Santini: Porezno opterećenje u Hrvatskoj prešlo je svaku mjeru

Naslovnica Forum Komentari članaka Santini: Porezno opterećenje u Hrvatskoj prešlo je svaku mjeru

Forum namijenjen komentiranju objavljenih članaka.

OKRUGLI STO NAŠIH KAPITALISTIČKIH EKONIOMISTA.

POŠTOVANI GOSPODINE SANTINI ,NE ČUDIM SE OVOJ GOSPĐI ŠVALJEK, ONA NIKADA I NIJE NAUČILA ŠTA SU TO PROIZVODNI ODNOSI , A ŠTA SU TO DRUŠTVENO-POLITIČKI ODNOSI. NEĆU KAZATI DA SU PROIZVODNI ODNOSI U KAPITALIZNMU DRUŠTVENOG KARAKTERA JER IH NI MARX NE TRETIRA TAKO, A JA SE SA TIM SLAŽEM, PA JE VRLO NEZAHVALNO I IZNENĐUJUĆE ČUTI I PROČITATI VAŠA REZONIRANJA DANAŠNJEG STANJA PROIZVODNIH ODNOSA I DRUŠTVENO –POLITIČKIH ODNOSA U HRVATSKOJ.
A POSEBNO SAM IZNENAĐEN VAŠOM TVRDNJOM: DA JE POREZNO OPTEREĆENJE PREŠLO SVAKU RAZUMNU MJERU A PRILGAODBA NOVOM POREZNOM SUSTAVU SKUPA=.MAŠALA ,POŠTOVANI SANTINI!!!!!!!!
NI LI JE TO MALO NEOZBILJNO I MALO NEZNALAČKI POIMATI SVIJET ODNOSA ,ONIH PROZVODNIH ,EXPLOATATORSKIH U KAPITAL- ODNOSIMA KAKVI VLADAJU KOD NAS, NA OVAKAV NEOZBILJAN NAČIN .PA OVAKO VULGARNO SE PREDICIRATI .KADA KAŽEM VULGARNO ,ONDA VAM HTJEDOH ZAMJERITI DA STE ZABORAVILI, MAKAR I ONO MALO MARKSISTIČKE MISLI ,TIČUĆI SE EKONOMSKIH I PROIZVODNIH ODNOSA U KAPITALIZMU .PREDPOSTAVLJAM DA STE NA STUDIJAMA ŠPEKULATIVNE TEORIJE I PRAKSE ,PROIZVODNJE I PROMETA ROBA I KAPITALA U UVJETIMA KAPITALISTIČKIH PDOIZVODNO EXPLOATATORSKIH I TRŽIŠNIH ODNOSA, NEŠTO KONTAKTIRALI I MARKSOVU KRITIKU TIH ODNOSA .A ŽIVJELI STE U SOCIJALIZMU GDJE SE MARXOVA TEORIJA MAKSIMALO PRIMJENJIVALA ONOLIKO KOLIKO SU NAŠI UVJETI SAMOUPRAVNIH PROIZVODNIH I TRŽIŠNIH ODNOSA DOPUŠTALI ,NE ZABORAVLJUĆI NAŠE DRŽAVNO OKRUŽENJE RAZVIJENIM KAPITALISTIČKIM PROIZVODNIM SNAGAMA. PONAVLJAM ,PROIZVODNIM SNAGAMA. A NAŠE PROIZVOEDNE SNAGE SU BILE DALEKO NA NIŽEM TEHNIČKOM I TEHNOLOŠKOM STUPNJU.
PA KAKO SE MOŽETE ,POŠTOVANI GOSPODINE SNTINI, TAKO BAHATO, NEZNALAČKI PRREDICIRATI, TIČUĆI SE POREZA I UOPĆE FISKALNOG SUSTAVA KOJI UPRAVO POKUŠAVA OVA VLADA MAKSIMALNO PRILAGODITI NASLIJEĐENIM UVJETIMA ,POSLIJE ONIH TUĐAMNOVIH KATOLIČKIH FALANGISTA KOJI SE NISU PREDICIRALI NI KAO KAPITALISTIČKI MINISTRI ,VEĆ PUČKO-DINARSKO-TRIBALNO-TALIBANSKA BRATIJA.

GOSPODINE SANTINI ,MORAM VAS U OVIM NESRETNIM PRILIKAMA PODSJETITI NA JEDNU MARKSOVU TVRDNJU KOJU JE IZREKAO ,ONAKO PROROČKI ,ALI KOD NJEG NIŠTA NIJE BILO PROROČKI ,SVE JE BILO FILOZOFSKI PROSUĐENO ,ONAKO KAKO TO SAMO MARX I HEGEL MOGU I ZNAJU REZONIRATI I PROSUĐIVATI.
EVO TE TVRDNJE ,ODNOSNO KONSTATCIJE:JEDAN OD BITNIH ČIMBENIKA UNUTRAŠNJEG RASPADANJA KAPITALISTIČKOG SUSTAVA PREDSTAVLJA NEMINOVNO I NEZAUSTAVLJIVO TEHNIČKO USAVRŠAVANJE PROIZVODNJE. TO TEHNIČKO USAVRŠAVANJE PROIZVODNJE PRISILIT ĆE KAPITALISTE DA NEPRESTANO SMANJUJU SVOJ NOVČANI KAPITAL I DA GA ULAŽU U NABAVKU NOVIH PROIZVODNIH SREDSTAVA .TIME ĆE NJIHOV KONSTANTNI KAPITAL RASTI , DOK ĆE VARJABILNI KAPITAL,TO JEST ONAJ NA KOJEMU POČIVA SNAGA KAPITALISTIČKOG SUSTAVA ,U ISTOM RAZMJERU OPADATI . TO JE U KAPITALISTIČKOM NAČINU PROIZVODNJE =ZAKON TENDENCIJE PADANJA PROFITNE STOPE= KOJI OKREĆE PROIZVODNI POTENCIJAL PROTIV POVEĆANJA VIŠKA VRIJEDNOSTI,GLAVNOG POKRETAČA KAPITALIZMA. FILOZOFSKI PROMATRAN ,TAJ ZAKON IZRAŽAVA SUKOB IZMEĐU ZBILJSKIH I ILUZORNIH VRIJEDNOSTI U NOVOVJEKOVNOM SVIJETU.
DA BI NAŠLI IZLAZ IZ TE PROTUSLOVNE I NAPETE SITUACIJE I DA BI SPASILI SVOJ PROFIT ,KAPITALISTI ĆE BITI PRIMORANI DA INTENZIVIRAJU PROIZVODNJU DO MAKSIMUMA . MEĐUTIM ONI ĆE NA TAJ NAČIN DOVESTI GRAĐANSKI SVIJET U SVE TEŽE KRIZE HIPERPRODUKCIJE KOJA ĆE NEMINOVNO IZAZVATI OBOSTRANO NEZADOVOLJSTVO. KAPITALISTI ĆE BITI NEZADOVOLJNI ZBOG NEMOGUĆNOSTI PRODAJE ,A POTROŠAČI ZBOG KUPOVNE NEMOĆI.
DAKLE, NADAM SE ,POŠTOVANI GOPSODINE SANTINI,DA STE DOBRO RAZUMJELI MARXOV PROROPČKU KONSTATCIJU KOJAS EDANAS U POTPUNOSTI REALIZIRA ,A VI IZMIŠLJTE NEKE MODUSE I PRIGIVORE VLADAJUĆIM KOJI NIŠTA NE MOGU UČINITI OSIM DA SE PREDAJU TOKU VREMENA I DA SVOJIM ZNANJEM I UMJEĆEM TAJ VREMENSKI HOD DO DNA NAJUSPJEŠNIJE I UZ MAKSIMALONO USPORAVANJE OSIROMAŠIVANJA PUKA DO REVOLUCIJE KOJA MOŽE BITI BEZ NASILJA A MOŽE I DRUGAČIJA BITI.
VI POKUŠAVATE DA DAJETE NEKE SAVJETE O OZDRAVLJENJU SUSTAVA KOJI JE U FAZI AGONIJE :ILI SE PROBUDITI I POTPUNO OVLADATI NAPADNUTOM BOLEŠTINOM ILI SE NE PROBUDIRTI.-
A ŠTO SE TIČE POREZA ,LINĆ IMA PRAVO DA PODUZME SVE ,NAJRADIKALNIJE METODE NAPLATE ,POD CIJENU LIKVIDACIJE TIH TAKOTZVANIH ODUZETNIČKIH SUBJEKATA. JA IH NAZIVAM ODUZETNICI, JER SAV TAJ UKRADENI POREZ SU UPTRENILI ZA SVOJE LČIČNO BOGAČENJE ILI SU VIŠAK ODNOSNO DOBIT TRAN SFERIRALLI U BANKE A OD DRŽAVE TRAŽE POMOĆ .DAKLE, NISU NIŠTA ULAGALI ,NI ZA PROŠIRENU PROIZVODNJU NITI U MODERNIZACIJU. ZATO IM TREBA ODUZETI SVU IMOVINU ,NAPLPATITI DUGOVE DRUŠTVU I OSTATK INVESTIRATI U NEŠTO ŠTO ĆE ODMAH DAVATI NEKE REZULTATE ,DA NE UMREMU NAPRASNO , JER VLADAJU TAKVI UVJETI.
KAPITAKLISTI ,NE ZNAJU ŠTA ČE SA HIPERPRODUKCIJOM,A OTPUŠTAJU RADNIKA.NARAVNO ,NJEGOV JE CILJ PROFIT ,A NE PERSPEKTIVA NAPRETAK LJUDSKOG DRUŠTVA UOPĆE. KAPITALISTIČKI SUSTAV NIJE DRUŠTVENI ,KAŽE MARX , I ON NEMA NIKAKVE ODGOVORNOSTI PREMA DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI ZA POSLIJEDICE KOJE JE PROIZVEO . EVO ,U HRVATSKOJ 38O HILJARA NEZAPOSLENIH.TKO SNOSI POSLIJEDICE???? TREBALA BI ,KADA BI BILO PRAVDE ,ALI U KAPITALIZMU ,KAŽE MARX KAPITAL ODREĐUJE SVE ,JER ON MOŽE KUPITI SVE. A NAŠU SUDBINU SU ODREDILI KAPTOL I TUĐMANOVA FALANGA.
U EVROPI BROJ NEZAPOSLENIH POPEO SE NA 52 MILIJUNA ŽIVE LJUDSKE RADNE SNAGE,A NEKI EVROPSKI ANALITIČARI TVRDE DA U EVROPI OSIM TIH 52 MILIJUNA ,POSTOJI I ,U LATENTNOM STANJU JOŠ 9O MILIJUNA NEZAPOSLENI. PA TKO SNOSI POSLJEDICE OSIM RADNIČKA KLAS ,KOJA BI HITNO TREBALA KAZATI SVOJU POSLIJEDNJU RIJEČ!!!
POZDRAVLJAM VAS,POŠTOVANI GOSPODINE SANTINI .PONOVNO DOHVATITE MARXA IZ SVOJE BIBLOTEKE .PROŠLA SU TUĐMANOVA KATOLIČKO-KLERIKALNO-KAPITALISTIČKA BAULUJANJA OVOM JADNOM ZEMLJOM, SAMO SE POSLIJEDICE VUKU KAO JUTARNJA MAGLA U KASNU JESEN.


Nije porezno opterećenje prešlo svaku mjeru već je prešlo točku nakon koje porezni prihodi počinju padati s povećanjem porezne stope a ne rasti, kako misli politički establišment.

To znaci da smo presli vrh Lafferove krivulje… svakim daljnjim povecanjem, nece biti dodatnog dohotka, osim kratkorocno. Dugorocno opet pad ekonomije itd.

Porezni pritisak je enorman, i biti ce sve gore. S takvim ogromnim deficitom, dugom, i bez iakkve zelje da se sredi javni sektor, predvidjam nam ubrzo pdv od 27%. Potpuni raspad ekonomije, implozija sa jako visokom inflacijom.

Država očito više nema financijskog prostora da sama pokreće rast, a investicije u privatnom sektoru ne uspijeva potaknuti, mada se o tome puno priča, kreiraju se radna tijela i donose zakonski okviri. Ništa se međutim još ne pomiče, gospodarstvo stagnira, nezaposlenost raste, a nove vrijednosti ne stvaraju. Sve u svemu situacija izgleda poprilično bezizlazna. Slažete li se s time? Koliko još možemo tako?

– Hrvatska je de facto već u petoj godini recesije, odnosno stagnacije. To je prvenstveno posljedica pogrešnog modela rasta prije krize u kojem je rast baziran na zaduživanju i visokim deficitima na tekućem računu platne bilance, te odgađanja neophodnih reformi nakon početka krize. Konstantno smo trošili znatno više nego smo bili u stanju proizvesti, plaće su rasle brže od produktivnosti, a strukturne reforme koje bi poboljšavale efikasnost državne administracije, kvalitetno upravljanje javnim poduzećima, učinkovito sudstvo, zdravstvo, obrazovni sustav, sve ono što čini poticajnu poslovnu klimu, nisu provođene.

Uz to, nismo, za razliku od većine drugih zemalja, bili u EU. Zbog toga što smo bili van EU, a uz to smo stvorili i vrlo nepoticajnu poslovnu klimu, propustili smo privući izvozno orijentirana izravna inozemna ulaganja, koja danas čine 80 do 90 posto izvoza u izvozno najuspješnijim zemljama središnje i istočne Europe, poput Slovačke koja je i uz aprecijaciju tečaja od 25 posto imala najbrži rast izvoza, upravo zahvaljujući inozemnim ulaganjima.

Trenutno Hrvatska prolazi kroz dug i bolan put pada uvoza i posljedičnog nestanka deficita u platnoj bilanci s inozemstvom. Glavni razlog je pad domaće potražnje, koji je posljedica procesa razduživanja dugom preopterećenog sektora stanovništva i, kao što ste sami rekli, financijski ograničenog sektora države, koji također više nema prostora za daljnje značajnije zaduživanje. Javni dug se brzo povećava od početka krize, što tekućim deficitom, što pretvaranjem u javni dug u prošlosti nastalih deficita u kronično neefikasnim sektorima poput brodogradnje, ili sutra možda zdravstva. Banke smanjuju kredite sektoru poduzeća i stanovništva uslijed smanjene potražnje i zaoštravanja uvjeta kreditiranja u uvjetima rasta nenaplativih potraživanja. Nezaposlenost raste, a stopa zaposlenosti je kronično izuzetno niska, najniža u EU, jer svega polovica radno sposobnog stanovništva radi. Kao posljedica svih ovih problema, smanjen je i kreditni rejting države.

Situacija je, dakle, vrlo loša, no ne mislim da je bezizlazna. Da je proces fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi započeo početkom krize, danas bi već vidjeli pozitivan rezultat. Kako nije, ne preostaje ništa drugo nego sada odlučno raditi na postupnom smanjenju fiskalnog deficita prvenstveno preko rashodne strane, a s druge, na brzom poboljšanju investicijske klime, kako bi se ulazak u EU i vjerojatni polagani oporavak gospodarstva EU iskoristili za privlačenje i poticanje investicija, jer one otvaranjem radnih mjesta moraju prethoditi povećanju potrošačkog optimizma i domaće potražnje. Čini mi se da je to sada napokon shvaćeno, no efikasnost u provedbi će biti ključna za brzinu oporavka.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Boris-Vujcic-Nije-lako-Slavku-Linicu-potrosace-stititi-od-njih-samih

ivana 7 :

Porezi.

– svako povećanje poreza čini društvo više efikasnim.
– a svako povećanje izravnih poreza,
– poput poreza na dobit, dividende, prireza…
– stimulira ulagače i potiče ih na dolazak u Hrvatsku.
– to su vam osnove ekonomije kako privući kapital.
– pipl mast trast as.

– I love this game.
Pozdrav !

OCIJENI PORUKU
SLAŽEM SE
NE SLAŽEM SE

.

POREZI U HRVATSKOJ :
Barbosa:
Naknada za šumsku infrastrukturu
Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina
Naknada za izvanredni prijevoz
Naknada za prekomjernu uporabu javne ceste
Boravišna pristojba
Članarina turističkih zajednica
Naknade za uporabu javnih gradskih/općinskih površina
Upravne pristojbe
Javnobilježnička pristojba
Naknada za melioracijsko navodnjavanje
Naknada općekorisnosti funkcioniranja šuma
Pristojbe i naknade koje plaćaju osobe u tranzitu
Naknada za pregled bilja pri uvozi i provozu
Naknada za veterinarske sanitarne preglede u prometu preko granice
Naknada za pristup podacima sudskog registra
Naknada za uporabu pomorskog dobra koji plaćaju vlasnici brodica i jahti
Naknada za izdavanje dopusnica za županijske i posebne županijske linije
Naknada za korištenje prostora elektrana
Naknada za uporabu urenaja i usluga kontrole letenja na teritoriju RH
Naknada za izdana državna jamstva
Članstvo u HGK
Komorski doprinos od dohotka, dobiti ili plaća
Uporaba experta certifikacije 1/2 dana
Naknada za pregled i ocjena sukladnosti certifikacijske dokumentacije
Naknada za certifikaciju opreme
Certifikacija opreme
Naknada za dopunu certifikata
Naknada za izradu certifikata za tip proizvoda na engleskom jeziku
Naknada za izradu i dostavu
Naknada za deponiranje dokumentacije
Naknada za Ocjenu osposobljenosti proizvodnje (osnovno i kontrolno)
Naknada za ocjenu osposobljenosti popravljača, instalatera i održavača (osnovno i redovno)
Naknada za izdavanje potvrdnica
Naknade za pojedinačnu K-certifikaciju
Naknada za kontrolna ispitivanja inozemnih proizvoda u sklopu K-certifikacije
Naknada za tipna ispitivanja
Naknada za pojedinačno ispitivanje
Naknada za tehnička nadgledanja
Naknade za usluge (izračun cijene stana kada se usluga obavlja samo informativno)
Komunalna naknada
Komunalni doprinos
Naknada za priključenje za potrebe stanovanja
Naknada u cijeni komunalne usluge za financiranje gradnje objekata komunalne infrastrukture
Naknada za dodjelu grobnog mjesta; godišnja
grobna naknada
Naknada stvarnih troškova izvedbe i utrošenog materijala na izvedbi komunalnog priključka za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda
Uplata po upravnoj mjeri inspektora zaštite okoliša
Naknada za odobrenja prijelaza državne granice
Naknada korisnika okoliša
Vodni doprinos
Naknada za korištenje voda
Naknada za zaštitu voda
Naknada za vađenje pijeska i šljunka
Naknada za uređenje voda
Naknada za melioracijsku odvodnju
Naknada za služnost na javnom vodnom dobru
Naknada za pravo građenja
Zakupnina za zakup na javnom vodnom dobru
Naknada štete za vađenje pijeska ili šljunka bez vodopravne dozvole i koncesije
Naknada za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti
Naknada na opterećivanje okoliša opasnim otpadom
Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon
Naknade za ambalažu i ambalažni otpad
Naknada za gospodarenje otpadnim gumama
Naknada za gospodarenje otpadnim motornim vozilima
Naknada gospodarenja električnom i elektroničkom opremom
Naknada zbrinjavanja otpadnih kontroliranih i zamjenskih tvari
Naknada gospodarenja
Novčane kazne za prekršaje što ih izriču državna tijela Uprave i troškovi postupka
Ispitivanje posuda pod tlakom
Trošak stručnog ispita
Administrativna pristojba
Naknada za prekomjernu uporabu javne ceste
Premije za osiguranje depozita
Naknada na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid
Naknada na emisiju u okoliš oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid
Tar. br. 9. Informacijske usluge, naknada troškova za pretraživanje raspoloživog fonda industrijskog dizajna
nsatavak:

.

industrijskog dizajna
Naknada za upis u registar poslovnih subjekata
Naknada za upis dijela poslovnog subjekta u registar poslovnih subjekata
Naknada za prijepis Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata po NKD-u 2002.
Eurocertifikat – ovjera podataka koje sadrži Usluge obrade podataka Sektora informacija, dokumentacije i publicistike na zahtjev korisnika u zemlji i inozemstvu
Naknada za pokretanje žalbenog postupka u javnoj nabavi
Naknade za pokriće troškova nadzora kakvoće proizvoda koji podliježu nadzoru kakvoće pri uvozu i domaćih proizvoda prije stavljanja u promet
Naknade za neizvršavanje mjera pečaćenja uređaja, opreme i ostalih prostorija u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost
Novčane kazne za prekršaje što ih izriču državna tijela Uprave i troškovi postupka
Članarine Zakon o normizaciji
Usluge HZN-a
Naknada za usluge akreditacije
Naknada za izvršene usluge nadzora akreditacije
Tar. br. 1. Patenti; Naknada troškova
Tar. br. 2. Žigovi; Naknada troškova
Tar. br. 3. Industrijski dizajn; Naknada troškova
Tar. br. 4. Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i usluga; Naknada troškova
Tar. br. 5. Topografije poluvodičkih proizvoda;
Naknada troškova
Tar. br. 6. Zastupanje u području prava industrijskog vlasništva; Naknada troškova
Tar. br. 7. Autorsko pravo
Naknada za pokriće troškova svjedoka, naknada za pokriće troškova sudskog vještaka, troškovi izdavanja sudskog oglasa
Naknada za pokriće troškova sudskih tumača i prevoditelja
Naknada za pokriće troškova očevida
Naknada za pokriće troškova sudskog dostavljača
Naknada za pokriće troškova za izlazak sudskog ovršitelja
Naknada za pokriće troškova za pokretanje prethodnog postupka
Trošak obrade kreditnog zahtjeva
Naknada za odobrenje kredita ( 1% naknade)
Naknada za pokriće troškova u postupku homologacije vozila
Naknada za pokriće troškova postupka izdavanja potvrde o sukladnosti
Naknade za pokriće troškova u postupku homologacije novih i upotrebljavanih guma iz uvoza
Naknade za pokriće troškova u postupku homologacije zamjenskih sustava za smanjenje buke
Naknade za ispitavanje i žigosanje predmeta od plemenitih kovina
Naknade za pokriće troškova ispitivanja mjerila, ispitivanje mjerila i ovjeravanje mjerila
Naknada za pokriće troškova ispitivanja i provjere pakovina
Prodaja norma, normizacijskih dokumenata i drugih publikacija
Izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa na veliko otrova, uporabe otrova skupine I i zbrinjavanje otrova
Odobrenje za stavljanje u promet gotovog lijeka
Obnova odobrenja za stavljanje u promet gotovog lijeka
Izmjena odobrenja za stavljanje u promet gotovog lijeka
Laboratorijske usluge provjere kakvoće lijekova
Stručno administrativne usluge
Izdavanje rješenja o upisu u Očevidnik medicinskih proizvoda
Sudjelovanje u pokriću dijela troškova za zdravstveno osiguranje
Administrativna pristojba
Ovjera stručnih dokumenata o kemikalijama
(sigurnosno-tehničkog lista), deklaracija i upute za postupanje s opasnom kemikalijom, izrada toksikološkog mišljenja o kemikalijama i kemijskim proizvodima, izrada planova intervencija u zaštiti okoliša, izvidi na terenu i davanje stručnih mišljenja toksikologa
Stručni ispiti u djelatnosti socijalne skrbi; stručni ispiti u djelatnosti zdravstva;
Specijalistički ispiti
Izdavanje dozvole za obavljanje obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
Izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa i korištenja opasne kemikalije
Izdavanje odobrenja za registraciju preparata koji sadrže opasne kemikalije
Izdavanje dozvola za uvoz i/ili stavljanja u promet pripravaka kozmetike s posebnom namjenom
Naknada za početak rada privatnih zdrav. ustanova i ordin. privatne prakse
Vođenje carinskog skladišta tipa D
nastavak

.

Izdavanje mišljenja o prihvatljivosti kliničkog ispitivanja (Središnje etičko povjerenstvo)
Izdavanje rješenja za uvoz i/ili stavljanje u promet dodataka prehrani i drugih pripravaka
Priznavanje naziva primarijus
Zaštita od zračenja
Obavljanje djelatnosti zaštite od buke
Prihodi od sukladnosti
Prihod od tehničkih pregleda
Naknada za dozvolu za obavljanje univerzalnih poštanskih usluga
Naknada koju plaćaju davatelji univerzalnih usluga iz prihoda ostvarenog u prošloj godini
0,5% od ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti radija i televizije ostvarili naknadnici elektroničkih medija
Naknada za troškove rada Komisije za postupak procjene utjecaja na okoliš
Građevinska pristojba;posebna upravna pristojba; troškovi tehničkog pregleda
Naknada za polaganje stručnog ispita
Naknada za suglasnost za obavljanje djelatnosti granenja;
Naknada za izdavanje ovlaštenja za kontrolu
projekata
Naknada za izdavanje ovlaštenja za nostrifikaciju projekata
Naknada za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti i certificiranja sukladnosti građevinskih proizvoda
Provizija za usluge APN-a pri kupnji, prodaji i posredovanju u kupoprodaji nekretninama
Naknada Agenciji za troškove postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija
Osiguranje jamstva za kontinuitet studija
Naknada za provonenje stručnog nadzora nad proizvodnjom sadnog materijala
Troškovi ispitivanja priznavanja sorti poljoprivrednog bilja
Naknada za utvrđivanje kakvoće sjemena
Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma
Šumski doprinos
Prihod od licenciranja zrakoplovnog osoblja
Prihodi od pregleda plovidbenosti zrakoplova
Troškovi postupka kategorizacije
Naknada za izvršeni osnovni, redoviti i izvanredni pregled brodica koji obavlja lučka kapetanija odnosno kapetanija pristaništa
Naknada za izdavanje isprava koje su ovlaštene izdavati lučke kapetanije i kapetanije pristaništa
Naknada za utvrđivanje sposobnosti za plovidbu onih stranih jahti i sportskih brodica koje nemaju odgovarajuće brodske isprave po propisima svoje zemlje radi izdavanja odobrenja
za plovidbu hrvatskih unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru
Naknada za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija
Naknada za uporabu adresa i brojeva
0,2% od ukupnog god. bruto prihoda koji su u prethodnoj godini u obav. telekomun. usluga i djelat. ostvarili konces. i davatelji telekom. usluga osim koncesion. radiodifuzijskih usluga
Prihod od ispita za akvakulturu
Prihodi od obrazaca i naknada za ribolov – prihod od postotka naknade za dozvole za športski ribolov na slatkim vodama
Prihodi od ribarskih ispita
Prihodi od stručnih ispita za gospodarenje ribolovnim područjem i ribolovnom zonom
Naknada za postupak osposobljavanja za rad u poljoprivrednim ljekarnama
Naknade za obvezni zdravstveni pregled
Naknade za određivanje nemetoda
Naknade za određivanje virusa
Određivanje kemijskih i fizikalnih svojstava
Određivanje ostataka u biljnom i životinjskom materijalu, tlu i dr.
Analiza uzoraka sredstava
Određivanje izmjene formulacije sredstava
nastavak

.

Analiza ispravnosti sredstava
Osnovna naknada za biološko istraživanje sredstava za zaštitu bilja
Naknada za obavljenu analizu grožna i/ili mošta
Naknada za priznavanje zemljopisnog podrijetla
Naknada za izdavanje rješenja za promet vina
Naknada za izdavanje svjedodžbe o kakvoći proizvoda koji se izvozi/uvozi
Naknade za izdane markice i vrpce
Naknada za deklariranje sjemena i sadnog materijala
Naknada za provonenje stručnog nadzora nad proizvodnjom sjemena
Prihod po osnovi uporabe kulturnih dobara pri
izradi proizvoda
Prihod po osnovi uporabe kulturnih dobara za vlastitu promidžbu
Prihod od spomeničke rente koja se plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora
Prihod od spomeničke rente koja se plaća po stopi na ukupan prihod
Sredstva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Prihodi od obrazaca i naknada za ribolov – ostale naknade za ribolov u Tarskoj vali
Prihod od ribarskih ispita-ispiti za gospodarski ribolov na moru
Prihod od ribarskih ispita – ispit za mali ribolov na moru
Prihod od ribarskih ispita – ispit za marikulturu
Prihodi od obrazaca i naknada za ribolov – prodaja rekreacijskih dozvola temeljem ugovora; prodaja rekreacijskih dozvola u područnim jedinicama
Prihodi od obrazaca i naknada za ribolov – prodaja športskih dozvola HŠSRM
Prihodi od obrazaca i naknada za ribolov -obrazac za tune-ICCAT
Prihodi od obrazaca i naknada za ribolov – ostale naknade
Novčana kazna
Protupožarne premije
Prihodi od: ispitivanje sredstava za gašenje požara, servisiranje vatrogasnih aparata, ispitivanje sustava za gašenje požara, ispitivanje vatrogasne odjeće i obuće, ispitivanje vatrogasnih vozila
Provjera rudarskih projekata za eksploataciju mineralnih sirovina
Polaganje stručnih ispita za obavljanje odrenenih poslova u rudarstvu
Utvrđivanje i ovjera rezervi mineralnih sirovina
Troškovi polaganja stručnih ispita i ovlaštenja na radu
Prihodi od obrtnica
Prihod od vanjskih korisnika za usluge vještačenja i donošenja rješenja
Prihod od informativnog izračuna mirovina i pružanja informatičkih i mikrografskih usluga
Prihodi ostvareni od društava za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
Naknada za izdane garancije
Naknada za provedbu stručnog ispita za zaštitara-tehničara
Naknada za obrazac iskaznice za pirotehničara
Naknada za obrazac dozvole za miniranje
Naknada za potvrdu o primitku oružja i streljiva radi prijevoza u zračnom prometu
Naknada za putne i druge isprave koje se izdaju prema Sporazumu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji
Naknada za propusnicu koja se izdaje prema odredbama Udinskog sporazuma
Naknada posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova, a na zahtjev Stranke
Naknada za izdano dopuštenje (licencu) nadzornika tehničke ispravnosti vozila i referenta za poslove registracije vozila
nastavak

.

Troškovi predavanja o posljedicama prometnih nezgoda i troškovi provjere poznavanja prometnih propisa
Naknade za tehničke preglede vozila i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehničke preglede vozila
Naknada za polaganje vozačkog ispita
Naknada za obrazac osobne iskaznice
Naknada za obrazac domovnice
Naknada za obrasce isprava o oružju
Naknada za osposobljavanje i polaganje ispita za držanje, nošenje i pravilnu uporabu vatrenog oružja
Naknada za izdanu putnu ispravu
Izdavanje uporabne, lokacijske i građevinske dozvole
Naknada/prihod za troškove tehničkog pregleda građevine prije izdavanja lokacijske i uporabne dozvole
Izdavanje odobrenja za licence u unutarnjem prijevozu
Izdavanje obrtnica i pristojba za rješenje u obrtni registar
Naknada/prihod za troškove utvrđivanja minimalnih tehničkih uvjeta, naknada za kategorizaciju objekata i druge pristojbene
naknade iz područja ugostiteljstva
Naknada/prihod za izdavanje obrazaca državnih matica, domovnica i dr.
Troškovi utvrđivanja uvjeta za djelatnost proizvodnje, prometa, rabljenja, zbrinjavanja otrova i djelatnost dezinfekcije, dezinsekcije,deratizacije

Naknade za obrasce iz članka 85. stavka 1. Pravilnika o putnim ispravama za strance, vizama, graničnim propusnicama te načinu postupanja prema strancima
Naknada za obrasce iz članka 44. stavka 1. Pravilnika o statusu stranaca u Republici Hrvatskoj
Troškovi postupka prisilnog udaljenja stranaca Republike Hrvatske
Naknada za obrasce iz članka 48. stavka 1. Pravilnika o obrascima i načinu vođenja evidencija za tražitelje azila, azilante i strance pod privremenom zaštitom
Naknada za provedbu stručnog ispita za zaštitara i čuvara
Prihodi komisije za carinskog otpremnika – carinske iskaznice
Prihod od nadzornih markica za duhan
Prihod od posebnih markica za alkohol
Prihod od obilježavajućih markica za kavu
Administrativne pristojbe Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga
Naknade Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga
Naknada za obrasce odrenene Pravilnikom o načinu nadzora državne granice
Naknada za provedbu stručnih ispita za obavljanje poslova redara na športskim natjecanjima
Cijena obrazaca, registarskih pločica i pokusnih pločica
Naknada za izdavanje rješenja o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta
Prihodi od znaka pristupačnosti osoba s invaliditetom
Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina i upravna pristojba
Prihodi s osnova naplaćene novčane kazne
Naknada za služnost na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu RH
Naknada za služnost na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu RH radi korištenja mineralnih sirovina
Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina na zemljištu u vlasništvu RH
Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina na zemljištu u vlasništvu RH protuzakonita eksploatacija
Naknada za osnovano pravo građenja (odlagališta komunal.otpada, centra za gospod.otpadom, komunalnih,smještajnih,infrastrukturnih i dr.građevina)
Naknada za korištenje terminala na graničnim prijelazima
Prihodi komisije za carinskog zastupnika – carinski ispiti
Naknada za korištenje prava na pristup informacija koje posjeduje, raspolaže ili Hrvatski sabor
Naknade od stručnih ispita
Naknada za odobrenje grba i zastave lokalne samouprave
Naknada za vještačenje za naknadu nacionalizirane imovine
Naknade za troškove povjerenstva pri utvrđivanju uvjeta za zaštitu od buke; Troškovi utvrđivanja mjera za zaštitu
nastavak

.

I nisu to svi harači ,štibre , porezi , prirezi i davanja.

Kada pročitate gore navedene poreze i davanja posve vam je jasno zašto nitko ne ulaže u Hrvatsku , ni domaći investitori a ni strani .

Dok se porezi ne smanje za 50 % nema šanse da će se u Hrvatskoj pokrenuti gospodarstvo i zaposliti nezaposleni .

.


Država očito više nema financijskog prostora da sama pokreće rast, a investicije u privatnom sektoru ne uspijeva potaknuti, mada se o tome puno priča, kreiraju se radna tijela i donose zakonski okviri. Ništa se međutim još ne pomiče, gospodarstvo stagnira, nezaposlenost raste, a nove vrijednosti ne stvaraju. Sve u svemu situacija izgleda poprilično bezizlazna. Slažete li se s time? Koliko još možemo tako?

– Hrvatska je de facto već u petoj godini recesije, odnosno stagnacije. To je prvenstveno posljedica pogrešnog modela rasta prije krize u kojem je rast baziran na zaduživanju i visokim deficitima na tekućem računu platne bilance, te odgađanja neophodnih reformi nakon početka krize. Konstantno smo trošili znatno više nego smo bili u stanju proizvesti, plaće su rasle brže od produktivnosti, a strukturne reforme koje bi poboljšavale efikasnost državne administracije, kvalitetno upravljanje javnim poduzećima, učinkovito sudstvo, zdravstvo, obrazovni sustav, sve ono što čini poticajnu poslovnu klimu, nisu provođene.

Uz to, nismo, za razliku od većine drugih zemalja, bili u EU. Zbog toga što smo bili van EU, a uz to smo stvorili i vrlo nepoticajnu poslovnu klimu, propustili smo privući izvozno orijentirana izravna inozemna ulaganja, koja danas čine 80 do 90 posto izvoza u izvozno najuspješnijim zemljama središnje i istočne Europe, poput Slovačke koja je i uz aprecijaciju tečaja od 25 posto imala najbrži rast izvoza, upravo zahvaljujući inozemnim ulaganjima.

Trenutno Hrvatska prolazi kroz dug i bolan put pada uvoza i posljedičnog nestanka deficita u platnoj bilanci s inozemstvom. Glavni razlog je pad domaće potražnje, koji je posljedica procesa razduživanja dugom preopterećenog sektora stanovništva i, kao što ste sami rekli, financijski ograničenog sektora države, koji također više nema prostora za daljnje značajnije zaduživanje. Javni dug se brzo povećava od početka krize, što tekućim deficitom, što pretvaranjem u javni dug u prošlosti nastalih deficita u kronično neefikasnim sektorima poput brodogradnje, ili sutra možda zdravstva. Banke smanjuju kredite sektoru poduzeća i stanovništva uslijed smanjene potražnje i zaoštravanja uvjeta kreditiranja u uvjetima rasta nenaplativih potraživanja. Nezaposlenost raste, a stopa zaposlenosti je kronično izuzetno niska, najniža u EU, jer svega polovica radno sposobnog stanovništva radi. Kao posljedica svih ovih problema, smanjen je i kreditni rejting države.

Situacija je, dakle, vrlo loša, no ne mislim da je bezizlazna. Da je proces fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi započeo početkom krize, danas bi već vidjeli pozitivan rezultat. Kako nije, ne preostaje ništa drugo nego sada odlučno raditi na postupnom smanjenju fiskalnog deficita prvenstveno preko rashodne strane, a s druge, na brzom poboljšanju investicijske klime, kako bi se ulazak u EU i vjerojatni polagani oporavak gospodarstva EU iskoristili za privlačenje i poticanje investicija, jer one otvaranjem radnih mjesta moraju prethoditi povećanju potrošačkog optimizma i domaće potražnje. Čini mi se da je to sada napokon shvaćeno, no efikasnost u provedbi će biti ključna za brzinu oporavka.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Boris-Vujcic-Nije-lako-Slavku-Linicu-potrosace-stititi-od-njih-samih

Hvala, zanimljiv intervju, ali problem je sto se kod nas nista ne radi i samo teoretizira… cinjenica je da vlast nema namjeru niti sniziti poreze niti srezati proracun, niti provesti ikakve bitnije reforme.

Ovo je samo opstanak na vlasti, nista vise. Sve je to lijepo receno, ali cemu sve kad vlast nista ne zeli ciniti?

CommodorX
Sramotno je to kakve iznose RH traži od primatelja inozemnih mirovina, sramotno je da je zakon doveden bez razrade i rapsrave, sramotno je da su poreznim obeznicima prepustili da se bave time (a da malo do ništa o tome ne znaju), sramotno je da se zakon uvodi preko tv kanala i dnevnih listova (jedna objava), sramotno je kakve se zatezne kamate traže, sramotno je da ni djelatnici u Poreznim upravama nemaju pojma, da čak ne mogu (ne žele?) savjetovati ljude i da porezni obveznici pored takvih perverznih iznosa još moraju raditi gotovo sav njihov posao i još puno toga je sramotno i skandalozno.

Ne bih nikome preporučio da pokušava utajiti porez, način kako RH misli ovo provoditi i već provodi i visina poreza je jedna stvar (bolesno!) ali utaja poreza nije odgovor na to. Malo tko će prihvatiti ovakvo porezno opterećenje, neviđeno u Europi, mnogi će to platiti jednom, dvaput i odlučiti napustiti takvu zemlju i njoj slične (dakle i ostale zemlje u ovoj regiji koje idu putem Hrvatske po pitanju oporezivanja inozemnih mirovina).

Što se pak zateznih kamata tiče, vani su zatezne kamate oko 5%, u RH te zatezne kamate se kreću od 12% do 16%, daleko su veće od europskog prosjeka pa čak veće od aktivnih bankovnih kamata koje banke inače traže od građana koji prekorače račune, čisto sumnjam da bi RH pred nekim europskim sudom prošla s visinom ovim zateznih kamata. Pored zateznih kamata tu je i novčana kazna koju je PU ovlaštena naplatiti, ona se kreće od minimalnih 2.000 kn do maksimalnih 50.000 kn. Novčane kazne su adaptirali/digli u trenutku kad su bez logične razrade i rasprave uveli zakon, koji je takav kakav je stupio na snagu samo pola mjeseca kasnije, 01. ožujka 2012.

Zatezne kamate se obračunavaju kao i vani – zatezna kamata na glavnicu. Mjesec po mjesec, svaki iznos zasebno. Teku od prvog dana duga uz propisanu stopu. Što je dug stariji to je više kamate (novog duga) po dugu, sa ovom perverznom stopom (kamate i porez), taj dug u kratkom roku može narasti u vrtoglavi iznos (višestruki od same glavnice) koje malo tko može platiti, gotovo nitko. Svaki mjesečni iznos je dug za sebe, što je stariji a nepodmiren je, to je veći i raste. Što više vremena prođe i što se više “nakupi” taj dug postaje ogromniji i u biti “nenaplativ” iz redovnih prihoda (!!). A što to znači, neka svatko za sebe prosudi.
Govoreći o zakonu u dužnicima i možebitnim oprostom zateznih kamata dužnicima, to je ipak stvar za sebe. Praksa i iskustvo u RH pokazuju da država obično prašta onima kojima ne bi trebala (privilegiranima, povlaštenim interesnim skupinama itd.) a da je prema vlastitim građanima nepopustljiva i rigorozna. Ne sumnjam da će i po pitanju tog zakona i njegovog provođenja biti jednako i da se građanima/dužnicima neće olako oprostiti (zatezne) kamate i(li) neke vrste dugova.

Hrvatska je uvela porezno zlo, to isto zlo će sada preuzeti zemlje poput BiH i druge novonastale zemlje koje su proizašle iz bivše SFRJ jer su kao i u slučaju Hrvatske nestručni i nesposobni nešto svarati i otvarati (proizvodnja, gospodarstvo, radna mjesta, pravo obrazovanje itd.), jedino što znaju je dizati cijene u nedogled i uvoditi brojne i razne poreze (perverznih iznosa) i stalno trpati ruke u džepove građana te uzimati i otimati što stignu, jedino su “stručni” i “sposobni” za to i ništa više od toga. Pri tome nije bitno o kojoj se političkoj opciji radi, po pitanju toga su svi jednaki bez obzira o kojoj se zemlji radi. Uzimaju (i to kako) a ništa ne daju/ne nude. S druge strane se plaća sve i svašta (povlaštene osobe, otpremnine, neradnike, podmiruju dugovi tvrtkama koje stalno redaju gubitke i koje su faktički odavno u stečaju, besmislene subvencije, državnički luksuz poput voznih parkova i aviona, supernapuhane javne uprave, birokracija itd.), o ostalim sredstvima koje isparuju negdje gdje im nije mjesto da ne govorimo, kad pojedinci za nekoliko mjeseci s običnim plaćama odjednom postaju bogataši i tajkuni i sli

.

New Report

Close