tu se i ja slazem bit ce kako mirovinci odluce osi dakako tendera
tu se i ja slazem bit ce kako mirovinci odluce osi dakako tendera
Kolega vidjeli ste Podravku, cijena ni gore ni dolje, likvidnost nikakva , afere drmaju na sve strane, i da se trži negdje na zapadu pala bi poslije svakog novinskog članka koliko ti drago.
Koga briga za fundametne, perspektivu, afere, i bilo što dionica Podravke je kontrolirana i to je to.
Vjerujem da će se i ova dionica umrtviti i malo po malo skupljati radničke dionice ali samo ne znam na kojim razinama.
Za sada je sve ok, a što će biti u budućnosti vidjet ćemo.
p.s.
ht ista stvar, uvedu se trošarine i logika govori da bi dionica trebala dolje, međutim ide gore – zašto – zato što još ima prostora za rast, i jer su veliki tako odlučili i točka.
Totalno je više nebitno što, kako, jer na ovim razinama je likvidnost koja govori da je većina zadovoljna cijenom od 160 kn pa se riješava svojih dionica a s druge strane cijena izvrsna za skupiti što je više moguće komada , kad se svi koji trebaju prekrcaju a ako bude želje za još dionica cijena mora drastično gore ili dolje da bi se ponovno javila likvidnost.
Kolega Goran, kao sto znate zahvalan sam vam na svim analizama i dobroj volji i rijetko konstruktivnim postovima do sada ali ipak mislim da ovdje vrlo grijesite. Da je tako bilo moglo je tavoriti na 130 i prekrcavati se, ali ste vidjeli kako je izgledala kupnja na 130 (veliki blokovi postavljeni kunu-dvije iznad drugog najboljeg), sto znaci da nije bilo dogovornog pretakanja nego je netko agresivno ulazio. Nekako tako je izgledalo i na na razinama iznad 150, puno velikih nalozi koji su grizli po asku.
Ne moze se zakljuciti jasno ali izgleda kao da smo dobili najmanje jednog a vjerojatno dva velika igraca unutra, pa s obzirom da svi a i Vi dosta paznje pridajemo tome tko kupuje a tko prodaje (drhtave rucice) onda izgleda kao da se moze prognozirati rast.
Totalno je više nebitno što, kako, jer na ovim razinama je likvidnost koja govori da je većina zadovoljna cijenom od 160 kn pa se riješava svojih dionica a s druge strane cijena izvrsna za skupiti što je više moguće komada , kad se svi koji trebaju prekrcaju a ako bude želje za još dionica cijena mora drastično gore ili dolje da bi se ponovno javila likvidnost.
Kolega Goran, kao sto znate zahvalan sam vam na svim analizama i dobroj volji i rijetko konstruktivnim postovima do sada ali ipak mislim da ovdje vrlo grijesite. Da je tako bilo moglo je tavoriti na 130 i prekrcavati se, ali ste vidjeli kako je izgledala kupnja na 130 (veliki blokovi postavljeni kunu-dvije iznad drugog najboljeg), sto znaci da nije bilo dogovornog pretakanja nego je netko agresivno ulazio. Nekako tako je izgledalo i na na razinama iznad 150, puno velikih nalozi koji su grizli po asku.
Ne moze se zakljuciti jasno ali izgleda kao da smo dobili najmanje jednog a vjerojatno dva velika igraca unutra, pa s obzirom da svi a i Vi dosta paznje pridajemo tome tko kupuje a tko prodaje (drhtave rucice) onda izgleda kao da se moze prognozirati rast.
[/quote]
Kolega veliki dio dionica bnky i kd investment je istresao ispod 100 kn i to samo prije 4-5 mjeseci. A te razine i veliki prometi su bili na razinama od cca 70 kn. Mislim da je zarada 120-150% sasvim dovoljna mnogim fizičkim osobama i nekim institucionalnim investitorima a koje se kriju iza skrbničkih računa.
To je moje mišljenje.
Danas kad sam vidio ono poveliko iskrcavanje podsjetilo me na jučerašnji razgovor sa jednim radnikom u ptkm koji radi na određeno.
radnici koji rade na ugovor inaće im se produžuju ugovori na 3 mj.,u zadnje vrijeme čak i na 1 mj.
čovjek s kojim sam razgovarao dobio je novi ugovor na 15 dana.ni njemu nije jasno otkud to i šta im to znači..nije dosada ni znao da se ugovori mogu produžiti na 15 dana(a ni ja).koliko ih je dobilo takav ugovor nije znao.
ne želim nikoga plašiti,niti nagovarati na prodaju ili kupnju.
samo vam želim prenijeti ovu info. iz prve ruke,koja je inaće i neobična.
ako netko ima drugačije ili dodatne info. neka me slobodno ispravi ili objasni svima u svezi ovakvih "vikend" ugovora.
Kolega veliki dio dionica bnky i kd investment je istresao ispod 100 kn i to samo prije 4-5 mjeseci. A te razine i veliki prometi su bili na razinama od cca 70 kn. Mislim da je zarada 120-150% sasvim dovoljna mnogim fizičkim osobama i nekim institucionalnim investitorima a koje se kriju iza skrbničkih računa.
To je moje mišljenje.
Kolega Goran: tu se ne slazem jer znamo da je velik dio toga zavrsio u cvrstim rukama, a fondovi ne prodaju sada dionice oni se nadaju da je ovo bull koji traje. A i fizicke osobe zasto bi prodavale? Evo i ja sam kupovao na tim razinama i ne prodajem sada.
Kolega veliki dio dionica bnky i kd investment je istresao ispod 100 kn i to samo prije 4-5 mjeseci. A te razine i veliki prometi su bili na razinama od cca 70 kn. Mislim da je zarada 120-150% sasvim dovoljna mnogim fizičkim osobama i nekim institucionalnim investitorima a koje se kriju iza skrbničkih računa.
To je moje mišljenje.
Kolega Goran: tu se ne slazem jer znamo da je velik dio toga zavrsio u cvrstim rukama, a fondovi ne prodaju sada dionice oni se nadaju da je ovo bull koji traje. A i fizicke osobe zasto bi prodavale? Evo i ja sam kupovao na tim razinama i ne prodajem sada.
[/quote]
Moguće da griješim, ali svako se slažemo da petrokemija vrijedi jako puno i da je ovo simbolična cijena. Što veća cijena to bolje za nas i radnike ptkm.
Danas kad sam vidio ono poveliko iskrcavanje podsjetilo me na jučerašnji razgovor sa jednim radnikom u ptkm koji radi na određeno.
radnici koji rade na ugovor inaće im se produžuju ugovori na 3 mj.,u zadnje vrijeme čak i na 1 mj.
čovjek s kojim sam razgovarao dobio je novi ugovor na 15 dana.ni njemu nije jasno otkud to i šta im to znači..nije dosada ni znao da se ugovori mogu produžiti na 15 dana(a ni ja).koliko ih je dobilo takav ugovor nije znao.
ne želim nikoga plašiti,niti nagovarati na prodaju ili kupnju.
samo vam želim prenijeti ovu info. iz prve ruke,koja je inaće i neobična.
ako netko ima drugačije ili dodatne info. neka me slobodno ispravi ili objasni svima u svezi ovakvih "vikend" ugovora.
Kolega, nema ništa sporno oko sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme na rok od 15 dana. Dapače može biti i na 1 dan, bitno je da se ispoštuju sva prava i obveze iz ugovora i naravno zor-a, kolektivnog ugovora (ako ga ima), pravilnika o radu (ako ga ima), sporazuma s radničkim vijećem i poslodavcem (ako ga ima). ZOR (Zakon o radu) nigdje ne propisuje najkraće trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme [smiley]
K/P
Uz obalu Istre gotovo milijarda barela nafte i milijarde kubika plina!?
Autor/izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija
ZAGREB – Sloveniju i njezine političare zanima režim plovidbe niti ribarenje u Jadranskom moru. Njihov je cilj – tvrdi za Slobodnu Dalmaciju umirovljeni časnik HV-a Nediljko Pušić, pozivajući se na relevantnu dokumentaciju svjetskih institucija i stručnjaka kojom raspolaže – osigurati suverenitet nad dijelom sjevernog Jadrana ispod čijeg dna se nalaze ogromne količine nafte i plina te steći suverenitet nad lijevom obalom Piranskog zaljeva kako bi mogli eksploatirati rudno bogatstvo koje se nalazi ispod kamenoloma!
Pušićevo senzacionalno ‘otkriće’, koje je potkrijepljeno topografskim kartama i geomorfološkim studijama svjetskih stručnjaka i znanstvenika, u dobroj mjeri demistificira slovensku nepopustljivost u pregovorima s Hrvatskom oko Savudrijske drage, piše Slobodna.
Istodobno, baš u vrijeme odmrzavanja slovenske blokade hrvatskog puta u EU, otvara nove dvojbe za Vladu Jadranke Kosor. Naime, slovenske pretenzije, slijedom najnovijih saznanja, daleko nadmašuju ribarske zahtjeve za koćarenjem u tom dijelu Jadrana ili njihove pomorske ambicije, a moglo bi se zaključivati, piše Slobodna, i da su ribarima manipulirali e da bi prikrili prave razloge ucjene blokadom hrvatskog establishmenta u procesu priključenja EU.
Sistematični pravnik s mirovinom časnika HV-a i evidentnim viškom vremena koje nevjerojatno produktivno troši, u intrigantnu privatnu “istragu” značaja Piranskog zaljeva ušao je potaknut suspenzijom hrvatskog ZERP-a nakon snažnog pritiska koji je na RH izvršila Slovenija uz potporu EU.
U siječnju 2008. počeo je istraživati uzroke koji su doveli do pat-pozicije u Piranskom zaljevu, uvjeren da se iza javno deklariranih razloga moraju kriti neki važniji, tajni koje Slovenci nikad nisu dali ni naslutiti. Krenuo je izučavati stare zemljovide iz 12.stoljeća, pa sve do onih iz 19., fokusiran osobito na tok i ušće rijeke Dragonje.
No, u tom “grmu nije ležao zec”, niti su se karte imalo razlikovale. Prionuo je potom proučavanju nautičkih karata Jadrana s kraja 19.stoljeća . Prostudirao je i novije, moderne nautičke karte. Ništa sporno nije otkrio, obalne crte potpuno su se poklapale. E, tada je posegnuo za topografskim kartama u kojima je ucrtan Piranski zaljev. Da bi ih mogao “čitati”, morao je savladati preko 250 vrsta topografskih znakova, i nakon svega zaključio da se karte međusobno razlikuju tek u dva detalja. Naime, u sovjetskim i američkim kartama bili su ucrtani svi dalekovodi, a u američkim su bili i kamenolomi numerirani. Toga u jugoslavenskim i slovenskim kartama nije bilo.
Kako je riječ o čovjeku koji ne staje dok ne dobije sve odgovore, brzo je, kaže, shvatio u čemu je “kvaka 22”. Amerikanci i Sovjeti ucrtavali su dalekovode na karte zbog vojnih letjelica-helikoptera i niskoletećih borbenih aviona koji su glavno sredstvo svih njihovih borbenih djelovanja, i na taj način otklanjali potencijalne smetnje i rizike.
Ali, zašto su “Ameri” numerirali kamenolome, e, to je tek trebalo otkriti. Zahvaljujući opsežnoj literaturi (Terrain Analysis FM 5-33, Topographic surveying FM 3-34.331, Minerals for atomic energy by Robert D.Nininger), i tu je enigmu riješio.
Numeracija svih kamenoloma u kraškim područjima svijeta sračunata je na lakše pribavljanje podataka o nalazištima strateških sirovina kao što su uran, torij i berilij. A topografska karta Piranskog zaljeva zorno pokazuje da su kamenolomi samo na njegovoj lijevoj, hrvatskoj obali gdje je na uzorcima kamena obavljena geokemijska i geofizikalna analiza, nakon čega su numerirani.
– Tada mi je postalo kristalno jasno da odgovore na pitanja o problematici razgraničenja u Piranskom zaljevu moram tražiti u zemlji, pod morem, odnosno u geologiji sjevernog Jadrana – priča Pušić svoju novu senzacionalnu priču.
Uskoro je, kaže, došao do ključnih podataka koji su mu pomogli dešifrirati pretenzije slovenskih političara za tim dijelom hrva
Suficit izvoza agrara do 900 mil. $
3. oktobar 2009. | 12:14 | Izvor: Beta
Beograd — Suficit Srbije u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivrednih proizvoda iznosiće od 700 do 900 miliona dolara, izjavio je ministar poljoprivrede Saša Dragin.
"Pored vojne industrije poljoprivreda je naša industrija sa najvećim suficitom u razmeni sa inostranstvom", kazao je on i podsetio da je prošlogodišnji suficit iznosio oko 600 miliona dolara, što znači da bi ovogodišnji saldo mogao biti bolji za 15 do 50 odsto, a zavisiće, kako je naveo "od angažovanosti izvoznika".
Prema njegovim rečima, suficitu je najviše doprineo porast izvoza voća i povrća, koji je imao rast još prošle godine, tako da je bio veći od izvoza žitarica.
"Kada imate hektar pšenice ili kukuruza vi ste socijalna slučaj, a kada imate dva hektara nekog voćnjaka ili proizvodnju povrća, vi ste gazda i jako dobro možete da zaradite", rekao je Dragin.
Ministar smatra da je važno i to što je Srbija ove godine dobila mogućnost izvoza prerađevina od svinjskog mesa, obrađenih na 70 stepeni, na tržište EU, jer će to doprineti da se vrednost izvoza poveća.
Dragin je kazao i da je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo budžet za narednu godinu.
"Mi ne želimo da tražimo nerealno i bitno nam je da budžet bude na nivou 2008. godine", kazao je on, podestivši da je tada agrar dobio 24 milijarde dinara, odnosno sa rebalansom budžeta 28 milijardi dinara, dok je ovogodišnji budžet bio 16 milijardi dinara. Kako je istakao, veliki deo obaveza koje je Ministarstvo poljoprivrede imalo za ovu godinu prenet je u 2010, jer je 2009. iskorišćena za isplatu subvencija na vreme, zbog čega je nemoguće da se zanemarene obaveze iz ovogodišnjeg budžeta prenesu za još jednu godinu.
"Našim domaćinskim poslovanjem prema budžetu mi smo dokazali i pred Međunarodnim monetarnim fondom da poljoprivreda ne utiče na rast potrošnje", naglasio je Dragin.
Objasnio je da agrarni budžet ne predstavlja sredstva "koja idu na socijalna davanja", već su radi o investiciji i ocenio da je u godini ekonomske krize dokazano da vredi svaki dinar koji se uloži u poljoprivredu.
Dragin je kazao da je Ministarstvo poljoprivrede isplatilo sve subvencije do agrotehničkih rokova za jesenju setvu.
"Kroz regrese poljoprivrednici dobijaju sredstva za deklarisano seme, kvalitetno djubrivo, odnosno dizel", kazao je on i dodao da se, nakon programa subvencionisane prodaje 100.000 minieralnog djubriva domaćih proizvodjača registrovanim poljoprivrednicima, razmatra da se i za neke državne institucije, koje se bave poljoprivredom, obezbedi dodatnih 30.000 tona tog đubriva.