ne znam, lynx, je li mi vise drago sto ja nisam rus, ili mi je vise zao sto to nisi norvezanin [smiley]
Ponavljam – proizvodne cijene hrvatskog plina se mogu naći u godišnjim izvješćima EDINA-e i INAGIP-a za offshore polja u Jadranu i iznose cca 0,15 kuna po m3.
Cijena ruskog plina po ruskoj formuli vezana je na cijenu nafte a rusima je svaki izvezeni barel nafte oporezovan s 60% i to je prihod državnog proračuna..
Da iz ruske formule isključimo export duty domaći plin bi pojeftinio oko 60% a s troškovima transporta i čitavih 70%.
Moze biti samo 0.15 dollara po m3
[/quote]
Prema godišnjem izvješću INAGP-a za 2010 ukupni troškovi su bili 320 milijuna kuna a proizvedeno je 1,8 milijardi m3 plina što je oko 0,18 lipa po m3!
Izvješće uz besplatnu registraciju imaš na www. fina.hr
[/quote]
Neda mi se gladati i registrirati.
——-
Mislim ako je cijena proizvodnje $0.89, kako onda prodajna cijena na europskom trzistu moze biti preko $12 ?
[/quote]
A odakle ti tih 12 dolara – prosjećna cijena plina na Endex TTF Gas i Central European Gas Hub u 2010. je bila oko 1,7 kuna po m3!
[/quote]
Twixer koristi jedinicu MMbtu (british thermal unit), ovisi o temperaturi i mjerenju, ali "In natural gas, by convention 1 MMBtu (1 million Btu, sometimes written "MMBtu") = 1.054615 GJ. Conversely, 1 gigajoule is equivalent to 26.8 m3 of natural gas at defined temperature and pressure. So, 1 MMBtu = 28.263682 m3 of natural gas at defined temperature and pressure, that is 998.12 ft3 ."
…..
U krajnjem slučaju kadri smo malo i povećati ponudu. Ali jedno je sigurno: naš neuspjeh nije opcija. Upotrijebiti ćemo sva raspoloživa sredstva. Ovo je oduvijek norveški interes. Još pamtimo zadnji neuspjeh na ovom području. Plodna panonska regija je naša. Ako ne sa Petrokemijom onda bez Petrokemije izgradnjom naše prisutnosti u Mađarskoj kao žestoku konkurenciju Rusima zbog koje će oni i svi koji su s njima u kooperaciji debelo požaliti.
nešto slično je Pusička rekla za sirijska naftno-plinska polja, i nije se dobro provela.
BTW, recimo da mi ne reagiramo kao sirijci – na čiji plin bi norvežani radili – norveški ili ruski ?
BTW2, recimo da mi ne … – s obzirom da se refernetna cijena gnojiva formira tamo gdje BASF prodao onu svoju tvornicu (ARA), a ne u Kutini, koliki je smiso povećanja kapaciteta na 2 mil t ?
nešto slično je Pusička rekla za sirijska naftno-plinska polja, i nije se dobro provela.
Ne zna o čemu govoriš. Kakva usporedba "nas" (Norvežana) s Pusičkom.
Ne postoji "norveški", "ruski", "sirijski", "američki" i sl. plin. Plin je plin. Roba kao i svaka druga. Nema nacionalnosti. Onoga je tko ju plati.
Yarin plin je sav plin svijeta – jer ona ga plaća, od bilo kamo dolazio, kupuje ga tamo gdje je im je najpovoljniji.
Razlog zašto Yara ima dugoročno (kada se tržište još razvije) "jeftin" plin je trivijalan, kao i svaka sirovina bilo kome bilo čime se bavio: "ekonomija obujma".
Yara zbog količina koje troši, i djelomično "anticikličnosti" koju može pružiti (oni mogu u većini svojih postrojenja većim intenzitetom raditi u ljetnim mjesecima nego li u zimskim, ako ispadne da im se tako isplati) ima šansu postići sebi "atraktivne" velike i/ili dugoročne ugovore sa dobavljačima plina diljem svijeta. Tamo gdje uspije postići najbolje uvjete tamo si ga nabavi i on se lijepo plinovodima dovode na njena postrojenja. Dobro je da je Hrvatska konačno spojena na plinovode kojima se može plin dovesti iz raznih izvora, pa gdje i kako Yara ugovori svoje ogromne i "anticiklične" količine tako će kako u druga tako i ovo im nadam se novo postrojenje taj plin dolaziti.
Plin je tržišna roba, cijene će mu se diljem svijeta s vremenom (izgradnjom sustava plinovoda, LNG terminala itd.) ujednačiti (do na troškove transporta iz svake točke u svaku točku, to je zakon tržišta, mora se poništiti arbitraža – naravno!) i sasvim je svejedno "odakle je plin", "tko je kupac", jedini način kako se dobivaju neki "popusti" je ekonomski razlog: "količine i vremenski raspored isporuke". Kao i u svemu. Ista stvar sa plinom kakva i sa Appleovom nabavkom npr. flash memorijskih čipova. Tržište je tržište. Ako je slobodno, tada vladaju tržišni zakoni a nikakve "nacionalističke" preferencije. Neće netko "svom rođi" prodavati nešto jeftinije nego može nekom drugom. To će izumrijeti. Niti će Rusi prodavati Rusima (sebi), niti Norvežani sebi, nego u skladu sa tržišnim zakonima, tko god taj bio. Kao što npr. i Samsung s jedne strane surađuje sa Appleovom a s druge mu ljuti konkurent, da ne kažem “smrtni neprijatelj”. Sve tamo i kako se najviše isplati! 😉
Stoga, dugoročno gledano, Yara ima jeftiniji plin nego li Rusi, jer je Yara (obzirom na sadašnju poziciju i ambicije razvoja) tu na tržištu mineralnih gnojiva već igrači nego li su Rusi. To što oni imaju više plina uopće nije važno.
Bitna je samo veličina i razvijenost ("efikansost") tog proizvođača gnojiva. Za Petrokemiju je dugoročno najbolje biti u sklopu najvećeg i najboljeg proizvođača gnojiva. Puno bolje nego nekog drugog/trećeg po veličini, i neusporedivo bolje nego tako mala sama.
Međutim, to će presuditi cijena. A za očekivati je da će se onaj kojem se to više isplati i ponuditi najviše. Dakle ja očekujem da će najviše ponuditi Yara i da će ona pobijediti.
Ne postoji "norveški", "ruski", "sirijski", "američki" i sl. plin. Plin je plin. Roba kao i svaka druga. Nema nacionalnosti. Onoga je tko ju plati.
Naravno da postoji.
Mozes ga platiti ali ga nemoze transportirati. Mogucnost transporta prirodnog plina je vrlo ogranicena. To sto ga mozes kupiti negdje ne znaci da ga mozes dovesti gdje zelis. Zbog toga su razlike u cijeni plina ogromne. Plin u Alberti je $1.5, u Oklahomi $2, u Lousiani $2.09, u Europi je $12.4, a u Japanu $18. Sve su to cijene za 1 MMbtu potpuno istog plina. Kanadski plin je 12x jeftiniji nego Japanski i 8x jeftiniji nego Europski. Naravno PTKM moze kupiti plin po $1.5 od Encane, Apacha, Range Resources ili manjih proizvodjaca, ali ga nemoze dotjerati od Horn River ili Grande Prarie do Kutine.
Naravno PTKM moze kupiti plin po $1.5 od Encane, Apacha, Range Resources ili manjih proizvodjaca, ali ga nemoze dotjerati od Horn River ili Grande Prarie do Kutine.
NI u ovom trenutku INA ne može nikome izvesti plin nego ga mora prodavati u HR pa ipak cijena plina se udesetorostruči od Molva do Petrokemije u Kutini ili Diokija na Žitnjaku.
Što je katastrofalno loše za HR gospodarstvo bazirano na plinu.
Šta bi Ina s cca 1 -2 milijarde m3 plina kada bi potrošači odbili kupovati po ovim cijenama?
Naravno PTKM moze kupiti plin po $1.5 od Encane, Apacha, Range Resources ili manjih proizvodjaca, ali ga nemoze dotjerati od Horn River ili Grande Prarie do Kutine.
NI u ovom trenutku INA ne može nikome izvesti plin nego ga mora prodavati u HR pa ipak cijena plina se udesetorostruči od Molva do Petrokemije u Kutini ili Diokija na Žitnjaku.
Što je katastrofalno loše za HR gospodarstvo bazirano na plinu.
Šta bi Ina s cca 1 -2 milijarde m3 plina kada bi potrošači odbili kupovati po ovim cijenama?
[/quote]
Pa sto ne odbiju. Sta se zahebaju sa INA-om, ako mogu dobiti plin 10 puta jeftinije.
Dioki trazi da im INA da plin, sto ne traze od nekog drugog ?
NI u ovom trenutku INA ne može nikome izvesti plin nego ga mora prodavati u HR pa ipak cijena plina se udesetorostruči od Molva do Petrokemije u Kutini ili Diokija na Žitnjaku.
Što je katastrofalno loše za HR gospodarstvo bazirano na plinu.
Šta bi Ina s cca 1 -2 milijarde m3 plina kada bi potrošači odbili kupovati po ovim cijenama?
[/quote]
Pa sto ne odbiju. Sta se zahebaju sa INA-om, ako mogu dobiti plin 10 puta jeftinije.
Dioki trazi da im INA da plin, sto ne traze od nekog drugog ?
[/quote]
Ako su zelenaški i kamatarski ugovori NIŠTAVNI onda su ovakvi ugovori Ine s kupcima plina također ništavni!
Ako su zelenaški i kamatarski ugovori NIŠTAVNI onda su ovakvi ugovori Ine s kupcima plina također ništavni!
Koliko ja vidim INA uopce ne zeli raditi sa Diokiem, tako da vas nista ne prijeci da narucite plin od nekog drugog.
Ne postoji "norveški", "ruski", "sirijski", "američki" i sl. plin. Plin je plin. Roba kao i svaka druga. Nema nacionalnosti. Onoga je tko ju plati.
Naravno da postoji.
Mozes ga platiti ali ga nemoze transportirati. Mogucnost transporta prirodnog plina je vrlo ogranicena. To sto ga mozes kupiti negdje ne znaci da ga mozes dovesti gdje zelis. Zbog toga su razlike u cijeni plina ogromne.
[/quote]
Nisi pažljivo čitao što pišem 🙂 Negdje piše ono "do na troškove transporta", to je to što je tebi upalo u oko. Zato je važna naša povezanost sa europskim plinovodima, da npr. Yara može i ovdje kao i u svim svojim europskim postrojenjima prodavati "isti plin" (dio one "velike količine i određenog vremenskog rasporeda isporuke" koja ide im za cijeli taj niz postrojenja), došao on iz Norveške ili Rusije, od bilo gdje odakle se može dovesti uz određenu cijeni (pa sad koliko je točno koja od europskih podružnica od čega daleko, tako je kako je, ali uvijek će se radije transportirati taj plin pa na mjestu potrošnje imati proizvodnju gnojiva nego obratno, zato je zgodno imati ovdje tvornicu u sklopu tog sustava).
To što su cijene plina na pojedinim lokacijama (međusobno udaljenijim, prekomorskim) drastično različte to nema nikakve veze. Recimo plin u USA je također "do na cijenu transporta" dugoročno taman jednak kao ovaj ovdje u Europi, tako da kada na cijenu plina u USA zbrojiš trošak ukapljivanja, prijevoza brodom, i isporuke u prijenom LNG terminalu da dođe na isto. Mora doći na isto kako bi se uklonila mogućnosti "arbitraže". Dakle samo pažljivije čitaj što pišem.
Upravo zato nam je, kako bi tržište postalo što življe, "razvijenije", važno imati na pojedinom kontinentu što razvijeniju mrežu plinovoda, da se plin može dovesti od bilo gdje do bilo gdje na tom kontinentu uz po jedinici dužine puta više-manje slične troškove transporta, a s druge strane je zgodno nam imati i nekakve LNG terminala za prekooceanski prijenos (time je trgovina dinamičnija, opskrba svuda sigurnija, cijene jedini mjerodavni "signali" itd., bez obzira što će taj neznam koliko jeftin plin od "negdje" nakon što se prođe taj proces na primjenom mjestu dugoročno kada tržište profunkcionira koštati taman jednako koliko i onaj koji je došao iz cijevi sa bliske točke kontinenta, dakle na kraju su sve cijene zapravo "iste"!, makar međusobno na udaljenim lokacijama nominalno "jako različte cijene", to će biti tržište kao i svako drugo! ;)).
Naravno PTKM moze kupiti plin po $1.5 od Encane, Apacha, Range Resources ili manjih proizvodjaca, ali ga nemoze dotjerati od Horn River ili Grande Prarie do Kutine.
NI u ovom trenutku INA ne može nikome izvesti plin nego ga mora prodavati u HR pa ipak cijena plina se udesetorostruči od Molva do Petrokemije u Kutini ili Diokija na Žitnjaku.
Što je katastrofalno loše za HR gospodarstvo bazirano na plinu.
Šta bi Ina s cca 1 -2 milijarde m3 plina kada bi potrošači odbili kupovati po ovim cijenama?
[/quote]
Zanimljiva teorija, Mađarima se isplati kupovati ruski plin, ali im se ne isplati kupovati plin iz Hrvatske? Nek je trošak proizvodnje 1kn/m3, trošak distribucije (Plinacro) 0.30kn/m3 (do Slobodnice odnosno Városfolda), opet su jeftniji od Gazproma koji ga nudi za cca. 2,5kn/m3.Prošle godine je spojen 800mm plinovod između Mađarske i Hrvatske, protok 800.000m3 na sat s mogućnošću protoka u oba smjera. E.ON, OMV, Econ gas, EVN,.. već dogovaraju zakup kapaciteta u slučaju/nakon izgradnje LNG terminala.
To što su cijene plina na pojedinim lokacijama (međusobno udaljenijim, prekomorskim) drastično različte to nema nikakve veze. Recimo plin u USA je također "do na cijenu transporta" dugoročno taman jednak kao ovaj ovdje u Europi, tako da kada na cijenu plina u USA zbrojiš trošak ukapljivanja, prijevoza brodom, i isporuke u prijenom LNG terminalu da dođe na isto. Mora doći na isto kako bi se uklonila mogućnosti "arbitraže". Dakle samo pažljivije čitaj što pišem.
Upravo zato nam je, kako bi tržište postalo što življe, "razvijenije", važno imati na pojedinom kontinentu što razvijeniju mrežu plinovoda, da se plin može dovesti od bilo gdje do bilo gdje na tom kontinentu uz po jedinici dužine puta više-manje slične troškove transporta, a s druge strane je zgodno nam imati i nekakve LNG terminala za prekooceanski prijenos (time je trgovina dinamičnija, opskrba svuda sigurnija, cijene jedini mjerodavni "signali" itd., bez obzira što će taj neznam koliko jeftin plin od "negdje" nakon što se prođe taj proces na primjenom mjestu dugoročno kada tržište profunkcionira koštati taman jednako koliko i onaj koji je došao iz cijevi sa bliske točke kontinenta, dakle na kraju su sve cijene zapravo "iste"!, makar međusobno na udaljenim lokacijama nominalno "jako različte cijene", to će biti tržište kao i svako drugo! ;)).
Da budem iskren tvoji postovi su predugi pa je tesko odrzati koncentraciju. Ja sam stariji covijek.
Jos uvijek ne postoji niti jedan LNG terminal kojim se plin moze transportirati iz Sjeverne Amerike u Europu. Mislim da se gradi samo jedan. Jedini znacajan projekt je Northern Gateway, ali oni jos nisu dobili pristanak Indijanaca za prelaz preko njihove teritorije. I to u najboljem slucaju moze biti gotovo da 2015-e. A i to sve ce ici za Japan i Kinu preko Pacifica.
USA nema interesa da izvozi jeftine energente. Nikada ga nisu imali iz vrlo jednostavnog razloga; oni posjeduju industriju koja moze te energente pretvoriti u proizvode sa puno vecom dodanom vrijednosti. Pogotovo nemaju sada kada im je nezaposlenost preko 8%. Oni ce sve napraviti da sprijece i uspore gradnju LNG terminala i sustava za izvoz nafte (vidi Keystone XL). Zbog cega bi oni izvozili plin za 3 dollara, ako ga mogu prodati kroz gnojivo za 10, kroz razne plasticne proizvode za 15 i jos usput zaposliti svoje ljude ? Ako je cijena energije nekoliko puta niza u US nego u Japanu onda ce Japanci proizvoditi automobile u US, a ne ih uvoziti.
Tako da bi moglo proci jako dugo vremena dok cijene US plina pocnu znacajnije utjecati na globalne cijene plina. Da je taj plin pronadjen u zemlji tipa Kongo ili Mongolija to bi islo puno brze. Ovako amerikanci ce se potruditi da tu prednost u cijeni energenata odrze sto dulje i da na taj nacin zaposle sto vise svojih ljudi.