dolar dao na reklamu 🙂

E sad, što znači zamračiti kroz trošak marketinga, pa to je stvarni trošak? Čak je i kod amortizacije nekada upitno da li je trošak samo knjigovodstveni (pa se kako kažete skriva dobit) ili stvarni trošak (pogotovo kod proizvodnje i nekretninskih biznisa koji za sobom vuku veliki capex), ali ovdje je bespredmetno o tome govoriti. Oni su te agencije, oglasne prostore, termine u medijima i sl. stvarno platili, znači tih novaca više nema. Da li je dovoljno izdvajati 5% ili 20% prihoda, i da li postoji nekakav standard/branše ne znam, ali očito je da su ulaganja u marketing potrebna kako bi se ostvarila takva prodaja. To je kao da kažemo da se u nekoj radno intenzivnoj industriji dobit zamrači kroz radnike jer ih ima jako puno.

Kažu u izvještaju za 2015. koji spominjete:

Očekivani razvoj društva i zaštita okolišta

Za ostvarenje postavljene strategije planirana su daljnje investicije u tehnološki razvoj, ulaganja u marketing te jačanje pozicija Grupe i na hrvatskom a posebno na izvoznim tržištima.

Rizici

Rizik industrije, konkurencije i trgovine za Grupu predstavljaju rizici prerađivačke industrije, s posebnim naglaskom na prehrambenu i konditorsku industriju. Usklađivanje s europskim zakonodavstvom omogućilo je lakši pristup i veće mogućnosti na inozemnim tržištima, ali s druge strane izložilo je hrvatske poduzetnike snažnoj internacionalnoj konkurenciji. Pojačana tržišna konkurencija zahtjeva raznovrsnost ponude, povećanje kvalitete proizvoda te otvaranje novih distribucijskih kanala. Industrijski segmenti deterdženata, konditorskih proizvoda i alkoholnih i bezalkoholnih pića, ovise o kupovnoj moći potrošača, a obilježava ga konkurentnost stranih multinacionalnih i domaćih kompanija i njihova agresivna prodajna i marketinška kampanja, ulaganje u istraživanje i razvoj te brza prilagodljivost zahtjevima tržišta. Sve to dovodi do značajnih financijskih ulaganja Društva kako bi održali i ojačali konkurentnost vlastitih brandova. Grupa s jasno definiranom strategijom neupitno posjeduje snagu potrebnu za održavanje konkurentske pozicije i odgovor na zahtjeve domaćeg i regionalnog tržišta. Strategija Grupe usmjerena je i prema distribucijskom segmentu kako bi u što većoj mjeri smanjili pritisak trgovačkih lanaca. Cilj je jačanjem vlastitih brandova, uvođenjem prepoznatljive marketiške strategije, i zajedničkim nastupom osnažiti pregovaračku moć Grupe i smanjiti dodatne troškove intenziviranja poslovne suradnje sa vodećim distributerima.

ps. ne govorim ništa o cijeni dionice, po nekim pokazateljima je ok, po nekima nije. Gledam isključivo biznis s prednostima i nedostacima, s te strane je jasno da se troškovi marketinga teško mogu značajnije korigirati.

nije sporno da tog nevca nema. isto kod amortizacije – ne možeš iznajmljivati sobe ili držati vile misleći da nakon što kroz njih prođe 1000 ljudi one vrijede isto kao nove. to je stvaran trošak.

ali postoje standardi – ako npr plava laguna ili valamar drže amortizaciju na 15 posto svojih prihoda, a solaris na iznad 30, i ako su plava i valamar ozbiljne tvrtke, i solaris ozbiljna tvrtka, onda pitanje glasi – u čemu je kvaka.

ista stvar sa saponijom.

kerempuh je bio tata-mata, njegovi postovi su bili mala predavanja. xindi ovdje isto voli brojke, vidim i vi, malo je dobrih forumaša, većina dane gubi na duri.

nije sporno da tog nevca nema. isto kod amortizacije – ne možeš iznajmljivati sobe ili držati vile misleći da nakon što kroz njih prođe 1000 ljudi one vrijede isto kao nove. to je stvaran trošak.

ali postoje standardi – ako npr plava laguna ili valamar drže amortizaciju na 15 posto svojih prihoda, a solaris na iznad 30, i ako su plava i valamar ozbiljne tvrtke, i solaris ozbiljna tvrtka, onda pitanje glasi – u čemu je kvaka.

ista stvar sa saponijom.

kerempuh je bio tata-mata, njegovi postovi su bili mala predavanja. xindi ovdje isto voli brojke, vidim i vi, malo je dobrih forumaša, većina dane gubi na duri.

nije sporno da tog nevca nema. isto kod amortizacije – ne možeš iznajmljivati sobe ili držati vile misleći da nakon što kroz njih prođe 1000 ljudi one vrijede isto kao nove. to je stvaran trošak.

ali postoje standardi – ako npr plava laguna ili valamar drže amortizaciju na 15 posto svojih prihoda, a solaris na iznad 30, i ako su plava i valamar ozbiljne tvrtke, i solaris ozbiljna tvrtka, onda pitanje glasi – u čemu je kvaka.

ista stvar sa saponijom.

kerempuh je bio tata-mata, njegovi postovi su bili mala predavanja. xindi ovdje isto voli brojke, vidim i vi, malo je dobrih forumaša, većina dane gubi na duri.

Još jedna stvar koja mi je bila sumnjiva ali nisam ju napisao jer sam prvo htio provjeriti par izvještaja, točnije RDG.

Troškovi prodane robe (AOP 118) i Ostali vanjski troškovi (AOP 119) se daju slično interpretirati pa se nekada tako i knjiži, pogotovo kod ovakvih kompanija. Npr. prodajne akcije u dućanima gdje one studentice stoje i nude proizvode, mjesto na naslovnici kataloga koji ide u tisuće kaslića, polica na kraju reda koja je uočljivija jer je na prolazu i sl… To su sve troškovi prodane robe a ovdje je očito vleiki dio toga knjižen pod marketing koji je prvenstveno oglašavanje.

Zato treba ući dublje u PDF, xls nije dovoljan i te stvari zbrajati. Ne da mi se to sada raditi, ne zanima me ova dionica a i prilično mi je to jasno, ali čisto da vidite da nije SAPN po tome nikakva iznimka pogledajte npr PODR, KRAS i slične kompanije kojima je maloprodaja glavni kanal a nemaju svoju mrežu kao agrokorove kompanije u određenoj mjeri. Izvješće Podravke za 4Q/2015, stranica 33
Vaš link …

Troškovi prodaje i distribucije (169.362) (13,9% prihoda od prodaje)
Troškovi marketinga (159.260) (13,1 prihoda od prodaje %)
Ukupno 27 %

A pogledajte kod SAPN: troškovi prodaje 6.705.553 / prihodi od prodaje 1.098.596.916 = 0,61%

Ili nema smisla ili je SAPN spektakl, možda najefikasnija u svojoj branši i to ne samo u našim okvirima.

ili, da se nadovežem još jednom, na ono što bi trebali gledati kad se vodimo mišlju zašto (kad) uložiti u neku dionicu: radi se o zaradi po dionici, a Investopedia za EPS navodi sljedeće:

Earnings per share (EPS) is the portion of a company’s profit allocated to each outstanding share of common stock. Earnings per share serves as an indicator of a company’s profitability

pa pogledajte niz s MD (gledao sam i u izvješćima Saponije, mrvicu se razlikuju, u lipama, ali nebitno jer je trend očit): ’11.god (4,12), ’12.god 11,43 kn, ’13.god 11,12 kn, ’14.god 23,55 kn, ’15.god 30,20 kn i za Q2/16 god 33,29 kn

takav rezultat uz:
– tolike kamate na dug koje plaćaju,
– tolike iznose za marketing i promidžbu,
– poslovnu klimu kakva je u RH već zadnjih nekoliko godina

ja držim da je to i više nego solidno!

ne velim da je to ključno, ali ne smije se zanemariti. pratim je zadnjih 3 g i stalno mi nešto ne šmeka da se odlučim za ulaz.
veliš zarada po dionici koja kontinuirano i značajno raste. ako je tome tako kao što piše u investopedii, zašto onda cijena dionice ne prati zaradu već stagnira 2-3 g? pogledajte kretanje marži kroz isti period. ima tu još dosta toga. izgleda da je to dobra firma, ali loša dionica.