Prije bih rekao da neko navlači prodaju kako bi kupio što jeftinije. Dok je god prosječna cijena u toku dana viša od zadnje i jako blizu najvišoj, nema frke.
Pozdrav

Malo povijesti:

1938. – Utemeljenje (Tvornica čađe)
1968. – Početak proizvodnje mineralnih gnojiva
1983. – Početak rada drugog kompleksa postrojenja.

Malo realnosti:

VLASNIŠTVO:
51% Država (posredno)- udio države će biti povećan kroz dokapitalizaciju
49% Ostalo (PIF i stradalnici domovinskog rata)

Jasno je da će država povečati svoj udio u Petrokemiji, ne znam što li se sporite toliko oko nje i čemu tolike svađe. Onaj kome je to bljak, neka se makne, kome je cool (kao meni) neka ostane i piše, razmjenjuje info i sl.
Što god vi rekli Petrokemija može samo gore.
Kako je ista situacija je na masu dionica na našem tržištu tako ne bih Petrokemiju nikako stavljao kao posebno ugroženu.

Kolege, moram vas malo kritizirati, ali na ovom forumu je sve manje činjenica i analiza, a sve više priće…
imamo članak, o povečanju cijene plina, imamo financijske izvještaje, pa ajmo malo analizirati, a ne ovdje pisati samo o osjećajima i simpatijama prema pojedinoj dionici..[smiley2]

PC PROIZVODNJA GNOJIVA –14 postrojenja

Postrojenje za proizvodnju uree -UREA 2
Postrojenja za proizvodnju kalcij-amonij nitrata KAN 1 i AN/KAN 2
Postrojenja za proizvodnju fosfornih gnojiva NPK 1 i MAP/NPK 2
Postrojenja za proizvodnju dušične kiseline DUKI 1, DUKI 2
Postrojenje za proizvodnju amonijaka – AMONIJAK 2
Postrojenje za proizvodnju fosforne kiseline – FOKI
Postrojenje za proizvodnju sumporne kiseline -SUKI
Postrojenje za pripremu, distribuciju i obradu voda 1 i 2
Energana
Distribucija električne energije
Pomoćna energetska postrojenja i instalacije

PC PROIZVODNJA GNOJIVA – proizvodi
Dušična mineralna gnojiva
UREA 46%N
KAN 27% N
AN 33,5 % N

Fosforna mineralna gnojiva (20 – tak raziličitih formulacija)
NPK- kompleksna, s mikroelementima, miješana

Tekuća mineralna gnojiva
UAN 30% N

Bazni tehnički proizvodi i kemikalije
– Sumporna kis., dušična kis., amonijačna voda, fosforna kis., porozni AN –niske i visoke gustoće, amonijak – tekući…

Stavio sam nalog na kupnju na oko 124,00 kuna. Mislim da će danas proći sudeći po nekim većim nalozima oko 133,00 kune. Jel ima netko mišljenje o tome?

Tako visoko, smiješno, moj nalog je na 118 kn postavljen pa što bude. Kako je krenulo mislim da ću ga još spuštati, na recimo 115 kn. To je trenutno vrlo realno, a ne ono što Beholder priča, poskupio plin, poskupio plin, ko bakica na placu, ajmo još malo pa nestalo i tako cijeli dan.

12 mjeseci

8 mjeseci = 10%
4 mjeseca = 30%

100*12=1200
100*8*10%=880
100*4*30%= 520
Uk. 1400

1200/1400*100-100=15%

Toliko ispada prosječno ako se izračuna na temelju tih podataka.

Oni su poskupili svoje proizvode 16%, a cijena plina 15%, znači ništa posebno se nije promijenilo, a to je navedeno na temi Petrokemija.
Nisu ni oni blesavi pa da ne znaju računati.
Još im ide u prilog to što su poskupili svoje proizvode prije nego je poskupio plin tako da će rezultati II kvartala biti bolji, barem bi trebali biti.

Ali, treba još napomenuti sljedeće:

citat: “Ina i Petrokemija se ne slažu ni o dogovorenim količinama isporučenog plina. U Petrokemiji kažu kako je dogovoreno da od 15. ožujka do 15. listopada dobivaju minimalno 78.000 prostornih metara na sat, a u ostalom dijelu godine 64.000 prostornih metara. “Unatoč tome, u posljednje vrijeme dobivamo oko 65.000 ‘kubika’ na sat, što nam stvara probleme u poslovanju”, ističu u kutinskoj tvornici.”

Nije ravnomjerno raspoređena kubikaža tijekom cijele godine, znači u ovim mjesecima kada je plin jeftiniji dobivaju više kubika, a zimi manje. Tako da brojka od 15% je u stvari manja.
16%-15% (i manje) = +1% ( i više) u korist Petrokemije.

Bitno je da to neće imati veći, bitan utjecaj na samo poslovanje.

Što se tiče cijena plina, baš razmišljam. Situacija se mijenja na liniji proizvodnje biodizela, koji državi visi nad glavom kao nočna mora koje se mora riješiti. Neku veču proizvodnju biodizela mogu dati manji proizvodjači koji se tek sad javljaju, ali INA se oslanja na Tvornicu ulja Čepin (koja je već dvije godine u pripremi i ima največe kapacitete proizvodnje ulja u zemlji) s kojom je sklopila i ugovor. TUČ će za dobivanje velikih količina bio dizela trebati velike količine uljane repice, soje i sl. Velike novo zasijane površine uljarica (radi postizanja optimalnog europskog prinosa po 1/ha) trebat će i velike nove količine umjetnih gnojiva. Da bi se dobile te nove količine uljarica PTKM treba osjetno povečati proizvodnju. Sirovinu za proizvodnju (plin) za sada joj prodaje INA po cijenama usuglašenim sa državom. Država pod “muss” treba biodizel i alternativna goriva!

Tu se krug zatvara: skuplji plin – skuplja gnojiva – skuplje uljarice – skuplji biodizel – problem za svaku vladu koja će se htjeti hvaliti “uvođenjem Hrvatske u Europu”!!!
Alternativa: uvoz gotovog biodizela? Odakle kad ga cijela Europa (svijet) treba? Suprotno, poželjan je izvozni artikal iz HR. Zaključak:: svi će morati PTKM “nositi na rukama” da bi se taj krug/ciklus osigurao! Da ne spominjem ostale segmente poljoprivrede koji sada ovise o prihrani gnojivima. Paleta tih poljoprivrednih proizvoda vrlo je široka. Teško i nabrojiti…….
Etanol, kukuruz to je druga prića jer isti koriste samo benzinski motori. A znamo da transport, poljoprivredni strojevi i t.d. u više od 90 % koristi upravo dizel goriva.

Najbolja analiza koju sam pročitao u zadnje 3 godine!
POZDRAV!