Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
RIVP | 5,24 | 37.612 | 7,175 | 5,22 | 5,24 | -0,38% |
Duboko netočno. Iznosi 3 ili manje.
Netto dug prema zadnjem izvještaju je oko 1.8 mlrd kn, a EBITDA na kraju godine neće biti manji od 600 mil kn. S tim da mnogi tipuju i na jači iznos.
Iskreno, jel čitaš ti izvještaje? Ono, uopće? Ikad?
Vidjeli na primjeru Lrh koliko ce rasti koliko ce rasti nakon objave dobrih rezultata 3q
citavih 0,39%
Na kraju lipnja ove godine bilo je 1,81 milijardi dugoročnog financijskog duga i povrh toga još 122 milijuna kuna kratkoročnog financijskog duga i 253 milijuna kuna obveza za predujmove. Obzirom da je rezultat iskazan za 6 mjeseci ttm i iznosio 518 milijuna kuna Ebitdae to je oko 4 kad se umanji za kes iz bilance. Zapravo je i visi jer su u tom trenutku kratkoročne obveze od kojih je znacajan dio financijskih bio sa tek oko 25% pokriven kratkotrajnom imovinom. Taj će se omjer popraviti, a kolika će biti Ebitda i dug do kraja godine to ćemo tek vidjeti. U tablicama je naveden postojeći podatak, a ne buduća procjena.
http://zse.hr/userdocsimages/financ/RIVP-fin2017-2Q-NotREV-K-HR.pdf
To je taj izvještaj.
Zbroj kratkoročnih i dugoročnih obveza na str. 42 je oko 2.2 mlrd kn.
Zašto onda na str. 8 kažu 1.8 mlrd? Dug je dug, bez obzira prema kome je. Bar ako mene pitaš.
I na kraju, kad se kolokvijalno kaže netto dug, na što se zapravo misli? Da li stvarno samo premo fin institucijama ili sve? Znači, koji broj je onda točan: 1.8 mlrd sa str. 8 ili 2.2 mlrd sa str. 42?
Ne znam, ja ne čitam ništa nego uzmem bilancu i račun dobiti i gubitka i sam izračunam ili procjenim. Dodaje se sav financijski dug i potencijalno financijski dug (dakle ne obveze iz operativnog poslovanja) i oduzima kes i sve sto se lako pretvori u kes.
Pružanje usluga smještaja i pripreme hrane i pića je specifičan posao jer u sezoni generira i kes i operativnu dobit uz proporcionalno malene troškove. Ako im značajno poraste Ebitda, a dug raste sporije omjer će padati. U suprotnom neće. Kako oni puno ulazu to i košta. Sama vrijednost tog omjera nije zabrinjavajuća dok god oni rastu i investiraju dovoljno da im operativni rezultat raste brže od rasta kamatonosnog duga. Bitna je naravno i cijena tog duga i vrsta kamatne stope, kao i njegova vremenska (ne)usklađenost. Ja se referiram na gluposti da je on ispod 2. Nije, kreće se izmedju 3 i 4, i to puno bliže gornjoj granici te procjene.
Znači dolazimo do toga da se pomalo loadaju dugom kako sam i rekao. Al pomalo.
Dug po sebi je ok jer daje veći povrat dioničarima.
Općenito, tabele sa neta (pa i moje dionice,fima,gurufocus,morningstar,teletrader) treba uzeti sa rezervom jer se da potkrasti greški uvijek, kao i nama kad sami računamo.
Čovjek kad čita ovo pomisli da firma ode u stečaj.
Pomoglo bi raspravi kad bi se recimo gledalo konsolidirano izvješće i znala definicija i sastavnice netto duga.
Nagradno pitanje: Koliko duga su donijeli Baška i Imperial?
Danas će po mojoj procjeni kao pasioniranog pratitelja zbivanja skočiti cijena.
Koliko ne bih prognozirao. Neki dan kada sam rekao kunu je skočila je dvije.
Do izvješća još 10-ak dana strpljenja.
Čovjek kad čita ovo pomisli da firma ode u stečaj.
Pomoglo bi raspravi kad bi se recimo gledalo konsolidirano izvješće i znala definicija i sastavnice netto duga.
Nagradno pitanje: Koliko duga su donijeli Baška i Imperial?
Da, nema se o čemu ajmo o dugu. Kao da se radi o Agrokoru.
Agrokor je propao kod neke multiple, 7 ili više, a s obzirom na cijenu po kojoj se zadužuje ovi bi mogli i to izbehandlati. Na str. 43 navode se polugodišnji rashodi za kamate i sl. od 17.5 mil, što znači 35 mil. godišnje. To je oko 2% netto duga. A ako znamo da se od toga otplaćuju i kamate i glavnica onda kamate moraju biti 1% ili manje.
Sve piše.
http://zse.hr/userdocsimages/financ/RIVP-fin2017-2Q-NotREV-K-HR.pdf
Je, njima poklanjaju novce džabe. Ajd ne piši gluposti. Tko plaća 1% kamate…. fakat ga trolaš.
Predlani su platiti 72, lani 53 milijuna kuna, al to ukuljučuje i tečajne razlike. Očito su dosta toga povoljnije refinancirali (lani koliko vidim preko 600 milijuna kuna), a novi dug nije skup, al 1% nije sigurno, vjerojatno je oko 3% i to uključujući o onaj HBOR-ov koji ima grace period otplate. Njima dug brzo raste, al rastu i prihodi. Posljednjih godina u prosjeku 200-250 milijuna kuna godišnje. Dug nije nikakav problem dok se uredno servisira, no dug postoji i tu komponentu njihova poslovanja treba uzimati u obzir jer koliko god relativno malen bio (a više nije), to nosi i određeni rast rizika za društvo, a time i za dioničare.
Također treba kod komentiranja izvješća pogledati i navesti, radi li se o konsolidiranim ili nekonsolidiranim izvješćima, jer razlika može biti značajna.
RIVP-R-A – Upward trend
resistance psychological level @ 46. Key resistance provides ATH @ 48,60. green upward trend line.
i kaj sad ……
Vauvau
Iz cjelogodišnjeg revidiranog se vidi tih 53 mil, znači fin rashodi bez usklađivanja.
I sad, rekurzivno, ako je to oko 3% netto fin duga, ajde neka je i nešto manje, ovisno o tome je li on 1.8 ili 2.2 mlrd, postavlja se pitanje kolike su prosječne kamate.
Za to bi prvo trebalo znati da li se s kamatom otplaćuje i glavnica.
A) Smatram to mogućim, ne nužno sigurnim, a u tom slučaju je kamata daleko manja ne od 3% nego od 2%. Oko 1% kao što sam rekao.
Uzmi neki rok od 15-20-30 godina pa računaj kolika smije biti ako se mora otplatiti i glavnica.
B) Ili se pak plaća samo kamata, tad bi ona bila kao obveznički kupon od 3%, a onda čitavu glavnicu istekom roka refinanciraš. Može se i tako. I samo tada može kamata biti 3%.
Znači pitanje je scenarija.
I ne znam kako rade.
Ali kamate su vrlo niske, sigurno.