Nakon otpisa duga kroz dokapitalizaciju imat ćemo sljedeće stanje:
– novi BV će biti 325,00 kuna (sadašnji 305,00 kuna)
– broj dionica 3.049.241
– nominala 400,00 kuna
– kamata na dug više neće biti, tako da je i to najveći razlog što Petrokemija neće poslovati s gubitkom, već s dobiti.
Nadalje, tržišna vrijednost dionica poduzetnika Petrokemije d.d. u stalnom je porastu i buduća privatizacija poduzetnika omogućile bi RH kao većinskom vlasniku povrat iznosa koji je pretvoren u temeljni kapital.
ma nije kada je kod nas država napravila , neki dobar posao , moliom te reci mi , kada država oprosti dugove , ona je to i zaboravila
Nakon otpisa duga, imat ćemo:
EPS = 62 kn
P/E = 3,62
P/B = 0,69.
Nakon otpisa duga, imat ćemo:
EPS = 62 kn
P/E = 3,62
P/B = 0,69.
koje godine? 2048?
Petrokemija stvara gubitke, u prvih 6 mjeseci je napravila 23 milijuna kuna GUBITKA, a EPS znaci EARNINGS, odnosno ZARADA, A ONA NEMA ZARADU VEC GUBITAK.
Da postoji sansa da stvori zaradu danas joj vlada ne bi prebacila dug u dionice (po 400kn) vec bi PTKM vratila svoj dug vladi iz zarade koju ostvaruje. Ali je svima jasno, i upravi ptkm i vladi da Petrokemija nije sposobna zaradjivati pa su iz vlade prihvatili zamjenu duga, jer bolje tako nego nikako.
taj link s aztn se nalazi na forumu vec dva mjeseca i 200x smo ga prokomentirali. Tekst je promiđbeni letak Petrokemijine uprave, ali brojke ne lazu, a ni sama svrha svega toga ne laze. Da je petrokemija uspjesna firma koja moze stvarati dobit – ne bi joj drzava oprostila dug (pretvorila ga u udio), vec bi petrokemija vratila dug drzavi. Ali Petrokemija ne moze vratiti dug drzavi, dapace, dugovala je drzavi 380 milijuna kuna od cega joj je pola (190 milijuna) odmah OPROSTENO, a drugu polovicu je trebala vratiti u 6-7 godina, s pocekom. ALI, ni to nije bila sposobna pa je nakon godina daljnjih gubitaka drzava odlucila pretvoriti dug u udio (jer ga drukcije ni ne moze naplatiti). A nece ga naplatiti ni ovako, pretvorila ga je po 400kn, svoje dionice ce prodati za 4x manju cifru. Ali, ni prvi ni zadnji takav potez drzave, ne bi da clanovi vlade trose svoje privatne novce, trose nase, pa im puca ku…
Analitičati u Petrokemiji vide potencijal i preporučuju kupnju dionica
Analitičati tržišta kapitala u Petrokemiji vide dobro ulaganje i investitorima preporučuju kupnju dionice.
Državnu najavu otpisa 231 milijun duga za plin iz 1999. godine u zamjenu za povećanje vlasničkog udjela s dosadašnjih 54,68 na 63,26% analitičati ocijenili kao uvod u skoru privatizaciju.
Unatoč, ostvarenom gubitku u prvih šest mjeseci, Wilim Klemen, direktor Erste vrijednosnih papira, smatra kako rast Petrokemije ima podlogu s obzirom na to njezin problem leži u nekontinuitetu proizvodnje u zimskim mjesecima, za što nije odgovorna Petrokemija.
Usput malo podataka o PTKM, izvor poslovno izvjesce objavljeno na http://www.zse.hr, bez provociranja sugovornika, rasprave gdje je bio ’91, zasto ima link u potpisu, jel bolji hajduk il dinamo,..
Petrokemija ima 2,471,721 dionicu, a po posljednjem izvjescu (za prvih 6 mjeseci 2006) je ostvarila gubitak od 23,012,000 Kn (23 milijuna kuna).
23012000 / 2471721 = – 9,31 = ostvarila je 9,31kn gubitka po dionici
trzisna cijena dionice u ovom trenutku 230kn / 9,31 = -24,70.
Sto znaci da EPS nije 1,31 vec -9,31, a P/E -24,70. Sto je gubitak veci to je P/E manji, osobno ne racunam P/E kod gubitasa jer ne vidim neki smisao.
Knjigovodstvena vrijednost po dionici je 753,026,000 kn / 2,471,721 = 304.65 kn, dok je trzisna vrijednost dionice 230kn, sto daje price / book value – P/B = 0.75
Svi projekti na izgradnji i modernizaciji plinskog transportnog sustava su u završnoj fazi tako da će cjelokupan 75-barski sutav od Pule da Slavonskog broda profunkcionirati do kraja godine
U Plinacru je u srijedu 6. rujna održana otvorena sjednica Povjerenstva za plinofikaciju Hrvatske kojoj je predsjedao predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader. Tom prigodom istaknuto je kako će se plinovod Pula-Karlovac u probni rad pustiti do 30. listopada, a do 18. prosinca i kompletan 75-barski sustav od Pule do Slavonskog Broda. Do kraja godine bit će završen i plinovodni sustav Baranje koji je odlukom Ministarsta gospodarstva, rada i poduzetništva iz druge, prebačen u prvu fazu izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava. Tako će krajem ove godine biti završena prva faza plinofikacije i Hrvatska će, uz sadašnjih 1.675 kilometara plinovoda, dobiti još 500 kilometara novog transportnog plinskog sustava, rekao je predsjednik hrvatske Vlade dr. sc Ivo Sanader.
Obračajući se nazočnim predsjednik Uprave Plinacra Branko Radošević istaknuo je podatak kako će Plinacro ove godini u izgradnju i modernizaciju plinskog transportnog sustava uložiti 873 milijuna kuna od kojih će se najviše, u magistralne plinovode uložiti 716 milijuna kuna. Radošević je najavio da će Plinacro do sredine rujna Ministarstvu gospodarstva dostaviti dopunjeni plan ulaganja u plinski transportni sustav, a ulaganja u drugu fazu plinofikacije procjenjuje na 435 milijuna eura. U toj drugoj fazi 2007.-2011. predviđa izgradnju plinovodnog transportnog sustava Like i Dalmacije, Istre, magistralnog plinovoda Slavonski Brod-Donji Miholjac te međunarodnog plinovoda Donji Miholjac-Dravszerdahely.
Članovi Povjerenstva posebno su značajnim ocijenili plinovod Pula-Karlovac koji će omogućiti da se plin s plinskih polja Sjevernog Jadrana izravno transportira u Hrvatsku, te time, kako je istaknuto, okonča neprihvatljiva činjenica da se do sada u Hrvatsku plin transportirao preko Italije i Slovenije. To će omogućiti kako je zaključio prof.dr. Mirko Zelić, član Uprave INE da se ova zima, ne dođe li do nekih većih poremećaja, prebrodi bez većih problema. S novim količinama plina iz sjevernog Jadrana Hrvatska će psotati jedna od rijetkih europskih zemalja koja će potrebe za plinom zadovoljavati sa 70 posto vlastitog plina. Članovi Povjerenstva izviješteni su da su razgovori s Mađarima o novom dobavnom pravcu plina pri kraju. Uz to, u kontekstu potrebe energetske neovisnosti Hrvatske i diverzifikacije izvora Premijer je ponovio značaj izgradnje LNG terminala. Gdje će biti izgrađen, na Krku ili drugdje, manje je važno, neka bude bilo gdje u Hrvatskoj kako bi postala energetski neovisna, poručeno je s Povjerenstva. Na sjednici je otvoreno pitanje proširenja podzemnog skladišta plina Okoli, izgradnja novog skladišta Beničanci, te izdvajanja skladišta plina u posebnu tvrtku. Posebna radna skupina razmatra mogućnost tog izdvajanja i to treba biti gotovo prije druge faze privatizacije Ine, odnosno prije podnošenja javne ponude.
Nakon sjednice Povjerenstva kojoj su među ostalima nazočili ministrica Marina Matulović-Dropulić, ministar Branko Vukelić, ministar Ivan Šuker i ministar Ivica Kirin te poslovni partneri i izvođači Plinacra, dr. sc. Ivo Sanader pustio je u rad Sustav daljinskog nadzora i upravljanje transportnim plinskim sustavom, te 108 kilometara dug magistralni plinovod Slavonski Brod Kutina.
Počele tlačne probe podmorskog plinovoda
Radovi na Projektu Sjeverni Jadran odvijaju prema planiranim rokovima. Upravo ovih rujanskih dana počele su tlačne probe na podmorskom plinovodu Ivana K – kopno Pula u dužini od 45 kilometara. Ispituje se i kopneni plinovod od obale do Terminala Pula, u dužini od 10 kilometara. Nakon obavljenih tlačnih proba cjevovoda slijedi tehnički pregled, a potom i dobivanje uporabne dozvole.
U kolovozu su počeli radovi na Terminalu Pula i blokadnoj stanici i oni se odvijaju prema planiranoj dinamici, što znači da bi bili dovršeni do početka ogrjevne sezone. Intenzivno se radi na polju Katarina koje bi trebalo uključiti u proizvodnju do kraja godine.