Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
RIVP | 5,21 | 247.181 | 47,426 | 5,20 | 5,22 | 0,00% |
Vezano za (ne)likvidnost neke dionice bi mi bila nezgodna situacija da želim kupiti special edition model namijenjen građanima RH naziva “impress your neighbours” sa tri ispušne cijevi, a ponuda pak vrijedi još samo nekoliko dana. Zamislite situaciju, nemam pri ruci keš, odlučim prodati dionice, a na kupovnoj strani imam sveukupno protuvrijednost od svega 10.000 eura, kao što je bilo jučer na PLAG. 🙁
Ostaje mi samo odustati od prodaje dionica, kupiti si burek za utjehu 😀 ili, hm, možda od prodaje dionica ipak kupiti 1/4 željenog automoblial? Mislim, ono, da mi ga razrežu na četvrtine poput pizze. Bolje išta, nego ništa! 😀
Dakle, tko god je uspoređivao rast cijene dionice, tko li je ono bio, ne mogu se sjetiti :-D, MAIS i PLAG s RIVP, nije našao dobru usporedbu jer nije uzeo likvidnost u obzir.
Lijepo je vidjeti ove velike naloge na 5,5 eura. Taj koji ih je stavio želi skupljati po bidu ali slabo mu ide.
Bio sam malo sumnjičav prema odličnim turističkim podacima u Istri (i šire) u prva dva mjeseca tekuće godine, no podaci u vezi hotelskog smještaja (koji se ne mogu povezati s prijavljivanjem vikendica i privatnih turističkih objakata zbog zakona) su me barem djelomično razuvjerili (poveznicu na cijeli članak stavljam na temu turizam):
Direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov istaknula je da su hoteli radili 27 posto bolje nego lani i čak 70 posto više u odnosu na 2019.
– To znači da su se stvorili motivi dolaska i hoteli, koji su se vrlo često znali zatvarati nakon nove godine i otvarati za Uskrs, imaju razloga ostajati otvoreni tijekom zimskih mjeseci. Kao i kampovi koji u odnosu na lani bilježe nešto slabije rezultate, međutim, u odnosu na 2019. čak 218 posto više ostvarenih noćenja. Intenzivno radimo i na podizanju kvalitete i dovođenju gostiju bolje platežne moći što rezultira manjim opterećenjem destinacije i boljim financijskim rezultatima. U odnosu na prošlu godinu, imamo 12 posto više noćenja u objektima s 4 i 5 zvjezdica, a u odnosu na 2019., čak 95 posto više noćenja u visokoj kategoriji, istaknula je.
Što je s CERPićem? Posustao je zadnjih nekoliko dana. Ne razumijem. Pa, ljudi moji, kako se vi mislite riješiti tih dionica po akcijskoj cijeni ako pauzirate? Dok vi čekate, cijena će vam narasti na 5 eura pa ćete još morati prodavati po višoj cijeni! :-/ Hajde, idemo, sutra molim 10.000 komada na sunce. 😀
Eno 23k kom na 6eur… Mozda je to CERPic?
Mozda navlace malo za one podobne kojima su vec “prodali” kad je bilo ispod 4…
Nakon zadnje serije nagradjivanja rukovodeceg kadra, siguran sam da je CERP na oku trezora. Do 6. mjeseca je to gotovo. Iako na ovim volumenima, moze proci i na otvorenom trzistu bez problema.
Ima li netko komentar na ovo? I ovdje balkaniše banditen na djelu. Ako sam dobro shvatio iz prethodnih članaka gdje je sustavna krađa detaljnije pojašnjena, sama tvornica dobro posluje i dobro bi poslovala da nema krpelja koji joj dugoročno sišu krv satelitskim privatnim poduzećima. Zanima me kako će ovdje Valamar odigrati u pravno-vlasničkom smislu. Postoji li neka mogućnost da se gamad istjera te da se preuzme većinsko vlasništvo, nastavi poslovanje? Mislim, mogli bi prekoračiti prag od 25% i dati javnu ponudu itd.?
Trgovački sud u Zagrebu je u ožujku 2018. potvrdio predstečajni sporazum koji je Jadran tvornica čarapa potpisao s vjerovnicima. No osim poteškoća u poslovanju već duže vrijeme postoje nesuglasice između direktora Vinka Barišića i malih dioničara, kojih je preko 200. Naime, ne računajući Valamar rivijeru koja je najveći pojedinačni dioničar s 24,87 posto dionica, u vlasničkoj strukturi značajniji su dioničari Kuzman Marasović s 20,3 posto, Mario Tadinac (11,23 posto), Deni Barišić sa 7,06 posto i Darko Prpić sa 6,58 posto. Prpić slovi za najglasnijeg malog dioničara koji traži poništavanje ranijih odluka kojima su, kako tvrdi, oštećeni i tvrtka i dioničari. Tvrdi da je direktor Barišić najvrjedniji dio poslova Jadrana prebacio na dvije tvrtke koje su registrirane na adresi kompanije te nose i slično ime – Jadran čarape proizvodnja i Jadran čarape trgovina, a koje su u Barišićevom privatnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu člana njegove obitelji – Denija Barišića, koji je ujedno i u NO-u Jadran tvornice čarapa.
Zanimljivo je pri tom da je Barišić bio jedan od većih pojedinačnih dioničara Jadrana, no danas je pao na 0,03 posto suvlasništva nakon što je u srpnju prošle godine ovrhom otuđeno 12.415 dionica, što čini 8,8 posto dionica. Pet mjeseci kasnije desila se još jedna velika promjena u vlasničkoj strukturi kada je najveći pojedinačni dioničar postao Valamar (do tada je imao već 1,55 posto vlasničkog udjela) kupivši dionice Danka Prgometa, dotadašnjega najvećeg pojedinačnog suvlasnika tvrtke. Nagađalo se da je Valamar nevoljko ušao u taj aranžman na temelju prebijanja nekog starog potraživanja. Valamar je od Prgometa kupio paket od 23,32 posto Jadranovih dionica te je (uz ranijih 1,55 posto) s 24,87 posto dioničkog udjela preuzeo poziciju najvećega pojedinačnog vlasnika tvornice čarapa, tvrtke čiji prihodi iz godine u godinu padaju, a gubitak joj raste.
Još uvijek nisu objavljeni rezultati poslovanja za prošlu godinu, no Jadran tvornica čarapa je 2022. godine uprihodovala 3,9 milijuna eura, što je za gotovo deset posto rast u odnosu na 2021. No kompanija je nastavila bilježiti gubitke – te 2022. iznosio je 557.200 eura, što je ipak manje u odnosu na gubitak od prije tri godine kada je iznosio – 806.300 eura.
;