Mislim da nam je jedna ovakva tema više nego potrebna jer RH je pred ulaskom u EU, sviđalo se to nama ili ne.
Ulazak u EU imat će i dobrih, ali i loših strana, kako na nas pojedinačno, tako i na društvo u cjelini, kao i na tržište kapitala.
Promjene će biti drastične i jako će promijeniti naš način života, običaje, utjecat će na iseljavanje mladih, dolazak jeftine radne snage iz Rumunjske, Bugarske itd., na cijene nekretnina i pokretnina i te promjene zbivat će se ne samo do ulaska u EU nego kontinuirano kroz godine kako se cijela EU bude mijenjala ekonomski, društveno, socijalno itd.
Ovdje bi se mogle postati vijesti iz EU koje se tiču i nas koji ćemo uskoro postati mala članica te velike zajednice.
Za početak, evo jedan svjež članak koji govori o dosta ružnim perspektivama zajednice u koju ulazimo:
Kako to da u RH porezi i dalje rastu pred ulazak u EU??? gdje je smanjenje poreza zbog ulaska u EU?? ili se mi usklađujemo s EU samo kod povećanja cijena struje, vode, grijanja itd.????
NUŽNOST USKLAĐIVANJA POREZA S EU
Hrvatska treća zemlja svijeta po poreznom opterećenju
Autor: Viktor Horvat | 07.35, 16.01.2013.
Prisutnost poreza na imovinu u poreznim sustavima zemalja najčešće se temelji na načelu plaćanja poreza u skladu sa ekonomskom snagom poreznih obveznika. Indikatori ekonomske snage su dohodak, potrošnja i imovina. Način na koji je u Hrvatskoj uređeno oporezivanje nepokretne imovine bitno se razlikuje od pristupa tom pitanju u zemljama Europske Unije.
Neusklađenost hrvatskih poreza s zemljama EU i razvijenijim zemljama svijeta vidljiva je i iz posljednje studije KPMG, međunarodne tvrtke za reviziju, porezne i savjetodavne usluge. U toj se studiji našpominje da su stope poreza na osobne prihode su samo jedan od indikatora koliko poreza na prihod pojedinac stvarno plati.
„Naše proširene analize dodatno naglašavaju potrebu da se uzmu u obzir i drugi porezi, te učinci poreznih odbitaka. Zanimljivo, razlike između najvećih poreznih stopa i ukupnog efektivnog poreza te socijalnih davanja pokazuju da nijedna od dvije zemlje s najvećim stopama poreza na prihod (Aruba i Švedska) nisu u top pet na ljestvici zemalja kada se koristi 100.000 ili 300.000 dolara prihoda kao baza za usporedbu“, navode autori analize KPMG.
Od 40 država s najvišim poreznim opterećnjem za osobe s prihodom od 100.000 američkih dolara godišnje Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu dok su, na primjer, Sjedinjene Američke Države su tek 55. na listi.
U Hrvatskoj se ne primjenjuje opći ili tzv. sintetički porez na imovinu. Porezi na imovinu, u užem smislu riječi, koji se ubru u Republici Hrvatskoj jesu porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila te porez na kuće za odmor. Porez na cestovna motorna vozila i na plovila je županijski porez dok je porez na kuće za odmor porez koji ubiru općine ili gradovi. Porezni obveznik poreza na kuće za odmor svaki je vlasnik kuće za odmor, bilo pravna ili fizička osoba.
Porez se plaća na kuće za domor, a to su svaka zgrada ili dio zgrade ili stan kojim se koriste povremeno ili sezonski osim gospodarstvenih zgrada koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Porezna je osnovica četvorni metar korisne površine. Plaća se u godišnjem iznosu koji propisuje općina ili grad, u zakonom utvrđenom iznosu od 5 do 15 kuna. Primjeri nekih od članica Eu ukazuju u kojem smjeru je moguća nužna reforma poreznog sustava Hrvatske.
Njemačka
U Njemačkoj nema poreza na neto bogatstvo (engl. net worth tax). Kada je riječ o porezu na imovinu prvenstveno se ima na umu porez na nekretnine. Porez na imovinu je godišnji i lokalni porez na nekretnine, bez obzira drži li se imovina kao privatna ili poslovna imovina. Porez se razrezuje na fiskalnu vrijednost po osnovnoj (federalnoj) stopi u visini od 0,35 posto. Dobiveni se iznos multiplicira općinskim koeficijentom u rasponu od 280 do 810 posto pa je stvarna stopa od 0,98 posto do 2,84 posto dok je prosječna porezna stopa 1,9 posto. Plaćeni porez na imovinu trgovačka društva porezni obveznici mogu odbiti od poreza na dobit. Za fizičke osobe je plaćeni porez na imovinu odbitak kod izračuna poreza na dohodak ukoliko je imovina korištena u svrhu poslovanja ili predstavlja izvor dohotka, npr. prihod od najamnine….
Business.hr
I sedam godina nakon ulaska u EU trebat ćemo radne dozvole
Njemačka prva uvela zabranu i za Hrvate, ali ju je za nas ublažila odlukom da bez dozvole pusti visokoobrazovane, znanstvenike i sezonce
Hrvatski radnici neće imati prigodu tako brzo pohitati preko granice na posao Hrvati se ni nakon što uđemo u EU neće moći masovno zapošljavati u Njemačkoj bez radne dozvole, ali Njemačka će na Hrvatsku primijeniti blaži režim zapošljavanja nego što ga je imala prema Bugarskoj, Poljskoj, Sloveniji i drugim državama iz bivšeg komunističkog bloka.
Otišlo 70.000 Hrvata
Načelno, za rad u Njemačkoj hrvatski će državljani morati imati radne dozvole i nakon 1. srpnja 2013. godine, ali ta se obveza neće odnositi na akademski obrazovane, znanstvenike i sezonske radnike! Demograf Anđelko Akrap procjenjuje da je posljednje tri godine Hrvatsku napustilo 60 do 70 tisuća ljudi u potrazi za poslom. Vjeruje se da mlađi i obrazovaniji dominiraju među njima. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seiber kazao je da je Vlada u Berlinu pripremila odluku po kojoj će se privremeno, zasad dvogodišnje, ograničenje rada bez radne dozvole odnositi i na Hrvatsku kao novu članicu EU, ali od zabrane će biti izuzeti akademski obrazovani građani koji u Njemačkoj pronađu radno mjesto shodno svojoj naobrazbi, znanstvenici koje provedu dvije godine na specijalizaciji te sezonski radnici koji i dalje mogu šest mjeseci godišnje raditi bez izdavanja radne dozvole.
Njemačka je prva članica EU koja donosi odluku o uvjetima zapošljavanju Hrvata, a do 1. srpnja to će učiniti i svi drugi. Stare članice EU imaju pravo sukcesivno ograničavati pristup radnika iz novih članica na svoje tržište rada prvo na dvije, potom na tri te dodatno još dvije godine – ukupno sedam godina. U dosadašnjem procesu proširenja većina starih članica uvodila je zabrane bilo na dvije, bilo na sedam godina, a jedino je Švedska odmah otvorila svoje tržište svima. U početku su to također učinile Irska i Velika Britanija, ali nakon priključenja Rumunjske i Bugarske, Velika Britanija se odlučila na sedmogodišnju zabranu za radnike iz tih dviju zemalja.
Slična odluka očekuje se i za Hrvatsku sudeći po raspravi zastupnika i istupu britanskog ministra za Europu tijekom rasprave u britanskom parlamentu o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora. Za tu je priliku pripremljena i studija o mogućem utjecaju hrvatskih radnika na britansko tržište rada, koja pokazuje da Europska unija prati migracijska kretanja na tržištu.
…..
PD
još jedna “blagodat” hrvatskog ulaska u EU…
http://danas.net.hr/novac/podravka-i-dukat-zele-preseliti-pogone-u-bih
Najbolja stvar je u tome sto ce ulazak u EU donjeti vise konkurencije. A bez konkurencije neam razvoja ekonomije i drustva. Izolirana drustva propadaju.
Ljudi koji kvalitetno rade svoj posao ce biti bolje placeni jer ce imati i opciju da odu raditi negdje drugo. Oni koji lose rade svoj posao ili zive na teret drustva ce biti placeni manje. Sto znaci da ce svaki clan drustva morati ulagati vise u svoje obrazovanje.
Mladi ce lakse moci otici na studiranje van Hrvatske sto ce napokon napraviti pritisak na domace fakultete da poprave kvalitet svojih programa i nastavnog kadra.
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j…42965579,d.bGE
Nenad Kukić,
Sandra Švaljek: STRUČNI RAD
Prema procjeni Europske komisije (European Commission, 2012) u
članicama EU-a je u 2010. godini udio prihoda od periodičnih poreza
na nekretnine iznosio 0,7 posto BDP-a.
Slika 1.
Ceška _____________0,20 (porez na promet 3%)
Estonija____________ 0,40 ( porez na promet 0,4%)
Slovacka___________ 0,40 (porez na promet 0,25%)
Bugarska ___________0,30 (porez na promet 2%)
Litva_______________0,45 (porez na promet 2%)
Austrija____________ 0,20 (porez na promet 3,5%)
Slovenija___________ 0,50 (porez na promet 2%)
Njemacka ___________0,50 (porez na promet 4,2%)
Grcka______________ 0,30 (porez na promet 9 %)
Latvija _____________0,80 (porez na promet 0,4 %)
Rumunjska _________0,70 (porez na promet 2%)
Cipar ______________0,60 (porez na promet5%)
Luksemburg ________0,10 (porez na promet 8%)
Madarska__________ 0,30 (porez na promet 3%)
Malta _____________0,05 (porez na promet 4%)
Švedska ___________0,80 (porez na promet 1,5%)
Poljska ____________1,20 (porez na promet 2%)
Portugal___________ 0,60 ( porez na promet 4%)
Finska_____________ 0,60 (porez na promet 4%)
Nizozemska _________0,50
EU-27 ______________0,70
Belgija_____________ 1,30
Danska_____________1,40 (porez na promet 0,3%)
Irska _______________0,80 (porez na promet 7%)
Italija ______________0,60 (porez na promet 5%)
Španjolska __________1,0 (porez na promet 6,5%)
Francuska __________2,30 (porez na promet 2,5%)
Ujedinjeno Kraljevstvo _3,3 (porez na promet 1%)
Hrvatska ___________0,63 za 2008g, procjena za 2010g 0,57% (porez na promet 5%)[/I]
(RH: Tablica 2. Prihodi od poreza na kuće za odmor i komunalnih naknada, u % BDP-u)
Prihodi već postoje.
K tome, usporedba iz ovog stručnog rada je nepotpuna jer je osim jednokratnog poreza na promet nekretnina propušteno usporediti PDV na nekretnine te komunalni doprinos koji sudjeluje u nekretninskim prihodima gotovo isto kao komunalna naknada:
Quote:
Napomena: *Budući da nisu raspoloživi, podaci za 2009. i 2010. godinu su procijenjeni tako da je pretpostavljen konstantan udio prihoda od komunalnih naknada od 56% u „komunalnim doprinosima i drugim naknadama utvrđenim posebnim zakonom”.
Izvori: Ministarstvo financija i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klemenčić, 2009).
U UK naprimjer ne postoje niti porez na promet, niti komunalni doprinos, diti komunalna naknada niti plaćanje priključaka…
gledajući primjer slovenije, crno nam se piše [emo_palacd]
počelo je [emo_palacd]
hahahaha, tako treba! oderi vlado budalaše koji su glasali za EU!
“Predviđa se velika promjena kod PDV-a na nekretnine jer se od 1. siječnja 2015. nekretnine odnosno zemljište i ostalo više neće moći prodavati bez PDV-a.”
Moramo čestitati i EU što je uspješno naložila hrvatskoj vladi da poslušno prihvati slovenske ucjene da se stara devizna štednja u ljubljanskoj banci rješava kao sukcesijsko pitanje, tj. nikada!