| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
RIVP | 5,24 | 61.758 | 11,792 | 5,22 | 5,26 | 0,77% |
Dobro, te ’20. i ’21. nije bilo dividendi, ali i prije i poslije toga divka je redovita i sve veća iz godine u godinu. Ni ne treba se previše buniti kad cijena na ovakvoj padne. Dapače, dobro je jer se nikako ne radi o jeftinoj dionici. A što se tiče rezultata prije Covida i danas – po prihodu su puno jači danas, skoro 25%. RIVP zapravo ni ne djeluje skup, relativno gledano. Ima turističkih dionica koje se trže na P/E a la TSLA i AMZN, a od 2019. do danas povećale prihod petnaestak posto, a dobit preko deset puta manja nego tada.
PLAG je svejedno bolja. Ne zato jer ja imam tu dionicu, nego zato jer je bolje vođen biznis. Njima prihod poraste preko 45% od 2019. do danas, a trenutni P/E umjerenih do niskih 13. 
istina je često vrlo bolna, ali dobro velite kolega. unatrag 5 godina, jedan od najlošijih turista po pitanju rasta cijene. da li je tome došao kraj?
Valamaru kao poprilično zaduženoj kompaniji je ova inflacija došla kao naručena. Uz niske kamate na kredite ni ti krediti nisu više toliki bauk.
Nimimada1: “Valamaru kao poprilično zaduženoj kompaniji (…)”
Dug iznosi oko 300 milijuna eura. (Ovogodišnja ulaganja će iznositi preko 80 milijuna eura)
Omjer duga i kapitala je 87% (PLAG 27%)
Omjer neto duga i EBITDA (TTM) je 1,42 (Učio sam u OŠ da je bankama orijentacijska vrijednost 3, ako se od onog doba nešto nije promijenilo.) 🙂
Sada bih molio kolegu Nimimada ili nekog drugog da nam iznese svoje analitičko viđenje, eventualne dodatne podatke i argumente vezane za navodnu Valamarovu prezaduženost te kako se ta (pre)zaduženost odražava na valuaciju dionice. Jer, ne znam jesam li dobro shvatio, navodna prezaduženost je prema mnogima kočnica većeg rasta cijene, ili…?
Kolega dyonicar
postoji razlika između poprilične zaduženosti i prezaduženosti.
Nebitno, poanta mog posta je ionako utjecaj inflacije na otplatu duga.
Pogledajte omjer duga i kapitala te duga i EBITDA prije 2. godine i sada.
A revalorizacija. Nekih 40 posto porast nekretnina. Svi su je napravili osim rivp. I kakav jadan kredit. Pa oni to refinanciraju ili otplate samo tako.
Ako kažete da su po prihodu puno jači danas, nego u razdoblju prije korone, a pri tome su prilično investirali, pogotovu u Dubrovnik, u Obertauern, imaju više soba i bolje su kategorije, onda je nelogično (iako na burzi nema uvijek logike) da je trenutačna cijena niža od nekadašnjih 5 plus eura. Smatram da je to samo pitanje vremena kada će prijeći tu granicu.
Ne znam što drugi vide, ali ja na dugoročnom cjenovnom prikazu vidim veliku korona rupu te potom postupni oporavak tj. uzlazni trend koji bi do kraja godine trebao biti podržan dobrim rezultatima.
Bila je rane ’17. na 48 kuna, ali to nema ni veze jer se s kontinuiranom kupnjom ove dividenduše može solidno zaraditi, pogotovo kupnjom na “dipovima”. Dug je uvijek rizik jer treba vratiti glavnicu, kakva god kamata bila. Naravno, nije svaki dug isti… A s kešovinom sada RIVP jako dobro stoji.
U intervjuu kaže da je većina Valamarovih nekretnina vrednovana po cijenama iz 90-tih godina što se meni kao neupućenom u točno kretanje cijena čini ogromnom razlikom u odnosu na današnje cijene. Do revalorizacije će, pretpostavljam, doći prije ili kasnije. Razlog zbog kojeg ju nisu proveli do sada je neizvijesnost oko evenutalne buduće porezne politike. Kako bilo, kada se to jednog dana dogodi, onda će i revalorizacija nekretnina utjecati na pokazatelje zaduženosti. 🙂
@Lojtra
Gdje se vidi da su, kažete, “svi ostali” proveli revalorizaciju?
Kako znate da je razlika u cijeni nekretnina 40%? Je li to neka činjenica, informacija, ili Vaša odokativna procjena?
Odokativno. Možda bolje da sam napisao da drugi imaju puno manje za revalorizaciju i to baš ovi koji jako rastu. Končaru će se možda smanjiti poslovi a hoteli rivp neće nestati.
Pa slažem se, nisam znao da tako dugo nije bila revalorizacija.
Kolega Cookie, hvala Vam na informaciji. Lijepo od Vas što ste ju podijelili s nama. Sada smo svi malo pametniji. 🙂
Dakle, od 2015. g. do danas su cijene stambenih nekretnina porasle za oko 70%. Koliko li su samo cijene nekretnina porasle u razdoblju od 90-tih na ovamo? Smatram da slobodno, uza sav dužni oprez, možemo uzeti da vrijednost turističkih nekretnina u Valamara vrijedi najmanje dvostruko ili možda više nego dvostruko od onoga što se trenutačno navodi u knjigama.
Ako pak tu (de facto!) vrijednost dovedemo u relaciju s dugom koji ni prema trenutačno upisanim (niskim) vrijednostima ni sada ne iznosi bog zna što, pogotovo ne za ovako kapitalno intenzivnu branšu, onda doista nema razloga za zaskrbljenost kolega u bilo kojem pogledu pa tako niti u pogledu duga.
Dug je inače dvosjekli mač. Ali nikada nisam protiv (velikog) duga ako se on koristi kao pametna i racionalna poluga za dugoročno investiranje u nešto što će na dugi rok multiplicirati prihode i dobit što je ovdje, vjerujem, slučaj.