što se tiče dioničara i u ovom smanjenom broju jako puno je onih koji imaju po 214 dionica i to su vjerovatno još dionice preostale iz vremena kuponske privatizacije. Mislim da je i dalje situacija takva da prvih 60-ak dioničara kontrolira oko 90% dionica i tu više manje nema većih fluktuacija veće duže vrijeme. To govori da je jako malo onih koji su spremni i prodaju na ovim nivoima i da nema HYPA i njihove igre već bi davno otišli tamo gdje zaslužujemo po poslovanju. Ja mislim da Bank of New York kao jedan od najvećih dioničara svoje ulaganje može osigurati samo tako da cijena ode prema 1000 kuna što ne bi bilo nerealno.

pa da i hypo istrese sve i da padne cijena ako ugovor sa vladom o otkupu plina bude povoljan mijenjam sve dionice telekoma i nadokupljujem ptkm a i ako se desi istresanje tek onda ce dionica mirovincima biti interesantna

New York poceo operirati.
To nesto govori…

A da mi damo lovu kolegi medi u partizanovom dresu pa da nam on nešto kupi[angry]

zašto je po meni dobro da su interes za kupnju ptkm između ostalih pokazali i Rusi. Na takav način stvara se moćna firma koja ne bi imala konkurencije u industriji gnojiva ove regije, a mogla bi postati i značajan igrač u evropskim razmjerima. Kombinacija jeftinog ruskog plina s jedne strane i moderne tehnologije, iskusnih i vrijednih radnika ptkm s druge strane svakako je dobitna kombinacija. S obzirom na ruski utjecaj u regiji, a pogotovo Srbiji koja je jedan od najvećih proizvođača poljoprivrednih proizvoda, sve zemlje bivše Jugoslavije bile bi praktički osuđene na kupnju gnojiva iz Kutine. U takvom razvoju situacije kapacitet tvornice mogao bi se da ne kažem morao dići i do 4 milje tona kako bi se zadovoljila potražnja samo ove regije bez ostalih izvoznih tržišta koja kupuju kutinski gnoj. Na takav način nestaje potreba izgradnje bilo kakve tvornice umjetnih gnojiva u ovoj regiji jer u konkurenciji s ruskim gazdom naše petrokemije ne bi imala nikakve šanse opstati. Vjerovatno bi ptkm prosperirala i pod vlasništvom YARE i sličnih igrača, ali mislim da 100-postotnu stabilnost donosi samo ulazak ruskih vlasnika u Kutinu.

Na takav način Hrvatska pored moćne firme koja radi i plaća poreze u Hrvatskoj dobiva sigurnu opskrbu plinom i prestaju svi strahovi da neće biti plina u zimskim mjesecima. HEP bi također profitirao na posredan način jer niti tamo više ne bi bilo problema s plinom u zimskim mjesecima. Pored toga ova Vlada kreće u plinofikaciju Dalmacije koja bez riješenih količina plina iz Rusije postaje upitna. Plinofikacija obale donijeti će dodatni zamah turizmu koji će na takav način moći produžiti sezonu preko čitave godine jer će imati relativno jeftin i siguran izvor energije za grijanje turističkih kapaciteta. Produženje turističke sezone donosi dodatne profite turizmu koji će tako moći plasirati i sve više poljoprivrednih proizvoda hrvatskog porijekla, a to će pridonijeti razvoju poljoprivrede i dakako povećanju potrošnje umjetnih gnojiva.

Rusi s druge strane kupnjom ptkm dobivaju tehnološki naprednu firmu s efikasnom proizvodnjom koja bi u budućnosti mogla raditi i mlrd. eura godišnjeg prometa, preko ljeta kad se malo plina troši ptkm bi trošila puno plina, a o povećanju njihovog gospodarskog utjecaja suvišno je i govoriti.

Bez ruskog plina naše gospodarstvo je lako ranjivo i mislim da moramo biti mudri i rusima na neki način sugerirati i dozvoliti ulazak na naše tržište jer bi to za dugi niz godina riješilo nas velikih briga, a i HTV bi umjesto Mirka Zelića iz INE i njegove kuknjave o plinu u zimskim mjesecima mogao puštati komercijalnije sadržaje koji bi im donijeli i veći prihod.

živjeli.

PTKM-R-A
Kupnja Prodaja
315,00 16
314,45 38
314,00 66
313,00 9
311,00 35
315,94 40
315,95 53
316,38 50
316,50 50
316,89 117

Transakcije
Cijena Količina Vrijeme
315,00 25 10:00:00
315,00 65 10:00:00

Evo početka

Dolazi era bioplina

Jednim udarcem ubilo bi se dvije muhe: popravila energetska bilanca i riješilo goruće pitanje skladištenja otpada
Jedan od najvećih problema s kojima se suočava današnje društvo je zbrinjavanje otpada. Bioplinska postrojenja su rješenje za zbrinjavanje otpada organskog podrijetla koji nastaje u stočarstvu i peradarstvu.
I novi Zakon o zaštiti okoliša nalaže saniranje izmeta na farmama, a proizvodnja bioplina je itekako profitabilan način. Bioplinska postrojenja »razgrađuju« takav otpad brzo, učinkovito i profitabilno. Završni produkt biorazgradnje je bioplin – metan, koji se koristi kao gorivo za proizvodnju toplinske i električne energije.
Prošle su godine državni poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora napokon »došli« i u Hrvatsku. Naime, Vlada je 22. ožujka 2007. donijela Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
»Najveći poticaji idu proizvođačima električne energije iz bioplina. Naime, metan iz izmeta stoke najviše zagrijava atmosferu, a odličan je za proizvodnju bioplina«, kaže dr. Tajana Krička, profesorica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Proces proizvodnje bioplina, a potom energije, jednostavan je. Sakupljeni izmet stoke stavlja se u spremnik i miješa pri temperaturi od 35 stupnjeva s vodom čiji je udio u smjesi 95 posto. Tijekom tog postupka razvija se metan koji se hvata u »balonu« iznad spremnika, te izvlači i pročišćava vodom. Dobiveni bioplin pohranjuje se u spremište na koje se stavlja plinski motor koji proizvodi električnu i toplinsku energiju. Preko kompresora može se dobiti i hladan zrak za hlađenje prostorija. Nakon procesa proizvodnje bioplina, ostaje gnojivo bez mirisa jer je iz njega izvučen amonijak.
Toplinsku i električnu energiju iz bioplina od pilećeg izmeta proizvodi u Hrvatskoj samo veterinarska stanica u Dvoru na Uni. S toplinskom energijom planira grijati staklenike za uzgoj povrća. Dozvole za podizanje postrojenja za proizvodnju bioplina čekaju tvrtka Krmiva, koja u Bratini kod Jastrebarskog ima svinjogojsku farmu, zatim Belje za pet svojih farmi, te Poljoprivredna zadruga u Semeljcima pokraj Đakova.
»Mislim da će u sljedećim godinama proizvodnja bioplina u Hrvatskoj doživjeti bum«, kaže Tajana Krička, čiji fakultet je napravio Studiju o mogućnosti proizvodnje bioplina u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji na poljoprivrednim gospodarstvima, koju je naručio Grad Zagreb. Uskoro će se javno prezentirati.
»Studija je pokazala da bi se oko 15 posto od ukupne energije koja se danas troši na tom području moglo dobivati iz bioplina«, kaže Tajana Krička. Agronomski fakultet napravio je i brošuru »Abeceda bioplina« radi informiranja javnosti o tome što je bioplin te na koji se način i od čega dobiva. Ostali gradovi i županije u Hrvatskoj zasad ne pokazuju zanimanje za moguću proizvodnju toplinske i električne energije iz bioplina. Interes, međutim, postoji kod pojedinačnih vlasnika farmi.

da, skocila je sa 20 na 140, ali zato što im je omogućeno povećanje cijene gnojiva na slobodnome tržištu, a to kod na s nije slučaj, nego je vcijelo vrijeme država, koja je i vlasnik, regulirala cijenu, tako da je firma imala i gubitke, koji su mogući i u ovoj godini ovisno o odluci vlade koja ce im se dati cijena, ako uopce bude povecanja…npr…
a koliko ja ynam cijena PTKM se vec povećala i više nego duplo, i u potpunosti je korelirana sa rastom CROBEX-a, koji je inače balon koji se može ispuhati od bilo koje malo veće krize ako zaškripi…inoyemni dug…itd…

evo, mislim da je počelo iskrcavanje, pripremimo se na pad, zadnja cijena 308,10,
netko se istresao sa 300 000 kunica

[bye][bye]

poceo iskrcaj
mogli bi danas opet zaroniti ispod 300