Sasvim je jasno da bilo kakva analiza, fundamentalna ili tehnička, bilo kakvi obrasci, pokazatelji, trendovi ne mogu pomoći u ovakvim krizama. Rizik ulaganja u vrijednosne papire sastoji se od sistematskog, odnosno nediverzificirajučeg rizika i specifičnog rizika, odnosno rizika tvrtke. Iako je kod dionica sistematski rizik relativno “mali” (a koji je uvjetovan makroekonomskim kretanjima gospodarstva i onim varijablama čijeg se utjecaja ne možemo zaštititi diverzifikacijom), on je pokrenuo krizu i uzrokovao ovaj brodolom na tržištu dinica. On je uzrokovao propadanje najvećih svjetskih banaka i globalnu krizu.
Ova tema otovrena je kako bi se komentirala sva događanja koja su povezana sa ovom krizom. Dakle, ova tema nije zamišljena kako bi se komentirale pojedine dionice, već ukupna ekonomska aktivnost i njezin utjecaj na tržište kapitala. Može se postaviti pitanje identifikacije krize i njezinog definiranja. Da li prihvatiti makroekonomsku definicuju recesije koja se pkazuje padom stope rasta BDP-a tri uzastopna kvartala ili neke složenije definicije ili globalnu recesiju kao godišnja stopa rasta ispod 2%?
Dobrodošli su svi komentari oko prošlih kretanja gospodarstva, sličnih primjera u povijesti, prijedloga kako bi se ona trebala stabilizirati i očekivanja njezina kretanja u budućnosti.
Pokušaj nekakvog rezimiranja napravio je novinar na business hr:
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=ab4cca72-6fe0-4daf-b3e2-876a4a51398a&open=sec

Ovom temom se nitko nikada u ovoj zemlji nije ozbiljnije bavio (vjerojatno niti neće).100 % za trud. Specifični rizik za za naše tržište vrlo teško procjeniti jer je vrlo mala specijalizacija poslovanja tvrtki tako da se teško mogu uspoređivati sa drugima u regiji i u svjetu no na http://www.stern.nyu.edu/~adamodar/ se redovito prate i Bete SI Europe…Česi su majstori u ovom što se regije tiće.

Po meni je ova tema nepotrebna jer već imamo nekoliko sličnih tema na kojima se disutira o istim stvarima, ali postat ću jedan zanimljiv članak T. Petrova

Izvrsna profitabilnost poduzeća u sastavu Crobexa

Nakon što su u utorak 18. studenog ove godine objavljeni i zadnji financijski izvještaji poduzeća u sastavu Crobexa za treći kvartal, možemo podvući crtu i zaključiti da su poslovni rezultati izvrsni, za mnoge analitičare bolji od očekivanih.

Agregirano su 28 poduzeća u sastavu Crobexa tijekom prva tri ovogodišnja kvartala ostvarila 6,97 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja i 74,32 milijarde kuna ukupnih prihoda. Na kraju trećeg ovogodišnjeg kvartala raspolažu sa ukupnom imovinom 239,68 milijardi kuna i sa 72,66 milijardi kuna kapitala i rezervi.

Povrat na kapital i rezerve poduzeća u sastavu Crobexa usporediv je sa istim pokazateljem u zemljama s razvijenim tržištima kapitala. Najveću financijsku polugu koriste Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka, a nakon banaka slijedi Konzum i poduzeća u sektoru građevinarstvo. Visok koeficijent obrtaja ukupne imovine značajka je Konzuma, Diokija, Petrokemije, Viadukta, Atlantic grupe i Leda, a visoka marža dobiti nakon oporezivanja karakteristika je Atlantske plovidbe, Uljanik plovidbe, HT-a, Zagrebačke banke, Tankerske plovidbe, Privredne banke Zagreb i Adris grupe.

ima i pregledna tablica na pogledajte:

http://www.poslovni.hr/99963.aspx

Ono što je u ovoj situaciji najgore je to što više nismo sigurni ni da će sva poduzća/dionice preživjeti krizu tj recesiju, a u takvoj krizi je nebulozno govoriti o oporavku. Jer svjetska ekonomija tone sve dublje i dublje.
Sad su nas napustili i mirovinski fondovi, protiv kojih su mnogi otvoreno govorili, a što sad, da su oni s nama i da nisu otišli u obveznice i druge vp sad ne bi bili ovako nisko.

Nadam se da će se ipak omf ovi vratiti na burzu kad riješe probleme državnog zaduženja

Evo, bloomberg prenosi da je stopa inflacije u Velikoj Britaniji pala na njnižu razinu u posljednjih jedanaest godina što centralnoj banci daje prostora za smanjivanje kamatnih stopa. Potrošačke cijene pale su 0,2 posto, najveći pad za listopad od 2001.Razlozi se traže u padu cijene nafte, transporta i hrane.
Dakle, može se očekivati daljnje smanjenje kamatnih stopa. Dobro je da cijene padaju jer bi u suprotnom nastupila stagflacija.
Osobno, mislim da daljnje smanjivanje kamatnih stopa neće imati značajan utjecaj na ubrzavanje gospodarske aktivnosti zbog zamke likvidnosti ( potražnja za novcem kao imovinom postojat će sve više elastična – ne isplati se kupovati obveznice) i drugih razloga zbog kojih je ekspanzivna monetarna politika znatno neučinkovitija o restriktivne (neelastičnost potražnje kredita, niži depozitni multiplikator…)

Nije li bedasto uspoređivati financijsku polugu banaka, građevinara, prehrambene industrije i ostalih industrija? Banke raspolažu tuđim sredstvima i uvijek imaju veću polugu od drugih sektora.

A ovako će nastupiti deflacija što je još gore. A jednom kad ne bude više prostora za rezanje kamatnih stopa, a gospodarstvo se ne oporavi, što onda? Paljenje svijeća po europskim katedralama.

A ovako će nastupiti deflacija što je još gore. A jednom kad ne bude više prostora za rezanje kamatnih stopa, a gospodarstvo se ne oporavi, što onda? Paljenje svijeća po europskim katedralama.
[/quote]
Slažem se, ali rađe da se dogodi klasičan poslovnim ciklus, a to je smanjenje stope inflacije s padom gospodarske aktivnosti nego iznimne i teške okolnosti koje prati stagflacija. Pad stope inflacije o kojoj ja govorim nije isto što i deflacija, dakle negativna inflacija.

Mislim da bi se bilo razumno riješiti prezaduženih poduzeća jer će njima u uvjetima rastuće deflacije teret dugova biti sve veći a mogućnost refinanciranja sve manja.

Neću navoditi koje su to kompanije, vjerujem da svi znate kakva je situacija kod pojedinih.

Za svaku priliku igra drugačija politika. Nekad restriktivna a nekad ekspazivna. Pa ne nosiš niti istu odječu zimi i ljeti tako postoji i vrijeme kad je koja od monetarnih politika primjenjivija.
Najlakše je igrati uvijek isto pa ćeš barem jednom ispasti "pametan". Nema veze što si prije fulavao pogrešnom politikom.

A ovako će nastupiti deflacija što je još gore. A jednom kad ne bude više prostora za rezanje kamatnih stopa, a gospodarstvo se ne oporavi, što onda? Paljenje svijeća po europskim katedralama.
[/quote]
Slažem se, ali rađe da se dogodi klasičan poslovnim ciklus, a to je smanjenje stope inflacije s padom gospodarske aktivnosti nego iznimne i teške okolnosti koje prati stagflacija. Pad stope inflacije o kojoj ja govorim nije isto što i deflacija, dakle negativna inflacija.
[/quote]

U krizama kakva je aktualna ne događa se tipični ciklus več je riječ o teškoj anomaliji ciklusa.