de lepa cena lepa hartija

ima lepu sveopstenost

Pozdrav

U novom broju Privrednog vjesnika se dosta oštro kritiziraju umjetna gnojiva. Osnovni su uzrok pojave nitrata u vodi,koji također onda povlače druge štetne posljedice, te dugoročno uništavaju ono organsko u tlu. Neznam nekako mi se čini da se sve više opet cijeni nekakva zdrava, ekološka proizvodnja, ali s druge strane teško je nadomjestit upotrebu umjetnog gnojiva samo čistim stajskim gnojem, ili općenito odgovoriti suvremenim potrebama za hranom i količinom samo čisto organskom proizvodnjom. Neznamn kako će sve to ići ubuduće, s jedne strane EU progresivno propagira upotrebu obnovljivih izvora i ekološku organsku proizvodnju, a s druge strane ne stvara adekvatne uvjete za funkcioniranje istog.
Nemam dionice Petrokemije, pa možete možda shvatit da drukam protiv nje

je, je stajsko gnojivo će se sve više cijeniti [huh] poebno nakon izbijanje epidemije s ehec koja potječe iz farme s organskim uzgojem…

Na taj način se govna doslovno pretvarju u novce. Tim više što još postoje ti razni poticaji za obnovljive izvore energije pa se isplati to sve prodavati HEP-u, a za svoje potrebe kupovati nazad po nižoj cijeni. A toplinu iskoristiš koliko možeš, šteta što se ne može i ona bolje.

I za kraj: što ostane nakon procesa proizvodnje struje/keša i topline?? Ostane kruta sirovina koja se i dalje može koristiti kao gnojivo!! S tom razlikom da je kroz taj termički proces vjerojatno ubijena svaka bakterija i time je sigurno za upotrebu. Ali to nije velika količina hranjive vrijednosti tako da to nije nikakva konkurencija mineralnom gnojivu, to je samo ostatak koji treba iskoristiti "da se ne baci".

Treba težiti takvoj efikasnosti svuda i na farmama. Da i ono što je naizgled otpadak da se iskoristi do samog kraja. Ovdje stvarno ne znam što bi čovjek više poželio? Umjesto da platiš odvoz otpada ti dobiješ keš od HEP-a, dobiješ toplinu za farmu/domaćinstvo/susjedstvo, i dobiješ sigurno gnojivo kojega također možeš nekome prodati ili sam koristiti ako imaš i ratarski dio biznisa.

Obzirom na napredak tehnologije, takva kvalitetna, efikasna postrojenja se danas mogu napraviti za novac koji jamči vrlo velik povrat na investiciju (IRR oko 15 % , koliko sam vidio negdje) tako da bi svaki normalni stočar dovolje veličine (da ima dosta materijala za npr. tu neku jedinicu, i dosta kapitala za reinvestirati tako za njenu izgradnju) narednih godinu svoju zaradu trebao reinvestirati nazad u biznis ako nema druge rentabilnije načine npr. upravo tako: izgradnjom postrojenja za preradu biomase.
Šteta samo što naše firme ne proizvode tu tehnologiju… (samo uvoze i sklapaju tuđu, Dansku i sl.)

Kolega,

Totalno je nebitno da li će 1Q ili ostali Q biti pozitivni ili negativni struktura ulagača je takva da nemamo nikoga na prodaji a vojska malih je na kupnji.
U takvoj kombinaciji i uz mali free flot dionica se može ponašati toliko iracionalno da se vrlo lako može dogoditi slučaj INE, pa u tom slučaju i neke do sada “nebulozne vrijednosti” i cjenovne razine nekih forumaša mogu i moguće da će postati realnost.

Ovo je moje mišljenje i nije nagovor na kupnju ili prodaju ove ili bilo koje druge dionice na zse.

Do 2020. godine cene hrane će porasti od 20 do 30 odsto
Autor/izvor: SEEBiz/Agencije
Datum objave: 19.06.2011. – 09:08:00
Zadnja izmjena: 19.06.2011. – 09:10:50
PARIZ – Ljudi širom sveta uskoro bi mogli da se suoče sa novim naglim rastom cena hrane navodi se u najnovijem zajedničkom izveštaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
U izveštaju OECD i FAO navodi se da bi cene žitarica u narednoj deceniji mogle da porastu i do 20 odsto, a cene mesa za gotovo trećinu.

U izveštaju se međutim ne očekuje da će cene dostići nivoe iz 2007 i 2008 godine, kada su širom sveta izbili nemiri. Njihov rast bi, kako se navodi, ipak mogao da ugrozi ekonomsku stabilnost pojedinih zemalja u razvoju.

Međunarodne organizacije ističu da bi dobre žetve u narednim mesecima mogle da poboljšaju situaciju, ali upozoravaju da će cene rasti jer proizvodnja zaostaje za potražnjom za hranom.

Izvještaj je objavljen uoči sastanka ministara G20, koji će se sledeće nedelje održati u Parizu.

i da cijena gnoja je opet skocila sa proslotjednih 480dolara na 510dolara izvor http://www.fertillizerwork.com

i da 39.5mil.kuna dobiti je ostvareno u 1q pri prosijecnoj cijeni gnoja 375dolara na svjetskom trzistu to je znaci pisem prosijek cijena prva tri mjeseca ove godine

a koliko % proizvodnje PTKM izvozi?

znam da 2007,2008 godine kad smo imali dobit izvoz je cini oko 50pct prihoda ptkm a i ove godine sa izvozom je situcija slicna na zalost postao sam prije dva mjeseca da je prko luke vukovar pretovarano za izvoz ptkm gnojivo,a i pratim podatke izvoza kemiskih proizvoda za 4mj.ove godine u iznosu od 207mil eura kako a to je trenutno povecanje od 26.5pct bolje nego prosle godine a osim diokia koji je u velikm problemima i saponije nevidim nekoga velikog proizvodjaca kemiskim proizvoda od ptkm,onako nemam tocan podatak ali trazim i pretpostavljam da je izvoz u ovome trenutku znacajan izvor prihoda za ptkm a to takodjer citam da je do kraja ovoga mjeseca ptkm izvezla za Ameoropu 25000 tona gnoja a to je samo jedna od firmi koja radi sa Ptkm

a koliko % proizvodnje PTKM izvozi?
[/quote]
inače oko 60 %, 2010. vjerojatno oko 70 %.