| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
SAPN | 72,00 | 3.672 | 51 | 71,50 | 75,00 | -4,64% |
Dionica je neinvestibilna. Ne očekuje se preuzimanje. U posebnom je režimu i nelikvidna i upitno je hoće li ostati na burzi ukoliko se pojavi mogućnost njezina delistiranja. Očito pušu neki drugi vjetrovi i na ovakve i slične firme se unatoč relativnoj podcijenjenosti danas drugačije gleda. Kome to ne predstavlja problem, ta vrsta rizika od odnosno njegove materijalizacije, Saponija će mu vjerojatno biti zanimljiva. Onima koji žele primjerenu likvidnost i normalno trgovanje, neće.
Potpisujem svaku rijec. Pogodili ste bit.
Dionice ne vrijede ništa ni Adrisu ni Agramu a Franck nema ni dionice.
Ali vjerovnici sa zalogom u nekretninama su čak i ispred roll up-a.
E vidiš kako ne razumijes, upravo u tome i jest problem jamstava i nagodbe. Razlučno pravo je razlučno pravo…. i u istom je naplatnom redu bilo osigurano nekretninom ili dionicama. Kod Agrokora je problem taj sto su aktivacijom jamstava obveze povećane, a imovina (namjerno) podcijenjena da za dioničare ne ostane ništa i tako gledano vise vrijedi kolateral nekretnine nego dionica. Ono po čemu se vjerovnici s razlučnim pravima mogu razlikovati jest način nastanka trazbine. Da li je to dani zajam ili kredit ili se radilo o isporuci dobara i/ili usluga pa su oni defacto odnosno deiure dobavljaci.
Dionice ne vrijede ništa ni Adrisu ni Agramu a Franck nema ni dionice.
Ali vjerovnici sa zalogom u nekretninama su čak i ispred roll up-a.
E vidiš kako ne razumijes, upravo u tome i jest problem jamstava i nagodbe. Razlučno pravo je razlučno pravo…. i u istom je naplatnom redu bilo osigurano nekretninom ili dionicama. Kod Agrokora je problem taj sto su aktivacijom jamstava obveze povećane, a imovina (namjerno) podcijenjena da za dioničare ne ostane ništa i tako gledano vise vrijedi kolateral nekretnine nego dionica. Ono po čemu se vjerovnici s razlučnim pravima mogu razlikovati jest način nastanka trazbine. Da li je to dani zajam ili kredit ili se radilo o isporuci dobara i/ili usluga pa su oni defacto odnosno deiure dobavljaci.
[/quote]
saponia ima razlučna prava na nekretnine – ne na dionice. ali kooliko je to naplativo, en mogu procijeniti.
opet velim – napiši brate u izvješću u par rečenica i bog te veselio. umjesto otga imamo prelijevanje iz supljeg u prazno
Agrokor će se riješiti i prožvakati.
Ovdje je po meni jedina prava bojazan mogući delist.
Ne znam da li je to realna mogućnost ili nije, da li postoje ili ne takve namjere, naprosto nisam upućen.
Moguće je da baš moraju biti na burzi ukoliko banke inzistiraju, zbog relativno visokog duga. Ipak se na taj način štiti ulog kroz transparentnost.
A o likvidnosti se nema što govoriti, pa cijela burza skoro je u dražbi.
str 100 u tablici trazbina – saponia ce morati otpisati 60 milja kn. bome, nije malo. ajde da još i to izvjesce preturim preko glave pa napokon pokopamo agrokor. apage.
– Imali smo minimalna potraživanja po graničnom dugu i do sada smo riješili oko 54 posto tog duga. Ostatak će nam prema nagodbi biti isplaćen u iduće četiri godine, ako Konzum ostvari određene poslovne rezultate. Dakle, najvažnije nam je bilo rješenje pitanja ovih financijskih mjenica. Sreća u nesreći bilo je to što smo bili razlučni vjerovnik i što smo imali određeno osiguranje. Bez njega bili bismo u mnogo goroj situaciji – ističe Skender.
Pojašnjava da je Saponia kao razlučni vjerovnik s izvanrednom upravom Agrokora napravila mininagodbu kojom je utvrđena vrijednost Agrokorove nekretnine koja je Saponiji bila dana u zalog.
– Izvanredna uprava osporavala nam je upis te nekretnine, s tim da smo mi stava da bismo to dobili u sudskom sporu. Zbog toga je, da se izbjegne spor na sudu, i postignuta mininagodba s kojom smo, s obzirom na ove okolnosti i situaciju, uglavnom zadovoljni – kazao nam je Skender, pojašnjavajući da bi na osnovu duga po regresnim mjenicama Saponiji i pripao spomenuti udjel od 0,6 posto u novoj kompaniji.
– Mogao bih reći da je najgore prošlo, odnosno proteklih 14 mjeseci u kojima smo kao regresni dužnik imali niz pregovora s bankama. Ako smo to razdoblje prošli bez posljedica, onda mislim da po pitanju Agrokora možemo imati mnogo bolja očekivanja. Držim da je situacija u Agrokoru pod kontrolom.
http://www.glas-slavonije.hr/367026/1/Skender-U-Agrokoru-je-za-Saponiju-najgore-proslo
ako sam aj dobro razumio – oni taj iznos moraju platiti bankama. dakle – odoše pare
Onda od tog iznosa moraju otpisati valjda 50 posto, kad ukupno dobivaju – granični plus mjenice – 57 posto, valjda granični dobiju 70 ili 80 posto, na mjenice 45 ili50, onda ukupno 57
onda na temelju toga dobiju 0, 6 novog agrolkora – a to moze vrijediti, a i ne mora
U konačnici gledano, hoćemo li imati i koliki gubitak, ovist će o tome hoće li novi vlasnik otkupiti vrijednosne uloge u kompaniji i po kojoj cijeni. Hoće li plaćati te uloge prema nominalnoj cijeni, ispod nje, ili će se pojaviti drugi kupac koji će nuditi više. Dakle, teško je reći. Za nas je važno da imamo nešto opipljivo, vrijednosni ulog u Agrokoru. Riječ je ipak o sređenoj kompaniji koja bez dugova i s pravim vlasnikom može napredovati. U početku će to biti vjerojatno ruske banke, a ubuduće je teško očekivati da će banke zanimati takav biznis i da će se tražiti drugi vlasnik kompanije – naglašava Skender.
http://www.glas-slavonije.hr/367026/1/Skender-U-Agrokoru-je-za-Saponiju-najgore-proslo
Ivica ih je bas gadno nasanjkao, on pobjeze, a oni placaju njegove dugove
– Imali smo minimalna potraživanja po graničnom dugu i do sada smo riješili oko 54 posto tog duga. Ostatak će nam prema nagodbi biti isplaćen u iduće četiri godine, ako Konzum ostvari određene poslovne rezultate.
To mi je najbolja fora sa Konzumom i graničnim dugoma Konzum mora imati EBITA > 38 milja Eura da bi išta platili dobavljačima.To je totalni pušing.
ako sam aj dobro razumio – oni taj iznos moraju platiti bankama. dakle – odoše pare
Onda od tog iznosa moraju otpisati valjda 50 posto, kad ukupno dobivaju – granični plus mjenice – 57 posto, valjda granični dobiju 70 ili 80 posto, na mjenice 45 ili50, onda ukupno 57
onda na temelju toga dobiju 0, 6 novog agrolkora – a to moze vrijediti, a i ne mora
Da Banke otpisuju 65% mjeničniog duga 35% se mora platiti
Riječ je ipak o sređenoj kompaniji koja bez dugova i s pravim vlasnikom može napredovati. U početku će to biti vjerojatno ruske banke, a ubuduće je teško očekivati da će banke zanimati takav biznis i da će se tražiti drugi vlasnik kompanije – naglašava Skender.
Bez dugova – 1,15,milijardi eura roll up kredita uz 10 % kamata
Saponiji se pripaja Dalmatien Beteiligungs koji ima 20% u Maraski. No čini mi se da je ovo samo formalnost jer su i do sad držali cijelu firmu?
ljubav na agrokir način – 120 do 130 milja isparilo iz saponije
nagodbi vjerovnika u Agrokoru najgore su, barem kad su domaće tvrtke u pitanju, prošla ona poduzeća koja su osim redovitog poslovanja imala i ulogu banke tog koncerna. Kad mu banke više nisu odobravale kredite, Agrokor se zaduživao kod svojih poslovnih partnera, poput Francka, »Ricarda«, Sokol Marića… Te tvrtke su pak iste iznose podizale kod banaka, pa su umjesto da im banke naplate puni iznos za koji imaju regresne mjenice, dobili ponudu da im banke otpišu 65 posto iznosa, a da one otplate 35 posto. Dakle, pojednostavljeno rečeno onaj tko je Agrokoru posudio sto milijuna kuna, pa onda na osnovu mjenice uzeo isti novac od banke, sada banci ne mora vratiti cijeli iznos nego 35 milijuna, a od Agrokora neće dobiti išta, piše Novi list.
Za sada Saponia + Maraska = 13,5M + 22,2M = 35,7M dobiti (nekonsolidirani izvještaj).
Ostaje još Kandit.
Čekamo konsolidirano izvješće cijele grupe.
Bravo Saponia!
Ne mogu vjerovati da se sada trguje na 150 M kn, i onda neka netko kaže da na ZSE-u nema super prilika.
Lp
Saponia nije 100% vlasnik Maraske tako da od tih 22 milijuna nije sve njezino. U međuvremenu je izašlo konsolidirano koje kaže 38 milijuna koje nije oporezovano. Pretpostavljam zbog gubitaka na Agrokoru. Jel zna ko točno o čemu se radi da sad ne istražujem?
Ova dionica stvarno djeluje povoljno, ali uz jako veliki dug i slabu likvidnost po meni je najveći problem što se ne vidi mogućnost organskog rasta. Nekako mi izgleda da je to to što se tiće tržišnog udjela. Na zapadu nemaju što tražiti, a na tržištu bivše Jugoslavije stagniraju, čak nešto malo i padaju prihodi od prodaje. Znam da se Kanditova čokolada za kuhanje probila na tržište Bugarske kao Lidlova privatna marka. Uglavnom teško to ide, velika je konkurencija, a ulaganje u promidžbu je skupo.