pazi, ode vlak [thumbsup]

jedna 106 tica otišla po 166

… čeka bila loša, lovci će izgleda morati imati bolji snajper. Ovo je bila M-48 !

kako nam odlaze 106-ice…baš će mi ih biti žao kada pređemo 200….
ali skide se i po ask-u…
lijepo, lijepo…
Bošnjaković: Do kraja studenoga završavamo sa zakonodavnim aktivnostima za poglavlje 23
http://www.poslovni.hr/vijesti/bosnjakovic-do-kraja-studenoga-zavrsavamo-sa-zakonodavnim-aktivnostima-za-poglavlje-23–161743.aspx

639.000 prometa…za sada…lijepo, lijepo

pred ulaskom u EU…samo da nas još Jaca negdje utrapi nekim rusim, norvežanima…marokancima, al može i mađarima…

poručujem radnicima da malo razmisle prije nego što prodaju svoje….o onima što stavljaju naloge na 176 kuna na 1000 komada dionica…

… no coment !

pssssssssssssssssssssst !

PTKM-R-A HRK 176,24 176,24 178,00 177,93 176,56 179,00 5.378 956.888,24 kn u komadu !

psssssssssssssssst !

evo nas na 180 kunića…

tko hoće da proda 750.000 kuna vrijednosti dionica PTKM ima na bidu ta vrijednost se bida od 172 kune pa na dalje….lijepi je to bid…i lijepi promet za danas..milja i pol skoro…lijepo..

pa šta je ovo ljudi moji…izgleda da je na ovom topicu ostao samo Boso i još par njih…sve buregžije, drukeri i kompanija nema ih više…nema više nikog da druga ovu dionicu….to je prvi znak po mom mišljenju da se sprema polet…samo nam treba izvješće…

ono što je nelogično u ovom slučaju jest veliki promet nekoliko dana prije izvješća…on je uvijek bio nizak u ovakvim situacijama a sada imamo obrnuto…

Da li nas čeka neki drugi "okidač" nakon izvještaja, to još ostaje za vidjeti…

vidim da se čisti aks i 106ice…super…

I ja sam tu, pratim situaciju kao kobac, a prije 200kn nemam što za izjaviti. Prosjek ulaska mi je 141,89kn tako da mudro šutim i trljam ruke. Moguće da se dobar dio buregžija, drukera i kompanije već iskrcao. [wink]

Hrvatskoj u 2011. prijeti nestašica pšenice
Objavljeno: 27.10.2010Hrvatskoj nagodinu prijeti ozbiljna nestašica pšenice, a i ono malo što bude proizvedeno, bit će i upitne kvalitete i jako skupo, procjenjuju tako ovih dana ratari koji ujedno napominju da ne pamte ovakvu klimatski nepovoljnu godinu, kada je u samo nekoliko mjeseci pala količina oborina koja inače padne u jednom cijelom vegetacijskom ciklusu.
Naime, zbog čestih oborina, ispodprosječnog broja sunčanih dana i nižih temperatura zraka od višegodišnjeg prosjeka u posljednja dva mjeseca kasnila je i berba-žetva kukuruza, soje i suncokreta, kao i vađenje šećerne repe koje su najčešće pretkulture pšenici. Prema nekim podacima prije vikenda (do petka 22. listopada) nepožeto je bilo oko 70 posto kukuruza, većina šećerne repe, a bilo je još nešto i soje u polju.

Kakva sjetva, takva i žetva
– Iznadprosječne količine oborina i česte oborine tijekom rujna i većeg dijela listopada, uz nižu temperaturu zraka od višegodišnjeg prosjeka, te prekomjerne oborine tijekom cijele godine (što i sada stvara probleme u pripremi površina na slabo propusnim i tlima s visokom razinom podzemne vode) znatno su usporili i onemogućili sjetvu pšenice većim dijelom u optimalnom roku. Tako da se procjenjuje da je do petka 22. listopada posijano tek oko 20 posto pšenice od planirane – kaže prof. dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na osječkom Poljoprivrednom institutu.
Međutim, s druge je strane iskazan iznimno veliki interes poljoprivrednika za sjetvu pšenice zbog njezine ljetošnje dobre otkupne cijene.
Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, kaže da se jesenska sjetva na njegovu području oko Đakova odvija uz ogromne teškoće i zbog loših vremenskih uvjeta, niskih temperatura, ali i nedostatka novca, te ove godine i preskupog sjemena.
– Mnogi kažu da će pšenicu sijati i tijekom cijelog studenog, odnosno dokle god to dopuste uvjeti. No tu valja uzeti u obzir to da će žetva biti kakva i sjetva. Prema nekim procjenama, moglo bi biti zasijano najviše do 120.000 hektara, a s obzirom na uvjete, odnosno sjetvu u prevlažno tlo, u startu možemo računati na prinose pšenice i do 30 posto niže. Hrvatska bi trebala proizvoditi oko milijun tona pšenice kako bi zadovoljila svoje potrebe i imala za izvoz, no očito da će nagodinu ukupna proizvodnja pšenice u Hrvatskoj biti daleko manja – kaže Brlošić.
Podsjetimo, godišnje potrebe domaćeg tržišta za pšenicom kreću se oko 600.000 tona. Ove su godine hrvatski ratari proizveli 530.000 tona pšenice, što je uz zalihe od 200.000 tona sasvim dostatno za hrvatske potrebe.

Tavanuša donosi štetu
Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, ima još crnje prognoze. On predviđa da će pšenicom biti zasijano najviše 100.000 hektara te napominje da se već sada može reći da nagodinu pšenice neće biti dovoljno i da će biti skupa.
A što donosi sjetva u studenom, pojašnjava prof. dr. Drezner:
– Za nastavak sjetve kroz cijeli studeni, kako se to planira, valja računati da su tada u pravilu često još lošije vremenske prilike, zbog čega može biti upitna kvalitetna priprema tla i sjetva. Poznato je da je kvalitetnija sjetva u umjereno vlažno do umjereno suho tlo nego u prekomjerno vlažno tlo – kaže dr. Drezner te napominje da još više zabrinjava to što se u medijima zadnjih dana pojavljuju informacije o nastojanju nekih poljoprivrednika da se legalizira sjetva "vlastitoga sjemena s tavana", tzv. tavanuše.
Struka, kaže dr. Drezner, iz više razloga takvo nešto ne može preporučiti, a sjetva "tavanuše" mogla bi preko noći ugroziti sve rezultate oplemenjivačkog rada.
– Proizvođačima pšenice poznato je da je ovogodišnja proizvodnja pšenice bila za 25-30 posto niža od trogodišnjeg prosjeka, što je posljedica ranijeg prekida vegetacije, a osobito razvoja brojnih bolesti razvijenih kao posljedica izuzetno velikih količina oborina tijekom svibnja i lipnja. Mnoge od tih bolesti pre

danas je ovdje bilo generalno čišćenje…deratizacija buregđija

uplasili se 200 kunica.buregdije i zečevi.

Vaš link

mislim da je ovo tek nova odskočna razina … meni je osobno prosjek ulaza 130 ali sam ipak odlučio danas još u dokup prije objave izvješća [cool]