A ja pitanje hocu li biti ziv tada sa 70 godina [sad]

Sa prosječnim rastom od 22% PTKM bi 2040 vrijedila 137.896,34 kn po dionici.
Meni će tada biti 67 godina i moći ću kao Buffet pisati knjigu i prestaviti sebe kao “milionera”

[sealed][sealed][thumbsup]

p.s.
baš je postalo zabavno na ovom forumu

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/u-11-mjeseci-2007-vise-od-8-72-mlrd-kn-za-uvoz-hrane

Državni zavod za statistiku niz godina iznosi podatke o zasijanim površinama, tako je u 2004. bilo ukupno obrađeno 1,061.464 hektara (dva posto manje nego 2003.), pšenica i kukuruz bili su na 628.272 ha, dok je na 58.883 ha bio zasijan krumpir, mahunarke na 7838 ha, a ostalo povrće zauzimalo je 61.339 hektara. Te se godine, kako kaže statistika, pod povrćem našlo ukupno 124.060 hektara. Što se dogodilo u samo godinu dana, statistika ne otkriva, no broj ukupno obrađenih poljoprivrednih površina u 2005. iznosio je 848.620 ha, dok su oranice s povrćem zabilježile drastičan minus. Krumpir, mahunarke i ostalo povrće “stali” su na samo 35.077 ha. Taj je trend nastavljen pa je statistika u 2007. anketnom inventurom utvrdila samo 28.234 ha s povrćem, dok su ukupno zasijane površine dosegnule tek 812.095 ha. (Poslovni.hr)

pa da li je ovdje netko ukalkulirao da ulaskom HSS-a u Vladu od privatizacije nema nista? meni se cini da nije…
sa ulaskom HSS-a sve ce biti blizi scenarij da se rast cijena gnojiva suzbije i da firma posluje na pozitivnoj nuli…
ne znam, ali to je meni cista logika…
hrvatski seljak je tako los i neorganiziran da bi ga se bilo kakvo povecanje u smislu da firma pocme ubirati vrhnje od stanja na trzistu ne dolazi u obzis od strane politike..
a taj izvoz, pa jer on nije opterecen velikim transportnim troskovima?

i ja tu vidim opasnost, strancima visoke cijene a domacem seljaku ispod cijene, ali firma na pozitivnoj nuli kao i njeni dionicari…
[angry]
mika?

vidi vraga i ja isto :). Možda se i znamo ako si iz ZGa.

kad sam kupio ptkm isao sam na privatizaciju koja je vrlo izvijesna zahtjevi seljaka su ogromni deficit proracuna se mora pokriti i bez obzira sto ce hss participirati u vladi novac se mora namaknuti privatizacijama i mislim da je tu nasa sansa a i jos nije potpisan ugovor sa inom i vjerujem da ce onda fondovi po potpisu znaci de facto potpisu a ne nekim nagadjanima uci ili ne uci u ovu dionicu i bez obzira bez privatizacija necemo u eu mislim da je to uvijet a hss-u je interes integracija u eu ali ne pod svaku cijenu ali i hss nije budala zato vjerujem u ovu dionicu samo 50mil. knkaze koliki joj je potencijal

buco naj se ljutiti to mi svi govore stavljaj tocku zarez a ja po svom

Malo sam se igrao s brojevima i napravio kalkulaciju budućeg poslovanja petrokemije ukoliko bi novi gazda išao u investiciju proširenja kapaciteta. Kalkulacija je malo grubo napravljena, ali može dobro pokazati kojim smjerom će se kretati tvornica kad se prošire kapaciteti. Kalkulacija pretpostavlja investiciju u dodatno postrojenje od 1 mil. tona gnojiva. S obzirom na postojeće kapacitete, a pogotovo na trenutnu potražnju za gnojivom dodatnih milja tona gnojiva bila bi optimalno povećanje bez straha da se gnojivo neće moći prodati. Za milju tona novog kapaciteta bilo bi potrebno prema nekim kalkulacijama oko 3 mlrd. kuna investicija odnosno oko 600 USD po toni gnojiva. Prema prosječnoj prodajnoj cijeni od 250 EUR po toni gnojiva (lako ostvarivo s obzirom na trend kretanja cijena gnojiva u svijetu) sa dodatnim kapacitetima tvornica bi mogla imati dodatnih oko 2 mlrd kuna prometa. Investiciju sam pretpostavio na rok od 15 godina uz kredit od 80% investicije, a ostatak od 20% vlastita sredstva. Vjerujem da bi kamatna stopa mogla biti oko 6% bez problema uz grace period od 2 godine. Financiranje bi bilo najmanji problem jer bi s obzirom na veličinu investicije zemlje iz kojih dolaze proizvođači ove opreme itekako bile zainteresirane za kreditiranje ovakvog posla. Financiranje s obzirom da se radi o kapitalnoj opremi moglo bi se riješiti preko talijanskog SACE ili preko US EXIM banke . Kako Talijan imaju i PBZ u svom vlasništvu moglo bi se i preko njih probati to riješiti, pogotovo usvijetlu nastojanja PBZ-a da značajnije uskoči u poslovanje petrokemije. Period izgradnje postrojenja, a s obzirom na već postojeću infrastrukturu procijenio sam na 9 mjeseci, a ako ima netko tko je inžinjerske struke ili radi u ptkm neka da komentar realnog trajanja ovakve investicije. Materijalni trošak je do sada otprilike na nivou od oko 74% UP, a vjerujem da bi novi gazda to mogao spustiti minimalno do 70%. Broj novih radnika ne vjerujem da bi prešao 300 jer već postoji dovoljan broj radnika u Kutini koji bi se mogli dodatno angažirati na radu novog postrojenja. Njihova plaća ne bi smjela preći prosjek od oko 10 000 kuna bruto. Amortizacija bi se mogla kretati na nivou od oko 200 milja kuna,a ostali troškovi oko 50 milja kuna.

Stopa povrata ovakve investicije bila bi 17,7% i bila bi značajno viša od kamatne stope na kredit i predstavljala bi fini povrat na uložena sredstva. S stanovišta likvidnosti koji možete vidjeti u financijskom toku vidi se da nema nikakvih problema oko likvidnosti što je slučaj i sa tekućim poslovanjem ptkm. Ako diskontiramo neto primitke financijskog toka dobijemo oko 3,5 mlrd kuna sadašnje vrijednosti ili oko 1052 kune po dionici samo iz ove investicije bez postojećeg poslovanja. Omjer pokrića servisiranja duga (DSCR) je pokazatelj koji pokazuje sposobnost firme da otplaćuje sve obaveze s značajkama kredita i mora bit minimalno 1. Kod ove investicije DSCR približio bi se dvojci što govori da postoji snažan priljev sredstava koji bi se mogao koristiti za prijevremenu otplatu kredita što bi još više pojačalo isplativost investicije. Na ovakav način ovo poslovanje postaje općenito jedno od najisplativijih jer se prodaje praktički 100% proizvedenih količina koje se naplaćuju uglavnom unaprijed. Uz prihod postojećeg poslovanja u 2008 od 2,5 mlrd kuna i uz nove kapacitete tvornica bi mogla da ne kažem morala raditi oko 4,5 mlrd. kuna godišnjeg prometa i to već 2009 godine. Uz prosječni P/S od oko 2 u tom trenutku vrijednost tvornice po dionici bila bi 2693 kune po dionici, a ta vrijednost imala bi i uporište u neto dobiti. S kapacitetom od 2,3 mil. tona i potrošnjom plina od cca. 1,2 mlrd m3 plina ptkm može direktno dogovarati isporuke plina i tu bi se mogle ostvariti dodatne uštede. Trend povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda se snažno nastavlja i kako prenose najnovije vijesti čitava 2008 godina biti će u znaku bujanja poljoprivrede, a to sugerira i daljnji rast potražnje za gnojivom.

Vršnjak (skoro)… svaka ti dala zbog truda![thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]