Z-score je izradjen i publiciran 1968, istina 1993 je revidiran kako bi popratio mala i srednja poduzeca. Vjerujem da su culi za njega (i ocito zaboravili) jer se provlaci kroz 20 pretmeta tokom skolovanja i studiranja, ali to nije nista cudno, Vorda je ocito bavi knjigovodstvom pa je upoznat s detaljima i postupcima koje su drugi dipl. oec zaboravili, ali siguran sam da je i on zaboravio mnoge stvari koje je nekad ucio, i pritom ne mislim na teoriju iz predmeta poput trgovackog prava, vec matematiku, pocela, poslovnu ek.,..Prije tjedan dana je kolegu zaskocila njegova 18g kcerka da joj rijesi jedan zadatak iz mikroekon.-strucni studij, navodno izuzetno jednostavan, ali on, kao i svi mi na poslu smo blijedo gledali, nismo znali niti otkud zapoceti. Imam ga negdje pa cu ga copy/paste na kraju, bas da vidim hoce li ga kolege ekonomisti uspjeti rijesiti. [smiley2] Nego da se vratim Altmanu “Altman’s equation did a good job at distinguishing bankrupt and non-bankrupt firms. Of the former, 94% had Z scores less than 2.7 before they went bankrupt. In contrast, 97% of the non-bankrupt firms had Z scores above this level.”, iako logika nalaze da insolventna firma prije ili kasnije mora u bankrot, ptkm je u specificnom okruzenju tj. politicko-socijalnom polozaju tako da ne vjerujem kako ce u bankrot, ali to ne znaci da je solventna kao sto neki kolege zele dokazati, dapace, postoji dokaz da nije solventna – zahtjev uprave da se dugorocne obveze prema drzavi zamjene za udio u glavnici jer Petrokemija nije solventna tj. ne moze podmiriti te obveze iz poslovanja. Prije 5 godina je PTKM dugovala 380 milijuna kn, netko je odlucio da se bar dio duga spasi pa je pola odmah oprostio, a ostalu polovicu podijelio na 6 godina s pocekom, tako da je ptkm trebala poceti vracati dug 2003, ali koliko sam upoznat nisu vratili niti jednu ratu. Zadatak: Cjenovna elastičnost potražnje za kompjuterima iznosi -2,3 dok je unakrsna cjenovna elastičnost između kompjutera i softverskih programa -1,5. U sljedećoj godini proizvođači kompjutera namjeravaju povećati prosječnu cijenu kompjutera za 2%, te očekuju da će uslijed razvoja sofisticiranijih programa biti u mogućnosti povećati cijenu softverskih programa za 5%. a) Ukoliko prodaja kompjutera u tekućoj godini iznosi 7 000 komada, kolika se prodaja može očekivati u sljedećoj godini? b) Koliku bi cijenu softverskim programima proizvođači trebali odrediti ako žele povećati prodaju kompjutera u sljedećoj godini za 10%? formule: http://www.efst.hr/nastava/112/Mikroekonomija%20I%20-%20formule%20za%20ispit.pdf
čim vlada donese odluku o pretvaranju duga u kapital PTKM postaje izuzetno solventna jer dugoročne obveze postaju nula. Deplasirano je pisati o dugu iz 1999, treba pisati o trenutnoj i nadasve budućoj situaciji u ovoj firmi.
Vrlo jednostavni odgovori:
a) može se očekivati manja prodaja
b) trebaju sniziti cijenu softwarskih programa kako bi pridobili kupce da ih koriste , za što moraju kupiti novije kompjutere zbog povećih kapacitetskih zahtjeva.
[smiley2] Da, ali za proci ispit treba zadatke rijesiti matematickim putem, znaci uvrstiti prilozene podatke u prilozene formule. Ako cjenovna elasticnost iznosi -2,3 znamo da ce porastom cijene proizvoda za 1% potraznja za istim pasti za 2,3%, znaci prodaja ce pasti za 4.6%, jedino nismo uspjeli uvrstiti programe.
Za birtijase [smiley2];
“Petrokemija kao tvrtka od svoje registracije 1997. nikad nije proizvela dobit nego je izgubila kapital (ljudi zaboravljaju nominalu od 700 kuna iz 97.) te joj nisu pomogle ni sanacija od 200 milja iz 2000. kad je oprošten 1. dug za plin ni iz 2006. kad je obećana dokapitalizacija od 210 milja za opet dug za plin!
Jedini kupac iz RH se zna i on je nudio 20 USD po dionici, ali je stvar riješio u međuvremenu još bolje te je prvo išao u damping sa cijenama gnojiva iz uvoza i zatim sklopio ugovor o otkupu 10% proizvodnje ptkm putem Agrokor trgovine.”
http://www.hup.hr/Download/2006/08/22/izvoznici.doc
Pogledajte si listu največih izvoznika u SAD za 2004 doinu i na kojem je mjestu PTKM. Na drugom………..
a na spisku 2005 godine treča po redu
http://www.hup.hr/Download/2006/08/22/izvoznici.doc Pogledajte si listu največih izvoznika u SAD za 2004 doinu i na kojem je mjestu PTKM. Na drugom……….. a na spisku 2005 godine treča po redu
A ja mislio da je samo dionica perspektivna ,kad po ovome i firma nije loša!!![smiley2]
http://www.hup.hr/Download/2006/08/22/izvoznici.doc
Pogledajte si listu največih izvoznika u SAD za 2004 doinu i na kojem je mjestu PTKM. Na drugom………..
a na spisku 2005 godine treča po redu
“Zanimljivo je i ono što se događa s »Petrokemijom« u Kutini. Ona naime od Ine kupuje plin po oko devet centi po prostornom metru, a Ina ga uvozi iz Rusije po petnaest, šesnaest centi. Domaćinstva plaćaju plin (u Zagrebu) oko trideset centi, a Ina i distributeri, kojih ima više od četrdeset, što pokazuje kako je to unosan posao, traže još više cijene.
Jadranski plin Talijanima se isporučuje po oko 6,3 ili po osam centi. Proizvodna cijena plina u kontinentalnom dijelu Hrvatske je do tri, četiri centa, a prodaju ga kućanstvima gotovo deset puta skuplje po 30 centi. Zašto?
»Petrokemija« troši plina kao sva kućanstva zajedno, a u dvadeset godina postojanja potrošila je plina više nego kućanstva od kada troše plin u Hrvatskoj.
Kada zimi nema plina za »Petrokemiju« zbog neriješenog problema dobave, političari izvedu zaposlene (i seljake?) na blokadu cesta »jer neće biti gnojiva za proljetnu sjetvu«, a oko šezdeset posto ukupne proizvodnje u dvadeset godina postojanja »Petrokemija« izvozi izvan granica, dakle, o nedostatku gnojiva za sjetvu u Hrvatskoj nema niti govora.
Zar proizvodnju gnojiva za izvoz trebaju subvencionirati kućanstva? Možda bi bilo jeftinije platiti zaposlenima u »Petrokemiji« da se odmaraju nego da rade za takav izvoz?”
komentar Tomislava Dragičevića, predsjednika uprave INE;
“Razumijem da je 3.000 ljudi koji rade u Petrokemiji zabrinuto za egzistenciju, ali uprava kutinske tvornice godinama zna za probleme pa ipak ništa ne poduzima. Problema s Petrokemijom bit će sve dok njena uprava bude mislila da netko drugi treba rješavati njihove probleme. Umjesto da pristanu na dugoročan ugovor o opskrbi, kakav primjerice ima HEP, i naprave planove poslovanja i razvoja za više godina unaprijed, stalno samo traže pomoć i otpis dugova. Najlakše je izvesti radnike na ulicu«, kaže Dragičević.
Tako je, dodao je, u 1997. otpisano 100 milijuna maraka dugova Petrokemije Ini, a sada ponovo traže otpis još 100 milijuna maraka. Da je tih 200 milijuna maraka podijeljeno radnicima da sjede doma, bilo bi jeftinije. Jer pitanje je treba li država subvencionirati proizvodnju gnojiva kako bi se izvezeno prodavalo ispod realne cijene, kaže predsjednik Uprave Ine.
Nije 3 000 zaposlenih ,nemoj da pišeš laži!!!!
Manje od 2700!!!!
Jednog dana nakon sto proda-ju ptkm prica glastiti;
“ma koja Petrokemija, tu staru smrdljivu čađaru treba hitno zatvorit, iz godine u godinu radi gubitke koje mi placamo. Ina daje petrokemiji plin po povlastenoj cijeni, a razliku u cijeni je prebacila na kucanstva, a ko od toga ima koristi osim slovenaca, talijana i austrijanaca?
Nisu oni ludi, niti petrokemija zagadjuje njihovu prirodu, niti moraju sanirati par stotina milijuna kuna duga, niti njihovi gradjani placaju plin po kunu zato sto ga ina uvozi iz ukrajne po 0.30kn, a petrokemiji ga prodaje po 0.08kn, a da bi sanirala gubitak gradjanima ga umjesto 0.60kn naplati 1kn.
Hrvati trpe zagadenje, placaju skuplji plin i umjesto da im lova iz budjeta ide u zdravstvo i skolstvo ide u petrokemiju da bi slovenci, talijani, austrijanci pa i srbi dobili jeftinije gnjojivo”.
Ali sad kad se kupilo par dionica, petrokemija je bolja od microsofta.
Sta kaze Ivo Sander, gdje ce perokemija?
Sta kaze Ivo Sander, gdje ce perokemija?
Ja znam ,a ti saznaj ako možeš!!![smiley1]
odgovor na to pitanje mi je dala cinjenica da si i ti rasprodao petrokemiju
kako napreduje potraga za novim dionicama, gdje sad mozemo ocekivati straze i birtijase?