http://www.index.hr/vijesti/clanak/dan-d-za-cacica-australska-banka-macquarie-zainteresirana-za-investicije-teske-pet-milijardi-eura/615794.aspx
Macquarie grupa mogla bi biti najveći investitor
Najvažniji Čačićev sastanak danas je održan u sjedištu Macquarie grupe, najveće australske investicijske banke. Macquariejeva londonska ispostava europska je središnjica ove banke, koja je prisutna u 28 zemalja svijeta, zapošljava 14.200 ljudi i upravlja portfeljem "teškim" 339 milijardi dolara.
Macquarie grupa u svijetu je poznata po velikim privatizacijskim projektima. Ovoga tjedna je tako iz Njemačke stigla vijest da su za 3,2 milijarde eura kupili EON, najveću njemačku mrežu za distribuciju plina.
Među poznatijim projektima Macquarie grupe ističe se i privatizacija Chicago Skywaya, poznate petlje iznad ovog američkog grada. Bio je to, kako se može pročitati na internetskim stranicama Macquarie grupe, prvi put da je uspješno privatizirana jedna američka cesta koja je izgrađena državnim novcem.
Drugi poznati Macquariejevi projekti uključuju ulaganja u zračnu luku u Lyonu, u finske željeznice, te u kupnju londonskog vodovoda, za kojeg su 2006. godine "iskeširali" čak 12 milijardi eura.
Pet milijardi eura za energetiku i infrastrukturu
Prvi potpredsjednik Čačić, kako tvrde Indexovi izvori, predstavnike Macquarieja pokušava zainteresirati za projekte javno-privatnog partnerstva u infrastrukturi i energetici "teške" i do pet milijardi eura.
Australska investicijska banka navodno je zainteresirana za gradnju LNG terminala i to u suradnji s General Electricom, jednom od najvećih američkih firmi. Također, već otprije je poznato da su Australci zainteresirani i za izgradnju plinske termocentrale kraj Obrovca.
S Macquarie grupom Čačić je razgovarao i o investiranju u niz drugih, prvenstveno infrastrukturnih projekata. Ne treba isključiti mogućnost ni da će Australci sudjelovati u projektu obnove, dogradnje i izgradnje javnih objekata poput škola, bolnica i zatvora, također po modelu javno-privatnog partnerstva.
Dok je Čačić "obrađivao" potencijalne investitore, Linić je održao sastanak s guvernerom Razvojne banke Vijeća Europe. Na Linićevom rasporedu je i sjednica Odbora guvernera EBRD-a. Ukoliko Linićeva i Čačićeva londonska ek
spedicija prođe uspješno, računa se da će od EBRD-a uspjeti osigurati kredit za investicijske projekte u iznosu i do 500 milijuna eura.
[proud] [wink] [shocked] [proud]!!!!!!!!!!!
zato jučer i danas ++++++jako puno ptkm
[thumbsup]
[/quote]
Ovaj, ne bu se štel mešat, ali pretpostavljam da će se u ponedjeljak obnoviti zabrinutost u svezi i glede grka, pa eto tak to ide,jel,ovaj, jedan dan zaboraviš, drugi dan se sjetiš…
jel bilo govora o strateškom partneru ili eventualnom dokapu?
Ne. Pitao sam jednog sindikalca za rezultate ankete o privatizaciji, pa mi je rekao da će ih objaviti kada za to bude vrijeme. Kod PTKM nije osnovno pitanje vlasništva, jer IMHO sadašnja uprava jako dobro radi svoj posao (za razliku od prethodne), već je osnovno pitanje dovršetka liberalizacije tržišta plinom.
To tržište je i sada formalno "slobodno", no od tri milijarde kubika plina Prirodni plin nabavlja 2.999.950.000.000 kubika, a ostatak PPD preko E.ON-a. A to nije zato što PP ima najpovoljniju cijenu, već zato što država ograničava cijenu i kućanstvu i gospodarstvu. Dakle, gotovo svima osim…
Najvećim potrošačima, HEP-u i Petrokemiji. Koji su u njezinom vlasništvu. Dakle, Vlada tu jasno pokazuje svoje iznimne vještine upravljanja poduzećima u svojem vlasništvu, jer HEP i PTKM plaćaju najveće cijene plina u Hrvatskoj. Da PTKM ima cijenu kao ostatak gospodarstva, 1q bi završio s nepojmljivo velikom dobiti, a na godišnjoj razini ušteda bi iznosila i 500-injak milijuna kuna. Ali valja napomenuti da je ta ograničena cijena plina za gospodarstvo niža od one na tržištu.
Uglavnom, potpuna liberalizacija cijena znači deregulaciju cijena, jer tek onda naše tržište postaje zanimljivo strancima.
Usto, konkretno što se PTKM tiče, njoj se mora omogućiti nabavka plina na spotu, dakle da PTKM ima mogućnost odabira ne jednog, već više dobavljača. To zahtijeva izmjenu regulative, što se očekuje u sljedeće dvije godine.
Nisam baš neki stručnjak za to ali laički gledano, sve uvjete EU uključujući privatizacije državnih firmi, deregulacije i sl. trebat će napraviti prije 01.07.2013. To znači za nešto više od godinu dana!
Ne. Pitao sam jednog sindikalca za rezultate ankete o privatizaciji, pa mi je rekao da će ih objaviti kada za to bude vrijeme. Kod PTKM nije osnovno pitanje vlasništva, jer IMHO sadašnja uprava jako dobro radi svoj posao (za razliku od prethodne), već je osnovno pitanje dovršetka liberalizacije tržišta plinom.
To tržište je i sada formalno "slobodno", no od tri milijarde kubika plina Prirodni plin nabavlja 2.999.950.000.000 kubika, a ostatak PPD preko E.ON-a. A to nije zato što PP ima najpovoljniju cijenu, već zato što država ograničava cijenu i kućanstvu i gospodarstvu. Dakle, gotovo svima osim…
Najvećim potrošačima, HEP-u i Petrokemiji. Koji su u njezinom vlasništvu. Dakle, Vlada tu jasno pokazuje svoje iznimne vještine upravljanja poduzećima u svojem vlasništvu, jer HEP i PTKM plaćaju najveće cijene plina u Hrvatskoj. Da PTKM ima cijenu kao ostatak gospodarstva, 1q bi završio s nepojmljivo velikom dobiti, a na godišnjoj razini ušteda bi iznosila i 500-injak milijuna kuna. Ali valja napomenuti da je ta ograničena cijena plina za gospodarstvo niža od one na tržištu.
Uglavnom, potpuna liberalizacija cijena znači deregulaciju cijena, jer tek onda naše tržište postaje zanimljivo strancima.
Usto, konkretno što se PTKM tiče, njoj se mora omogućiti nabavka plina na spotu, dakle da PTKM ima mogućnost odabira ne jednog, već više dobavljača. To zahtijeva izmjenu regulative, što se očekuje u sljedeće dvije godine.
[/quote]
na dobrom ste tragu jedino što bih dodao da je lako nabaviti plin na spotu ali je problem zakupljivanje trasportnih kapaciteta i još nešto petrokemiji je ponuđen hedging plin-gnojivo međutim uprava to nije prihvatila ( shvatila ). tolko o dobrom upravljanju!
na dobrom ste tragu jedino što bih dodao da je lako nabaviti plin na spotu ali je problem zakupljivanje trasportnih kapaciteta i još nešto petrokemiji je ponuđen hedging plin-gnojivo međutim uprava to nije prihvatila ( shvatila ). tolko o dobrom upravljanju!
PTKM ima jednu stanicu, točku, kako se to već zove, na kojoj prima plin. Zato ne može imati više dobavljača, već samo jednog. Regulativa ne dopušta, odnosno nije pronašla način da se obračunava plin u slučaju da na jednoj točki postoji više opskrbljivača. Ta regulativa mora se promijeniti.
Možete li mi pojasniti ovo s hedgingom? Iako nisam član Uprave, ne razumijem. Tko im je to uopće nudio?
Ali avansno sumnjam da Jagušt nije kompetentan za takve stvari.
dok se jučer i danas lijepo tovarilo, naš Čačo radi!
Čačić u Londonu traži investitore za projekte od 6 milijardi eura: Prioritet je ulaganje u energetiku
http://www.jutarnji.hr/radimir-cacic-u-londonu-trazi-investitore-za-projekte-od-6-milijardi-eura-/1029062/
"Mijenjamo strategiju iz defenzive u ofenzivu”, poruka je Radimira Čačića na današnjoj prezentaciji hrvatskih projekata u sklopu godišnje konferencije Europske banke za obnovu i razvoj.
na dobrom ste tragu jedino što bih dodao da je lako nabaviti plin na spotu ali je problem zakupljivanje trasportnih kapaciteta i još nešto petrokemiji je ponuđen hedging plin-gnojivo međutim uprava to nije prihvatila ( shvatila ). tolko o dobrom upravljanju!
PTKM ima jednu stanicu, točku, kako se to već zove, na kojoj prima plin. Zato ne može imati više dobavljača, već samo jednog. Regulativa ne dopušta, odnosno nije pronašla način da se obračunava plin u slučaju da na jednoj točki postoji više opskrbljivača. Ta regulativa mora se promijeniti.
Možete li mi pojasniti ovo s hedgingom? Iako nisam član Uprave, ne razumijem. Tko im je to uopće nudio?
Ali avansno sumnjam da Jagušt nije kompetentan za takve stvari.
[/quote]
Ma sve ok za našu regulativu, ja vam govorim za transport do nas a ne kad plin uđe. Dobar primjer Vam je čermak koji se malo zaletio i htio bit trgovac plinom :)) kupovat jeftino na spotu i skupo prodavat u RH, al neide to baš tako. Za hedging će te me morat isprićat jer detalje i imena nesmijem ovdje iznosit. što se tiće Jagušta, neznam koliko on shvaća buduće rizike visoke cijene plina za ptkm. Ako mu je to jasno onda bi mu trebalo manje vremena da shvati hedging koji mu je ponuđen. Uostalom tko kaže da on vodi kompaniju.
PTKM ima jednu stanicu, točku, kako se to već zove, na kojoj prima plin. Zato ne može imati više dobavljača, već samo jednog. Regulativa ne dopušta, odnosno nije pronašla način da se obračunava plin u slučaju da na jednoj točki postoji više opskrbljivača. Ta regulativa mora se promijeniti.
Možete li mi pojasniti ovo s hedgingom? Iako nisam član Uprave, ne razumijem. Tko im je to uopće nudio?
Ali avansno sumnjam da Jagušt nije kompetentan za takve stvari.
[/quote]
Ma sve ok za našu regulativu, ja vam govorim za transport do nas a ne kad plin uđe. Dobar primjer Vam je čermak koji se malo zaletio i htio bit trgovac plinom :)) kupovat jeftino na spotu i skupo prodavat u RH, al neide to baš tako. Za hedging će te me morat isprićat jer detalje i imena nesmijem ovdje iznosit. što se tiće Jagušta, neznam koliko on shvaća buduće rizike visoke cijene plina za ptkm. Ako mu je to jasno onda bi mu trebalo manje vremena da shvati hedging koji mu je ponuđen. Uostalom tko kaže da on vodi kompaniju.
[/quote]
Kako to mislite "buduće" rizike visoke cijene plina? To su sadašnji rizici. Možda PTKM vodi netko drugi – mason, čovjek-gušter, CIA, Todorić, Gorbačov, Klaus, Klopček, Ježić… Ja to ne znam. Na papiru piše Jagušt. Šteta što ne možete podijeliti informacije.
Pšenica je debelo povukla…u tri-četiri dana preko 100 dolara….stim da je dolar ojačao….
http://img51.imageshack.us/img51/8840/wheatl.jpg
http://www.cmegroup.com/trading/agricultural/
zanimljiva je naslovnica njemačkog Handelsblatta…evo slikice…
http://img14.imageshack.us/img14/2725/agrarrstoffehandelsblat.jpg
Jučer se na skupštini moglo čuti da PTKM pregovara sa stranim bankama o kreditu. S četiri banke, konkretno. Strane, ali ne strane-hrvatske već strane-strane banke. 😀 U tom kontekstu spomenut je i EBRD.
U neslužbenom dijelu spominjala se kogeneracija, teška milijardu kuna, koja bi ukupne troškove trebala smanjiti 15 posto. E sad, veliko je pitanje na koliko je to dugom štapu, dakle u kojoj je fazi projektna dokumentacija, što je sa studijom utjecaja na zaštitu okoliša i slično, u kojem se vrmenskom periodu ta investicija može realizirati i slično. Mika?
Ovih dana na forumu smo imali dvije pakleno točne konstatacije. Jedna je drugar lebowski kada kaže da AUDIO kao većinski gazda pojma nema o poslovanju Kutine i druga shabanelijeva citiram:
"Uostalom tko kaže da on vodi kompaniju".
Država da imalo što razumije o ovom poslovanju (i o ekonomiji uopće) već bi bila pri kraju investicije u kogeneracijsko postrojenje. Na žalost niti oni prije niti sadašnji ne shvaćaju važnost ovakve investicije za sve nas. Dakle vrijednost investicije bi bila oko 120 milja eura i s jedne strane dovela bi do povećanja potrošnje plina, a s druge strane ptkm bi mogla ostvariti značajne uštede kao i lokalna zajednica određene benefite. Država panično traži nove investicije i kako je danas Linić rekao u ovoj godini ne može se očekivati da će bilo koja od većih investicija krenuti. Planovi za kogeneraciju iz nepoznatih razloga čuče u ladici negdje u Kutini iako su projekti veće duže vrijeme napravljeni. Jedna respektabiulna firma iz Zagreba (s Martinovke) s velikim brojem inžinjera bez problema može ovo odraditi i ovo je iznimno rentabilna investicija. Da bi stvar bila još interesantnija sve od projektiranja, izvođenja i nadzora mogu odraditi hrvatske firme. Naravno ono što se ne proizvodi u Hr. moralo bi se uvesti ali benfit je za nas ogorman. U projektu bi mogli i ja se nadam da će sudjelovati i npr. Đuro Đaković, Končar i slični giganti gdje je također AUDIO vlasnik i koji bi na takav način stekli reference da mogu slične projekte nuditi i u inozemstvu i tako teret investicija iz Hrvatske prebaciti na neke druge države koje su možda pametnije upravljale sa svojim ekonomijama i nisu smisao života imale u krađi vlastitog stanovništva.
Što se tiče rentabilnosti ove investicije prema nekim procjenama povrat bi mogao biti u roku od 5-7 godina i kad ga usporedite sa investicijom u fasade gdje lijepite stiropor, a ovdje imate komplicirana tehnološka rješenja nejasno je zašto se ovo nije izabralo kao prva veće investicija u Hrvatskoj. Novac za ovo ne bi trebao biti problem jer postoje i domaći izvori kao i velike evropske institucije i banke koje bi rado pratile ovu investiciju jer razumiju važnost ove industrije za razvoj svake ekonomije. Dakle izvođenje bi moglo krenuti brzo,a gospoda iz Kutine moraju pripremiti dokumentaciju do kraja i krenuti prema lokacijskoj dozvoli. Još treba znati da su prema nekim tvrdnjama kogeneracijska postrojenja puno isplativija od čistih plinskih elektrana. (Nisam te struke pa ako griješim oprostiti ćete mi).
Zato gospodo iz Kutine i AUDIA hitno u akciju i počnite raditi ozbiljno. Ova država više nema vremena za polovičan rad i zajebanciju.
I mi mali dioničari spremni smo pomoći ako treba. Ova firma mora postati vjesnik oporavka ove jadne države.
http://trzistakapitala.wordpress.com/
Rafiniran i graciozan sinopsis sa skupštine Petrokemije.
Hvala [smiley]
http://trzistakapitala.wordpress.com/
Rafiniran i graciozan sinopsis sa skupštine Petrokemije.
Hvala [smiley]
Upravo čitam ovaj Nenadov tekst sa skupštine i sad je potpuno jasno da su sva razmišljanja o čudnom poslovanju u Kutini definitvno potvrđena. Dakle gosp. Jagušt je potvrdio jednu skandaloznu činjenicu da su u tvornici bili zaposleni ljudi koji uopće tamo nisu radili i koji su krali kruh svima nama. Apsolutno je nebitno da li ih je bilo 1000 ili 1 te pozivam sve dioničare da upute poziv DORH-u da uđu u firmu i detaljno pročešljaju poslovanje unatrag puno puno godina.
http://www.dorh.hr/Default.aspx?sec=24
Sada je svima jasno zašto kogeneracija nije u pogonu jer ti tipovi su imali druge prioritete pod krinkom sindikalnog okupljanja i sličnim pizdarijama. Protivnici kapitala nisu tako razmišljali kad su isplaćivali plaće nekom tko uopće ne radi u tvornici. Na žalost ako je ovo istina i gospodin Jagušt je u velikim problemima jer je otkrio kriminal, a nije ga prijavio nadležnim tijelima.
Zapravo je uopće upitno da li ti tipovi razumiju bilo što o kogeneraciji i kako strukturirati ovu investiciju u tehničkom i financijskom smislu.
Gospodo maske su pale i pozivam vas sve da putem DORH-a pokušavamo zaustaviti ovu nesreću koja nas je zadesila.