Andy,vi vjerujete da je cijena rasla jer je jedan kupac pumpao cijenu???to su price za malu djecu!ja vjerujem da je cijena rasla jer dionica jednostavno vrijedi!vrijedi puno vise od onog sto je vrijedila i puno vise od onog sto vrijedi sad!

Andy,vi kažete “dionice se ne kupuju kad cijena skoči u kratkom periodu 42%”???to ne da je površno nego je i neozbiljna rečenica za nekoga tko se bavi ozbiljnom analizom ulaganja.LPLH je porastao u jednom danu preko 50% pa je i dalje bila navala na kupnji i dobro znamo gdje cijena sada.

http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/povecava-se-prosjecna-placa-radnicima-saponije/

evo da preteknem kerempuha :).

andy, kerempuh nije mislio ništa loše, šećer jest commodity i žito jest iskoristilo trenutak i po stečajnoj cijeni kupili kandit. ali, na njihovom mjestu i ja bih isto učinio – jednima omrkne, drugima osvane.

glede odnosa prema dioničarima, ne vjerujem u ničije fine manire kad su novci u pitanju. franck npr je inače stara, konzervativna firma, pa su napravili vrhunsku svinjariju. josip budimir, inače čovjek kapa dolje, daje nemušto objašnjenje – slab promet, ne trguje se, pa ćemo povući. pa naravno da se ne trguje kad na spomen dividende oni potežu rječnike stranih riječi da pogledaju što riječ znači.

Neistina, vjerujem da nije zlonamjerno, tek brzopletost.
AOP 035 Zalihe
konsolidirano (Saponia + Maraska): 2012-Q3 108,0M; 2013-Q3 123,4M; YoY +14,3%
nekonsolidirano (samo Saponia): 2012-Q3 54,9M; 2013-Q3 60,8M; YoY +10,7%

Diskusija pomalo prelazi u offtopic, pa nakon ovog posta više neću komentirati IPKK, prema kojoj nikako ne osjećam animozitet, već samo iznosim distancirano mišljenje s investitorskog aspekta.

Commodity znači da ne postoji (kvalitativna) diferencijacija proizvoda, nema proizvodnih niša. Dalje to znači da je tržišna cijena zadana (ista za sve), a proizvođači profitabilnost pokušavaju održati i unaprijediti konstantnim podizanjem troškovne efikasnosti (ulaganjem u moderne tehnologije, optimizacijom poslovnih procesa i sl.) Nadalje liberalizirana tržišta commodity proizvoda se vrlo često (ne uvijek) ponašaju sukladno obrascu savršene konkurencije. Postoje 2 tipa commodity tržišta:

1) ciklično (rudari, brodarsko tržište bi se mogli okarakterizirati kao tržište commodity usluga). Mikroekonomski model poslovnih ciklusa detaljno sam opisao na temi KODT, dosta toga vrijedi za ciklične commodity biznise, iako transformatori nisu commodity.

2) neciklično. Neciklično commodity tržište karakteriziraju stabilne niske marže i često (opet ne uvijek) kronična prekapacitiranost.

Koliko sam gledao šećerni biznis, on prije spada u 2. skupinu, ali zbog protekcionističkih mjera (kvote i druga administrativna ograničenja) europske šećerane su imale windfall profite u 2011. i 2012. godini, što je karakteristika cikličnih commodity biznisa.

Kad se liberalizira europsko tržište šećera i ukinu kvote, europsko tržište šećera trebalo bi se ponašati kao neciklično commodity tržište. Za prognozu kakva će onda biti profitabilnost, treba analizirati biznis neeuropskih šećerana. Na osnovu toga trenutne cijene hrvatskih šećerana mi se ne čine investicijski atraktivne.

/*Nastavak slijedi*/

/* Nastavak posta*/

SAPN mi se čini atraktivna jer proizvodi potrošačku robu, a to je biznis u kojem postoje brandovi, dugoročno održive marže su znatno veće nego u commodity biznisima. U prethodnim postovima obrazlagao sam zašto procjenjujem ‘prirodnu’ NPM za Saponijin osnovni biznis 5-8%. Uzmite nekonsolidirane Saponijine prihode i primjenite tu maržu, koliko je onda P/E, ovaj koji piše na mojedionice ili malo manji?

Kreativno računovodstvo je široko područje, postoje opravdane primjene i zlouporabe. Kod Saponije držim da se radi o benignom prikrivanju dobiti u svrhu smanjenja porezne obveze i reinvestiranju (realne) dobiti u biznis. U prošlom desetljeću investicije su bile fokusirane na proizvodnu tehnologiju, od početka krize smanjile su se investicije u materijalnu imovinu, a povećale u marketing što rezultira konzistentnim povećavanjem tržišnih udjela u uvjetima krize.

@ kerempuh

Znači vi mislite da saponija može imati marže za kaladont iste kao i recimo aquafresh? Ili faks helizim i bioaktiv prašci za rublje (čija je cijena 10kg svega 60kn) imati iste marže kao persil ili ariel (ma izaberite bilo koji drugi)? Vi znači mislite da oni “sakrivaju” tu maržu? Mislim da i malo dijete shvaća da ljudi u našoj siromašnoj zemlji kupuju njihove proizvode upravo iz razloga što su jeftini. Premali su oni da mogu skrivati maržu. Marža se radi u količinama. Ali šta ja znam

Sada ste me sjetili jedne knjige koju sam čitao prije 6 ili 7 godina o troškovima. Više se ne sjećam kako se zvala. Uglavnom radilo se o poluzi troškova. Svaka firma ima naravno fiksne i variabilne troškove. Na fiksne se teže može utjecati, ali variabilni padaju s količinom, što je samo po sebi poznato. E sad iznad te točke pokrića (jednih i drugih troškova) prihod ne raste linearno nego eksponencijalno. Ono, drugim riječima, baš te krene. Ali ono što količina još čini je da smanjuje čak i fiksne troškove (recimo proizveo ti 500 ili 5000 proizvoda) u istoj zgradi platiti ćeš isti najam. Zato je sve u količinama i mali uvijek ostaju mali, a veliki uvijek rastu. Saponija, može se reći, za naše prilike, ima dobru robu, ali teško da će ikada imati tu polugu. Saponija će uvijek ostati mala jer će uvijek ostati cjenovno konkurentna, ali ne u smislu kvalitete, nego niske potrošačke moći ljudi. Prezasičeno je to tržište da oni mogu nešto napraviti. Ja kupim bioaktiv jer je jeftin, ne jer je kvalitetan. Oni maržu ne mogu podići. Ja barem tako vidim stvari. Pa mi onda još jednom recite zašto bi ova dionica trebala vrijediti recimo 600kn i sad je jeftina. Možda i ja promjenim mišljenje

Alias,očito je da svatko ima neke svoje afinitete kad je u pitanju fundamentalna analiza.isto kao sto je nekome najboji nogometaš na svijetu Messi a nekomu Ronaldo…u prijašnjim postovima je objašnjeno jako dobro zašto SAPN vrijedi.a prema podacima na ‘mojedionice’ za mene vrijedi i ima perspektivu da vrijedi i vise od 600 kn…imam 20 dionica SAPN(zao mi je sto nemam trenutno financijskih sredstava da dokupljujem) i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica.

Ne. Fundamentalna analiza je ista za svakoga (nije to tehnička analiza). Samo je onaj tko ima dionicu tumači na svoju stranu i uvijek traži razlog zašto je dobra. Subjektivnost valuacije dionice koju posjeduješ je normalna i općepoznata stvar. Malo drukčije je kad to gledaš objektivno. Ja sam samo bacio oko zadnjih par godina na FI i ono šta mislim nema tu veze. Samo vam želim reći da ne uzimate neke stvari zdravo za gotovo. Ako me kužite. Postoji i druga strana kovanice. Na kraju svako izabire svoje. Ako mislite da ovo šta sam napisao gore nema logike ok. Zato ste i kupili dionicu.

Saponia teletext

Ova vaše 2 tvrdnje su potpuno netočne. SAPN u potencijalnoj prodaji je suočena sa daleko više konkurentskih brendova nego šećerana. Nadalje i još važnije šećerana ima daleko veći potencijal tržišta od SAPN iz razloga koje je izvrsno obrazložio g. Alias u jednom od prethodnih postova. Vaša analiza je prekompleksna. Neću dalje obrazlagati jer sad shvaćam zašto razmišljate tako o SAPN.