| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
SAPN | 72,00 | 3.672 | 51 | 71,50 | 75,00 | -4,64% |
Andy [emo_palacg] Palac gore je bio za prijašnji tekst koji je moderator obrisao
@ kerempuh
Znači vi mislite da saponija može imati marže za kaladont iste kao i recimo aquafresh? Ili faks helizim i bioaktiv prašci za rublje (čija je cijena 10kg svega 60kn) imati iste marže kao persil ili ariel (ma izaberite bilo koji drugi)? Vi znači mislite da oni "sakrivaju" tu maržu? Mislim da i malo dijete shvaća da ljudi u našoj siromašnoj zemlji kupuju njihove proizvode upravo iz razloga što su jeftini. Premali su oni da mogu skrivati maržu. Marža se radi u količinama. Ali šta ja znam
Ariel je nešto skuplji, ali isto tako imaš puno jeftinijih (REX od Henkela), SAPN nije no name na ovim prostorima, i to je pametno iskoristila i zato se proširila na regiju, a sve više otvara i zapad.
Uzmimo LEDO sladoled kod nas je lider, da li je i u Bugarskoj, da li ga tamo uopće ima, da li ga ima bilo gdje osim u HRV i BiH?
U redu. Ajmo reći da Saponija vrijedi i da valja. Zašto onda vrijedi više od 200 ili 300 ili 500kn? Na temelju koje formule ste radili obračun? Jel većina vas kaže to vrijedi bar 600kn. Zašto? To mene zanima. Ja sam vam dao razlog zašto ne vrijedi. Vi mislite da vrijedi zato što je prodala svojih prašaka recimo Bosni (koja je još siromašnija) pa kao Saponija izvozi? Ili Srbiji kojoj je prodala kaladonta za 100 mil., a koja je isto u banani, pa joj se izvoz poduplao? Tržište je zasičeno i to je problem. I sami ste rekli da ima jeftiniji REX i skuplji Ariel. Znači ima i skuplje i jeftinije, a oni opet ništa ne zarađuju i imaju neto maržu oko nule. Ja na žalost to ne vidim. Ne po ovoj cijeni i ne još bar 3 godine. Onda me pitajte ponovo.
Sada ste me sjetili jedne knjige koju sam čitao prije 6 ili 7 godina o troškovima. Više se ne sjećam kako se zvala. Uglavnom radilo se o poluzi troškova. Svaka firma ima naravno fiksne i variabilne troškove. Na fiksne se teže može utjecati, ali variabilni padaju s količinom, što je samo po sebi poznato. E sad iznad te točke pokrića (jednih i drugih troškova) prihod ne raste linearno nego eksponencijalno. Ono, drugim riječima, baš te krene. Ali ono što količina još čini je da smanjuje čak i fiksne troškove (recimo proizveo ti 500 ili 5000 proizvoda) u istoj zgradi platiti ćeš isti najam.
C-V-P analiza nije prikladna za diskreditiranje Saponijinog poslovnog modela. Saponija posluje iznad točke pokrića ili kolokvijalno rečeno, ‘ne ubija je hladni pogon’.
Zato je sve u količinama i mali uvijek ostaju mali, a veliki uvijek rastu.
Ovo je bilo aktualno krajem ’90-tih, kad se mislilo da će multinacionalke pregaziti domaće firme u deterdžentsko-toaletnoj industriji, kako je bio slučaj u gotovo cijelom ex-komunističkom bloku. Začudo, Saponia i Labud su izdržali udar konkurencije i održali se. Labudu su nažalost kola krenula nizbrdo od početka krize, Saponiji ide sve bolje, osvaja jugosferu u kojoj postoji prepoznatljivost brandova i dobija bolji ‘bang for buck’ po jedinici marketinškog budžeta.
Slažem se da Saponija ima prostora za rast marži korištenjem ekonomije obujma. Prikrivena NPM 5-8% (koju nisam bezveze lupio, potkrijepio sam to brojkama iz revizorskih izvješća u postovima na ovoj temi, ne želim više puta ponavljati isto) je još uvijek niža od NPM 10-13% koje imaju multinacionalke (Henkel, UL, P&G).
Ili faks helizim i bioaktiv prašci za rublje (čija je cijena 10kg svega 60kn) imati iste marže kao persil ili ariel (ma izaberite bilo koji drugi)?
Saponija će uvijek ostati mala jer će uvijek ostati cjenovno konkurentna, ali ne u smislu kvalitete, nego niske potrošačke moći ljudi. Prezasičeno je to tržište da oni mogu nešto napraviti. Ja kupim bioaktiv jer je jeftin, ne jer je kvalitetan. Oni maržu ne mogu podići. Ja barem tako vidim stvari.
Demanti iz Saponije:
“…jer je tvrtka oduvijek pazila da cijenama ne ide ispod najboljih konkurentskih proizvoda, vodeći se poslovnom logikom da dobar brend ne treba deplasirati preniskom tržišnom cijenom.”
Direktna usporedba ‘A’ i ‘B’ brandova je miješanje krušaka i jabuka. Faks je ‘A’ brand cijenom i kvalitetom usporediv s Arielom i Persilom, Rubel i Bioaktiv su ‘B’ brandovi, konkurencija Bonuxu i Rexu. Omekšivač Ornel, lider na HR tržištu, cijenom i kvalitetom konkurira Lenoru i Silanu.
Analize po kategorijama proizvoda:
Deterdženti za rublje
http://www.jatrgovac.com/2011/04/deterdzenti-za-pranje-rublja-dominantni-prasak/
http://www.jatrgovac.com/2011/04/saponia-deterdzenti-za-rublje-faks-helizim-rubel-i-nila/
http://www.progressive.com.hr/Kategorije/neprehrana/4625-deterdenti-za-pranje-rublja.html
Omekšivači
http://www.jatrgovac.com/2011/11/omeksivaci-za-rublje-meksi-pad-prodaje/
http://www.jatrgovac.com/2011/11/ornel-omeksivaci-lider-na-hrvatskom-trzistu/
Sredstva za čišćenje kućanstva
http://www.progressive.com.hr/Kategorije/neprehrana/2418-abrazivna-sredstva-za-ienje.html
http://www.jatrgovac.com/2013/10/sredstva-za-ciscenje-kucanstva-suzeni-izbor-sirokog-asortimana/
http://www.jatrgovac.com/2013/04/sredstva-za-ciscenje-prozora-za-ljepsi-pogled/
http://www.jatrgovac.com/2009/10/sredstva-za-ciscenje-i-odrzavanje-osvjezavanje-wc-skoljki/
Sredstva za strojno pranje posuđa
http://www.progressive.com.hr/Kategorije/neprehrana/4145-deterdenti-za-strojno-pranje-posua.html
http://www.jatrgovac.com/2012/12/blistava-cistoca-posuda/
http://www.jatrgovac.com/2012/12/likvi-automat-tablete-za-strojno-pranje-posuda/
Sredstva za ručno pranje posuđa
http://www.jatrgovac.com/2011/02/deterdzenti-za-rucno-pranje-posuda-najpopularnija-pakiranja-od-500-ml/
http://www.jatrgovac.com/2011/02/saponijini-likvi-deterdzenti-u-novom-ruhu/
Sapuni
http://www.jatrgovac.com/2012/01/sapuni-sklisko-trziste/
http://www.jatrgovac.com/2012/01/lahor-tradicija-uspjesne-njege/
http://www.jatrgovac.com/2013/12/b-safe-linija-antibakterijskih-sapuna-iz-saponije/
Uf previše je to za mene [emo_smijeh] Imam ja svojih dionica za analizirati. Ali svaka čast za trud [emo_palacg] Ja sam rekao kako ja vidim situaciju. A ona se ne mjenja već nekoliko godina koliko vidim. Barem po maržama i povratima. Rast bez zarade ne vrijedi. Meni njihova NPM (koja je oko 0) 7 godina govori da oni ne znaju. Zato treba još pričekati kako sam rekao bar 3 godine. Ali ne možete mi reći da dionica vrijedi duplo, a nema rezultata. To je besmislica.
Saponia teletext
Mislim da su oni jedni od rijetkih koji se ne brinu za budućmost
Uf previše je to za mene Imam ja svojih dionica za analizirati. Ali svaka čast za trud Ja sam rekao kako ja vidim situaciju. A ona se ne mjenja već nekoliko godina koliko vidim. Barem po maržama i povratima. Rast bez zarade ne vrijedi. Meni njihova NPM (koja je oko 0) 7 godina govori da oni ne znaju. Zato treba još pričekati kako sam rekao bar 3 godine. Ali ne možete mi reći da dionica vrijedi duplo, a nema rezultata. To je besmislica.
Slažem se da kada bi realna NPM bila 0% 7 godina za redom dionica vjerojatno ne bi vrijedila trenutnu cijenu. Moja teza je da realna NPM iznosi 5-8% za osnovni biznis, svedena na 0% tehnikama kreativnog računovodstva, trenutno visokim troškovima marketinga u okviru stavke AOP 119 (Ostali vanjski troškovi) u RDG.
Koliko se sjećam, nikada nisam napisao svoju procjenu vrijednosti na ovoj temi, vjerojatno niti neću, to svatko radi za sebe. Sigurno nisam rekao da dionica vrijedi duplo. Također sam rekao da ću u slučaju rasta kratiti poziciju radi rebalansiranja portfelja i jer vidim još podcijenjenije prilike na ZSE.
Vidim ja ima tu na forumu par ljudi s kojima se može i nešto popričati. Samo mala digresija. U ovoj vrsti posla marketing je gotovo fiksni trošak i njega se nikako ne može isključiti kod rađenja vlastitite “realne” bilance tj RDiG. Eto toliko od mene. Nadam se da će vam dionica rasti. Ja sam još, bar za sad, out. Pozz
Vidim ja ima tu na forumu par ljudi s kojima se može i nešto popričati. Samo mala digresija. U ovoj vrsti posla marketing je gotovo fiksni trošak i njega se nikako ne može isključiti kod rađenja vlastitite “realne” bilance tj RDiG. Eto toliko od mene. Nadam se da će vam dionica rasti. Ja sam još, bar za sad, out. Pozz
Nisu fiksni, jako rastu zadnjih godina, kako sam napisao ovdje:
U međuvremenu update prema nekonsolidiranom revizorskom izvješću za 2012. god.
Troškovi marketinga i propagande u mln kn:
18,8 (2001.); 20,4 (2002.); …(nemam podatke za 2003.-2006.)…; 48,0 (2007.); 62,1 (2008.); 69,2 (2009.); 75,7 (2010.); 81,4* (2011.); 115,6 (2012.)
18,6% prihoda od prodaje 2012.
*retrogradno prepravljeno za 2011. god. u izvješću za 2012. god.
Da, ali to onda morate usporediti sa sličnim firmama iz te branše. Koliko one ulažu. S rastom marketinga rastu i prihodi. Problem je kad rast marketinga ne prati rast prihoda. Onda nešto ne valja s proizvodom. Prihodi su vidim počeli rasti po stopi (govorim od 2009.) za 1,3%, 3,5%, 9,9% i 9,3% prošle godine. Malo sam vam pogledao. Izračunajte kojim tempom su rasli troškovi marketinga. Vidite da su utjecali na prihod prilično. Evo malo sam se potrudio pa sam vam izračunao trenutnu poštenu cijenu u 10% rast prihoda ove godine i dobije se 218,56kn. Idem ja lagano na zabavu
Da, ali to onda morate usporediti sa sličnim firmama iz te branše. Koliko one ulažu. S rastom marketinga rastu i prihodi. Problem je kad rast marketinga ne prati rast prihoda. Onda nešto ne valja s proizvodom. Prihodi su vidim počeli rasti po stopi (govorim od 2009.) za 1,3%, 3,5%, 9,9% i 9,3% prošle godine. Malo sam vam pogledao. Izračunajte kojim tempom su rasli troškovi marketinga. Vidite da su utjecali na prihod prilično.
Unilever 2012. marketing spending 12,7% of sales
P&G 2012. marketing spending 11,0% of sales
Jedan dio troška marketinga multinacionalki također ima obilježja investicije, tj. generira rast moći zarađivanja novca u budućnosti. Jedan dio ima obilježja troška, tj. služi za očuvanje sadašnje moći zarađivanja novca. Saponijin trošak marketinga u 2012. 18,6% prihoda od prodaje, sudeći prema stavci AOP 119 to će još rasti u 2013.
Trošak marketinga nije jedina varijabla koja utječe na rast prihoda, tako da nije u redu očekivati da prihodi rastu proporcionalno rastu trošku marketinga (a pogotovo nije logičan zaključak da nešto nije u redu s proizvodima). Prvo, tržišta u regiji su vrijednosno padala (unit pricing je u padu), uz pomak od ‘A’ brandova prema ‘B’ brandovima i trgovačkim markama zbog pada kupovne moći. Saponija je dakle brže povećavala tržišne udjele (uzimala konkurenciji) nego što se vidi iz rasta prihoda. Kada tržište počne rasti, efekt će biti obratan, vidjet će se rast prihoda veći nego što se može objasniti troškovima marketinga, jedinične cijene proizvoda će rasti, kupci će više kupovati ‘A’ brandove (uptrading). Također, treba uzeti u obzir vremenski pomak utjecaja marketinga na rast prihoda.