Neobicno mi je da je prodaja nestrpljiva i ne ceka.
Ocito je da bi kupci platili i vise.
Nadam se da se prodavatelji ne ravnaju po K/P brojevima.
Kakav je omjer
8:13
Novi “Lider” sutrašnji broj
38 KOMPANIJE
Neizvjesna budućnost proizvodnje mineralnih gnojiva
Petrokemija u gubicima, a dionica na rekordnih 240 kuna
Hoće li biti potrebno čitati između redova ili što je napisano ? Mislim da je svejedno !
Petrokemija u stalnim gubicima, a dionica dostigla rekordnih 240 kuna
U proteklih godinu dana vrijednost dionice gubitaške Petrokemije povećala se čak 60 posto. Osnovni razlog su spekulacije o skoroj privatizaciji u kojoj bi radnici trebali imati posebne, povlaštene uvjete kupnje državnih dionica
Piše: Hrvoje Mateljić,
hrvoje.mateljic@liderpress.hr
Položaj Petrokemije, jedinoga hrvatskog proizvođača mineralnih gnojiva, posljednjih godina financijski nije nimalo zavidan. Proizvodnja mineralnih gnojiva gotovo u cijelosti ovisi o plinu kao sirovini i energentu (70 posto cijene uree), a cijena plina je proteklih nekoliko godina zabilježila nagli rast zbog povezanosti s cijenom nafte. Petrokemija je neko vrijeme bila zaštićena zajamčeno niskom cijenom prema kojoj joj je plin prodavala državna naftna kompanija Ina. Petrokemija je plin plaćala oko 9 centi za prostorni metar, dok je Ina isti plin ruskim proizvođačima plaćala 16 centi, a građanima ga prodavala za 30 centi. No kako je Ina krenula u privatizaciju, koja bi uskoro trebala rezultirati većinskim privatnim vlasništvom, Vlada je odlučila postupno ukidati takvu netržišnu pomoć. Početkom godine Petrokemija je pristala na 20-postotno povećanje cijene plina, a taj bi se trend trebao nastaviti i ubuduće. Teškoća je u tome što Petrokemija ne uspijeva prebaciti rast cijene plina na kupce svojih proizvoda: nedavno je na ‘sugestiju Vlade’ morala poništiti već objavljeno povećanje cijene gnojiva od 10 posto.
Drugi veliki problem Petrokemije (ali i proizvodnje mineralnih gnojiva općenito) jest prodajna strana, odnosno teškoće u plasmanu. Hrvatska troši znatno manje mineralnih gnojiva od europskog prosjeka, a prošlih je godina nekoliko puta zabilježen pad potrošnje na nacionalnoj razini.
– Razlozi za pad su nestanak poljoprivrednih kombinata i usitnjavanje zemljišnih posjeda. Ipak se u posljednje vrijeme osjeća oporavak, posebno putem organizirane proizvodnje velikih tvrtki poput Agrokora – objašnjava Boris Mesarić, predsjednik Uprave Petrokemije. Nerazvijenost domaće poljoprivrede znači i manje korištenje mineralnih gnojiva pa je Petrokemija prisiljena izvoziti gotovo 60 posto proizvodnje. To, međutim, nije optimalno rješenje: troškovi prijevoza ozbiljno utječu na konačnu cijenu mineralnih gnojiva pa je gnojivo to skuplje što se prevozi na veću udaljenost. Većinu Petrokemijina izvoza čini stoga izvoz na susjedna tržišta u regiji od kojih su neka po razvijenosti poljoprivrede (Srbija, BiH) čak i iza Hrvatske.
Država Petrokemiju ne ostavlja
U procjepu između sve skuplje osnovne sirovine i nerazvijenog tržišta za konačni proizvod Petrokemija ostvaruje gubitke. Nakon četiri godine uzastopnog smanjivanja gubitka, u prvih devet mjeseci 2006. godine gubitak je ponovno porastao i dosegnuo 85 milijuna kuna. Dug Ini iznosi 48,6 milijuna kuna. Unatoč gubicima, cijena dionica Petrokemije dosegnula je na Zagrebačkoj burzi rekordnih 240 kuna. U proteklih godinu dana vrijednost joj se povećala čak 60 posto. Nerazmjer između rezultata i kretanja cijena dionice Petrokemije lako je objasniti: zaštita države. Kad se prije deset godina počelo govoriti o kuponskoj privatizaciji Petrokemije, radnici su osnovali stožer za obranu tvrtke, prvi takav u zemlji. Stožer je tada uspio spriječiti privatizaciju i zadržati državu kao većinskog vlasnika. Sindikati u Petrokemiji, koji su bili glavni inicijatori stožera, i danas su jedan od važnih sugovornika Vladi pri donošenju odluka o sudbini tvrtke. Potkraj prošle godine država je otpisala Petrokemiji dugove i pritom dodatno povećala svoj vlasnički udjel u kompaniji, čime je tržištu poslala jasnu poruku da zasad nema opasnosti od toga da ga ostavi na cjedilu…..
ostatak na:
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=15155
dr. Đuro Njavro
Rusija ponovno postaje supersila od koje strepi razvijeni Zapad
Novo rusko hladnoratovsko oružje: nafta i plin
S obzirom na to da EU ovisi o ruskom plinu i nafti, službeni Bruxelles jednostavno je osuđen na popuštanje Kremlju u svakom pogledu. Stoga neki analitičari, prisjećajući se prošlih vremena, smatraju da je ponovno počeo hladni rat. No on se ne vodi nuklearnim bojevim glavama, nego energentima
Evo i u PDF formatu za obiteljski album…
Izgleda je autor dobro plivao između pesimizma i optimizma…, no čini se da je privatizacija na pragu, u ovom mjesecu će već biti objavljen tender… 63% dionica iz portfelja HFP-a je na prodaju…., kome …, to će se tek vidjeti…
Evo…
Pa zar ovoliki broj dionica koji se protrži svaki dan,ne govori da će biti
“rata”oko tih 63% ?[smiley2]
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=15155
+
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=15010
? !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Hmm…, nije taj članak neka nova vijest – već se to više-manje sve zna…
Za cijenu PTKM, koja je kao što se autor čudom čudi na oko 240 kn, nisu zaslužni rezultati poslovanja – već ova najava privatizacije…, a interesanata se čini neće nedostajati….
Ako danas ne reagira tržište, čini se da će sutra već ujutro…, stoga ova cijena od 237 na prodaji mi se čini malko konzervativna…., no tko zna možda je čovjeku to dovoljno….
[smiley2]
uvijek dan dva prije objeve lagano krene gore…
možda se to desi i sa petricom[smiley1]
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=15155 + http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=15010 ? !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
A što ti nije jasno….!!????
Možda “optimisti” na kupnji…, pa možete vi to i bolje….