Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
RIVP | 5,24 | 61.758 | 11,792 | 5,22 | 5,26 | 0,77% |
Maro77: “Meni je zanimljivo da na onom drugom forumu na temi RIVP nema komentara mjesec dana.”
😀
@Maro77
To je jedan o razloga zbog kojeg sam ušao u RIVP. 😉 Dionica je već duže vremena totalno izvan fokusa šire baze ulagača.
6-7 mjeseci se ljude u medijima bilo plašilo negativnim, senznacionalističkim, da ne kažem katastrofičnim naslovima o turističkun događanjima u RH, naslovi su bili tipa “broj dolazaka jednak ili veći od 2019. godine, aaaaali svejedno to i to ne valjda, nema gužve na plaži, niti na pariraklištu, cijene su previsoke, aparmandžijama apartmani prazni, Nijemci ne dolaze kao prije, to i to će nas odvesti u propast turizma i zarade”. 😛
Pa, slijedom toga, biste li npr. Vi, Marko Marković sa sjevera RH, koji želi na brzaka zaraditi , koji ulaže u dionice temeljem PE omjera, naslova u novinama i rekla-kazala od strane nezadovoljnih aparmandžija koji su uložili velike novce u kupnju/izgradnju aparmana, pa ste onda bombardiran tobožnjim turističkim negativnostima, kupili dionicu za koju povrh toga poneki kolega s foruma napiše kako je PE prevosok, kako je zaduženost po spomenutih 2%”veliki problem i veliki rizik” (iako se zna da je hotelijerska ekspanzija kakvu provodi RIVP i kakvu će i dalje provoditi kapitalno intezivna djelatnost jer kupnja i preuređenje hotela iziskuje velike novce) – biste li Vi kupili dionicu RIVP? Sumnjam da biste pored trenutačno puno pokretljivijih i cjenovno volatilnijih dionica novce usmjerili baš tu.
Imam dosta takvih negativnih naslova dokumentirano u PC-u, protiv katastrofičnih novinarskih naslova je ustao jednom prigodom čak i predsjednik Uprave RIVP, smatram to zanimljivom društvenom pojavom, ali zbog tehničkih ograničenja broja priloga na ovom forumu Vam to nažalost ne mogu predočiti.
Dakle, da zaključim, samo dalekovidni, dugoročno strpljivi, pronicljivi pojedinci i, naravno, oni upućeni iz prve ili druge ruke ulaze zadnjih mjeseci u RIVP, sve su to jači igrači, kao što i sami znate i aktivno pratite. Ne dođe li do nepredviđenih negativnih iznenađenja (za što uvijek postoji mogućnost, to se mora priznati, određeni umjereni rizik postoji…) i bude li sve išlo po dugoročnom ekspanzivnom planu i podizanju kvalitete smještaja i usluge, dogodit će se prije ili kasnije “KODT scenarij” u minijaturi. NIšta nitko, nitko ništa, ništa nitko, “ajooj, ma znaš, to ti je dobra firma, ali loša, zijev, dosadna dionica”, a onda će doći netko poput N.B.-a, poput Braće, poput Lynxa i ekipe…i dionica će postati opet zanimljiva. 🙂
P. S. Novinarske pripreme za dolazeću glavnu turističku sezonu su ove godine krenule ranije nego inače. Dobar znak. Bit će dobre zarade. 😀 Pogledajte prilog. 🙂
Krasno ste sve sazeli. Nemam sto dodati, pa ni staviti tocku na kraj.
Sto se tice malih ulagaca u RIVP, ljudi na obali znaju kakvo je pravo stanje u turizmu. Ostane puno novaca nakon svake sezone tako da ovdje ocekujem ulaz tog djela malih ulagaca. U tu skupinu i sam spadam. Imam apartmane, ali ne zelim ih imati vise i radije bi pasivno bio izlozen turizmu i polako svoju sezonsku dobit selim u dionice.
Ono sto je zanimljivo je da sam prije 5-6 godina racunao da mi se osobno isplatilo kupovati i preuredivati starine (za najam ali i za prodaju) jer je povrat bio ludo dobar. No s vremenom je cijena nekretnina otisla toliko visoko da je taj povrat koji sad daje RIVP kroz dividendu tesko dostici (a ocekujem da ce dividenda rasti u nadolazecim godinama) bez prevelikog ubijanja tipa uradi sam pristupa u rekonstrukciji nekretnina plus samsotalno vodjenje i dobrim djelom ciscenje istih. Ovo govorim lokalno za moju sredinu, vjerujem da na Jadranu jos ima prilika za kupnju povljne nekretnine ali to vise nije tako jednostavno kao kupnja dionica na ZSE.
Holidaycheck i njegovi omiljeni hoteli u RH. Valamarovi hoteli dominiraju ljestvicom.
Zanimljiv podatak.
Znao sam da Valamar već godinama ulaže u brojne inicijative i projekte društveno odgovornog poslovanja, da kroz programe donacija i djelovanja u zajednici kontinuirano podržava rad niza udruga, udruženja, zaklada, kao i obrazovnih institucija, s ciljem podizanja kvalitete života i razvoja destinacija u kojima posluje.
No, nisam znao da za to izdvaja minimalno 2,5% svojih prihoda. Čini mi se podosta.
Koliko posto svojih prihoda za to isto u svojim destinacijama, npr. u Poreču, izdvaja Plava laguna?
Obnovljivi izvori energije i turizam fokus hrvatskih banaka kod financiranja ESG
projekata
Hrvatska je zbog klimatskih promjena u deset godina izgubila čak 3,6 milijarde eura, što nas u Europi svrstava među najugroženije države kao i ostale zemlje Mediterana. Stoga se banke kod financiranja ESG projekata najviše fokusiraju na obnovljive izvore energije i turizam. Kod ESG strategije trebamo se odmaknuti od stigme obveze i doprinijeti smanjenju klimatskih promjena. Micanje stigme da je ESG nepotrebna regulatorna obveza izuzetno je važno jer je to budućnost, istaknula je u petak Nikolina Kolarić, direktorica Ureda za održivo poslovanje Hrvatske poštanske banke. (…)https://hr.bloombergadria.com/ostalo/opce/46737/obnovljivi-izvori-energije-i-turizam-fokus-hrvatskih-banaka-kod-financiranja-esg-projekata/news/
———————————————————————————————————————————————————-
Evo, drago mi je čuti da se hrvatske banke (u članku se konkretno kao primjer navodi HPB) koncentriraju na turizam i obnovljive izvore, a to je upravo ono na što se koncentrira i što objedinjuje Valamar koji radi na instalaciji solarnih panela i sl. Dakle, ne radi se samo o obavezama prema okruženju, već takva poduzeća mogu imati i posredne koristi od povlaštenog i prioritetnog tretmana banaka.
——————————————————————————————————————————————————–
Hrvatske kompanije svjesne da im nova ESG pravila donose više koristi nego štete
Kako od iduće godine u Europskoj uniji počinje obveza izvješćivanja o održivosti (ESG) u korporativnom sektoru jedan vrlo važan segment će biti kako će u tome funkcionirati banke, i to ne samo iz aspekta održivosti vlastitog poslovanja, već i u kontekstu procjene financiranja kompanija.
Ovi podaci lijepo zvuče. Slovenci u prosincu u Poreču 54% više noćenja (!?), svaka čast, iako su vjerojatno dobili solidne dobrosusjedske popuste, ekonomski su sve jači i mogu si očito priuštiti više nego nekada, a koliko sam nedavno čitao, oni su u zadnje vrijeme ujedno i vodeći kupci nekretnina u RH. Znaju što i zašto kupuju. (…) Nijemci su u Poreču također, doduše na niskoj bazi, ostvarili lijepih 40% više noćenja. Nadajmo se da je to signal suprotan onome kojeg najavljuju novinari-crnjaci u prethodnom postu. I na kraju, ono što nas najviše zanima, hotelski smještaj je zauzeo 81% prosinačkih noćenja na porečkom području. Sve u svemu, možemo biti zadovoljni s krajem godine i nadati se da će nastavak također biti u pozitivnom tonu.
U Poreču u prosincu 2023. realizirano 25% više turističkih dolazaka nego godinu ranije
U prosincu su najbrojniji bili gosti iz Italije koji su ostvarili 36% više noćenja u odnosu na 2022. godinu, zatim gosti iz Austrije sa 1% manje noćenja, te gosti iz Slovenije sa čak 54% više noćenja. Na četvrtom mjestu po ostvarenim noćenjima nalaze se gosti iz Hrvatske sa povećanjem od 20% te na petom mjestu gosti iz Njemačke sa 40% više noćenja od prethodne godine.
U prosincu je najviše gostiju bilo na Silvestrovo kada je na području Poreča boravilo 4.765 gostiju.
Prema vrsti smještaja naviše noćenja je u prosincu ostvareno u hotelskom smještaju (81%), stoji u priopćenju iz turističke zajednice Grada Poreča. (…)
U Poreču u prosincu 2023. realizirano 25% više turističkih dolazaka nego godinu ranije
Valamar na prvom mjestu u ukupnoj ESG ocjeni. Pogledajte tablicu u prilogu.
Kompanije
Ovo je 10 najboljih hrvatskih kompanija prema Bloomberg ESG ocjeni
Valamar spada u kompanije kojima umjetna inteligencija nije temelj poslovanja, ali je koriste za poboljšanje efikasnosti.
Obrada stotina tisuća mailova uz pomoć umjetne inteligencije
Roberto Gobo iz Valamara pojasnio je kako oni u svom poslovanju koriste ChatGPT.
“U Valamaru kategoriziramo ankete zadovoljstva zaposlenika i ankete zadovoljstva gosta na različite kategorije i potkategorije. Za svaki komentar zaposlenika ili gosta želimo znati kojoj kategoriji pripada i kakav mu je sentiment tj. je li gost kroz komentar izrazio zadovoljstvo ili nezadovoljstvo uslugom ili objektom. Prije smo morali anotirati tekstove i komentare te trenirati naše vlastite modele umjetne inteligencije, što je bio zahtjevan i dugotrajan postupak. Korištenjem ChatGPTa, anonimizirali smo ankete, skratili smo i ubrzali cijeli proces. Više treniramo kontinuirano vlastite ML modele te smo pojednostavili i poboljšali kvalitetu cijelog procesa prepoznavanja kategorizacije komentara zaposlenika i gostiju. Posao od nekoliko mjeseci, sad je gotov za nekoliko dana”, kaže Gobo.
Osim toga, počinju testirati ChatGPT, odnosno kvalitetu tekstova koje proizvede za marketinške i prodajne aktivnosti, kampanje i slično.
“Cilj je doći do mogućnosti da je sadržaj teksta personaliziran za tip i kategoriju gosta, npr. za mlađe malo ležerniji tekst u prvom licu, za one koji vole sportske aktivnosti tekst koji daje naglasak na usluge vezane na sport i slično”, pojašnjava Gobo.
Kao velika hotelska kuća, njihov rezervacijski centar godišnje primi nekoliko stotina tisuća mailova. Za njihovu obradu također koriste umjetnu inteligenciju.
“Zamislite da u jednom trenutku primite preko 10 tisuća mailova i svi oni čekaju odgovor gostu, što bi moglo značiti višednevno čekanje gosta na odgovor, kada ne bismo imali uspostavljene sustave koji koriste umjetnu inteligenciju. Dobar dio tih mailova su upiti za rezervacije u našim objektima i uspješnost se mjeri u satima tj. cilj je prodajne mailove odgovoriti u istom danu. U Valamaru smo inicijalno razvili vlastite modele umjetne inteligencije koji iz emaila prepozna jezik (kako bismo znali kojem agentu proslijediti email) , ‘intent’ tj. namjenu maila (booking, plaćanje, informacije itd.) te datum dolaska ako je u pitanju nova rezervacija. Kad umjetna inteligencija pročita mail na osnovi atributa koje smo izvukli, svakom mailu dodjeljujemo poslovnu vrijednost pa se tako prodajni mailovi sortiraju na vrh liste i adresiraju prioritetno te nakon toga oni mailovi niže prioritete. Umjetna inteligencija nam je omogućila da prioritiziramo upite gostiju, prepoznamo namjenu, poboljšamo prodaju te povećamo konverziju”, pojašnjava Gobo.
Umjetna inteligencija u hrvatskim kompanijama: Na stotine tisuća mailova već obrađuje ChatGPT
Jesmo jadni sa tom Rivp dionicom, pa ova Plag samo danas ode 25 e gore. A naša jadna dionica cent gore cent dole već godinama.
@Dakso
😀
I već godinama niste prodali?
Evo, nevjerne sitne ribice (4 naloga u 1700 komada?) prodaju zadnjih dana. Sada Vam je prilika prodati, prije nego što ode na 5 eura. Dobar tajming. 😀
Valamar Riviera d.d. sa sjedištem u Poreču, Stancija Kaligari 1, OIB 36201212847 (dalje u tekstu: Valamar), obavještava da su poslovna medijska platforma Bloomberg Adria i EcoVadis, globalna agencija za ocjenjivanje održivosti poslovanja ocijenili Valamar najvišim ocjenama za održivost i ESG prakse.
Valamar Riviera je ostvarila najbolju ESG ocjenu u Hrvatskoj prema najnovijoj analizi Bloomberga. Bloomberg Adria svoje ESG ocjene dodjeljuje samo najuspješnijim kompanijama na burzi među kojima se istaknuo Valamar s najvišim ukupnim ESG rezultatom od 4,41, kao jedina turistička kompanija na listi i kao jedina kompanija koja je ostvarila ukupan rezultat iznad 4. Valamar je ostvario odlične rezultate u svim kategorijama: okoliš, društvo i upravljanje.
Istovremeno, Valamar je nagrađen srebrnom medaljom EcoVadisa, globalne agencije za ocjenjivanje širokog spektra održivosti poslovanja. Valamar je time postao prva i jedina hrvatska turistička kompanija čije su održive prakse prepoznate na svjetskoj razini.
EcoVadis ocjenjuje utjecaje na okoliš, radna i ljudska prava, etiku i održivu nabavu te je njihova ocjena globalno prepoznata od strane međunarodnih institucija, investitora i banaka. Samo TOP 15% kompanija procijenjenih od strane EcoVadisa dosegne srebrnu razinu.
Valamar je u 2023. godini nastavio snažno ulagati u održivi turizam. Naime, 100% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, od čega fotonaponske elektrane u Valamar hotelima i ljetovalištima pokrivaju 6% ukupnih potreba.
Emisije stakleničkih plinova smanjene su za 67 % od 2015. godine, od kada je uloženo preko 65 milijuna eura u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, razvoj destinacija te brojne programe za zaposlenike i podršku zajednici. Realizirana su daljnja ulaganja u dekarbonizaciju s ciljem ugljične neutralnosti u prvom i drugom opsegu do 2025. godine. Tijekom 2023. godine Valamar je po prvi puta izvijestio i o indirektnim emisijama ugljičnog otiska u dobavnom lancu, te je razvio kriterije održive nabave koje će u narednom razdoblju postati obvezne za sve dobavljače.
Kroz različite inicijative za očuvanje prirodnih resursa i bioraznolikosti, Valamar brine za više od 80,000 stabala i svake godine zajedno s gostima sadi tisuće novih stabala.
Poticanje domaćeg gospodarstva i razvoj lokalnih proizvoda i usluga čine važnu kariku u razvoju održivog turizma. U Valamaru je u prošloj godini 78% hrane i pića nabavljeno u Hrvatskoj te je zaposleno 83% domicilnih djelatnika.