Okladio bih se da ce jednog dana nakon sto proda-ju ptkm prica glastiti;

“ma koja Petrokemija, tu staru smrdljivu čađaru treba hitno zatvorit, iz godine u godinu radi gubitke koje mi placamo. Ina daje petrokemiji plin po povlastenoj cijeni, a razliku u cijeni je prebacila na kucanstva, a ko od toga ima koristi osim slovenaca, talijana i austrijanaca?

Nisu oni ludi, niti petrokemija zagadjuje njihovu prirodu, niti moraju sanirati par stotina milijuna kuna duga, niti njihovi gradjani placaju plin po kunu zato sto ga ina uvozi iz ukrajne po 0.30kn, a petrokemiji ga prodaje po 0.08kn, a da bi sanirala gubitak gradjanima ga umjesto 0.60kn naplati 1kn.

Hrvati trpe zagadenje, placaju skuplji plin i umjesto da im lova iz budjeta ide u zdravstvo i skolstvo ide u petrokemiju da bi slovenci, talijani, austrijanci pa i srbi dobili jeftinije gnjojivo”.

[smiley2][smiley2]

Ali sad kad se kupilo par dionica, petrokemija je bolja od microsofta.

sve stoji ali zato seljak plaća jeftinije gnojivo i prodaje radnom narodu jeftinije svoje proizvode. Platiš više plina, a jeftinije salatu. I to je to.

gdje ima dima ima i vatre …. kad je toliko polemike i previranja oko PTKM …. [smiley1]

…samo nikako da stave nalog na kupnju, iako je očito da im je to namijera.
Recite ljudi pošto bi htjeli kupiti pa da se svrši (ovo trkeljanje)….tko če to sve pročitat

Vraga, ogroman dio poljoprivrednih proizvoda je stigao iz uvoza, u dolini Neretve bacaju proizvode jer ne mogu konkurirati cijenom istocno-europskim dobavljacima koji opskrbljuju velike shopping centre. A prodavaci s placa kupuju u kauflanda i prodaju pod domace. Cijena rada u hr nije niska kao u nekim istocno-europskim zemljama, a organizacija poslovanja i infrastruktura nije tako dobra + stete koje se vuku jos od rata cine PTKM isplativijom za gasenje nego odrzavanje na zivotu. Kako sama uprava Petrokemije kaze (makar su i oni ko Polancec, jedan dan jedno, drugi dan drugo);

“Petrokemija d.d. je u razdoblju 2003. – 2005. za troškove transporta plina i sredstava namijenjenih razvoju plinovodne mreže u RH uplatio 203.400.000,00 kn. Tako da je umjesto u modernizaciju vlastitih postrojenja i saniranje duga iz proteklih godina poduzetnik Petrokemija d.d. morao investirati u infrastrukturu…”

ili stari clanak iz vjesnika;

“Zanimljivo je i ono što se događa s »Petrokemijom« u Kutini. Ona naime od Ine kupuje plin po oko devet centi po prostornom metru, a Ina ga uvozi iz Rusije po petnaest, šesnaest centi. Domaćinstva plaćaju plin (u Zagrebu) oko trideset centi, a Ina i distributeri, kojih ima više od četrdeset, što pokazuje kako je to unosan posao, traže još više cijene.
Jadranski plin Talijanima se isporučuje po oko 6,3 ili po osam centi. Proizvodna cijena plina u kontinentalnom dijelu Hrvatske je do tri, četiri centa, a prodaju ga kućanstvima gotovo deset puta skuplje po 30 centi. Zašto?
»Petrokemija« troši plina kao sva kućanstva zajedno, a u dvadeset godina postojanja potrošila je plina više nego kućanstva od kada troše plin u Hrvatskoj.
Kada zimi nema plina za »Petrokemiju« zbog neriješenog problema dobave, političari izvedu zaposlene (i seljake?) na blokadu cesta »jer neće biti gnojiva za proljetnu sjetvu«, a oko šezdeset posto ukupne proizvodnje u dvadeset godina postojanja »Petrokemija« izvozi izvan granica, dakle, o nedostatku gnojiva za sjetvu u Hrvatskoj nema niti govora.
Zar proizvodnju gnojiva za izvoz trebaju subvencionirati kućanstva? Možda bi bilo jeftinije platiti zaposlenima u »Petrokemiji« da se odmaraju nego da rade za takav izvoz?”

Clanak je pisan prije par godina pa su se neke stvari promjenile, afaik kucanstva vise ne placaju 0.30kn vec 1kn, a Ina placa plin 0.30kn, mislim da ga prodaje ptkm po 0.15kn.

Jedini nacin da PTKM ode u svjetliju buducnost je temeljita rekonstrukcija ovog sto trenutno izgleda na groblje i odrzava se na zivotu samo zahvaljujuci aparatima.

U cijeloj temi s 2250 komentara ima niti 4-5 korisnih, a oni su napisani jucer i prekjucer, cak su i birtijasi utihnuli pred najezdom argumenata i znanja.

Nego da se vratimo temi, zaista, ako je Petrokemija solventna, zasto nije sama vratila dug (podizanje drugih kredita i reprogramiranjem postojecih), jer trenutno zaista nije zaduzena osim prema drzavi.

ps. vec duze trazim knjigu Marijan Cvjeticanin – “Kako čitati burzovna izvješća”, pa ako je netko ima da mi kaze isplati li se nastaviti potragu ili se moze prezivjeti i bez nje.

Sudeci po trenutku u kojem se trziste nalazi, vrijeme diskonta na PTKM neumitno prolazi. Howgh

Možda je to razlog nervoze pojedinih kolega, pitanje jel će se čak i sutra moći PTKM dobiti po ovako niskim cijenama.

Evo i mene malo među probrano društvo.
– danas ste dosta pisali o PTKM, meni su dosta nepoznati ti ekonomski pojmovi, ali ih polako učim.
– našeg omiljenog đaka cartmanna ste opet ocijenili negativnom ocijenom, zašto pa mali se puno trudi a nitko da mu se zahvali.
– za mene ono najvažnije PTKM je danas išla 0.5% gore i to je danas jedina dobra inf. za mene, osobno mislim da je to zbog moje miljenice PLVA.
– a sad bi zamolila one koji znadu ekonomske čarolije što će biti sutra s PTKM u kešu sam što da radim, savijeti su dobrodošli.
– i još jedan savjet, ako PBZ kreditira propalu PTKM, da li je to dobro, dioničarka sam i PBZ (da li da je držim ili da je sutra prodam,
Pozdrav forumašima koji odrađuju noćnu smjenu.

altman(izmislio)i revidirao ga 1993..
a u banci nije ni cudo sto nisu culi za to, nisu oni culi ni za mnogo toga drugoga pri izracunavanju kreditnog rizika npr. neki dan pitam prijatelja koji radi u riznici zabe i nema pojma sta je Value At Risk .naime
VAR modeli su BASEL II-obveza.
da se vrati na altmana i Z-skore.
kaze da je donja granica Z=1.23 i poduzeca ispod te granice se smatraju takvima da ce bankrotirati a gornja granica iznad koje se poduzece smatra uspjesnim je 2.90..
a izmedju je petrokemija sa 1.64.. a izmedju moze biti svasta.(preuzeto iz doktorske disertacije dr.sc.N.Šarlije.)
i jos navodi da je model uspjesan u procjeni 1 godinu prije bankrota 95% a dvije godine prije bankrota je uspijesan 82%.
a ptkm bas izmedju..

Z-score je izradjen i publiciran 1968, istina 1993 je revidiran kako bi popratio mala i srednja poduzeca. Vjerujem da su culi za njega (i ocito zaboravili) jer se provlaci kroz 20 pretmeta tokom skolovanja i studiranja, ali to nije nista cudno, Vorda je ocito bavi knjigovodstvom pa je upoznat s detaljima i postupcima koje su drugi dipl. oec zaboravili, ali siguran sam da je i on zaboravio mnoge stvari koje je nekad ucio, i pritom ne mislim na teoriju iz predmeta poput trgovackog prava, vec matematiku, pocela, poslovnu ek.,..Prije tjedan dana je kolegu zaskocila njegova 18g kcerka da joj rijesi jedan zadatak iz mikroekon.-strucni studij, navodno izuzetno jednostavan, ali on, kao i svi mi na poslu smo blijedo gledali, nismo znali niti otkud zapoceti. Imam ga negdje pa cu ga copy/paste na kraju, bas da vidim hoce li ga kolege ekonomisti uspjeti rijesiti. [smiley2]

Nego da se vratim Altmanu “Altman’s equation did a good job at distinguishing bankrupt and non-bankrupt firms. Of the former, 94% had Z scores less than 2.7 before they went bankrupt. In contrast, 97% of the non-bankrupt firms had Z scores above this level.”, iako logika nalaze da insolventna firma prije ili kasnije mora u bankrot, ptkm je u specificnom okruzenju tj. politicko-socijalnom polozaju tako da ne vjerujem kako ce u bankrot, ali to ne znaci da je solventna kao sto neki kolege zele dokazati, dapace, postoji dokaz da nije solventna – zahtjev uprave da se dugorocne obveze prema drzavi zamjene za udio u glavnici jer Petrokemija nije solventna tj. ne moze podmiriti te obveze iz poslovanja. Prije 5 godina je PTKM dugovala 380 milijuna kn, netko je odlucio da se bar dio duga spasi pa je pola odmah oprostio, a ostalu polovicu podijelio na 6 godina s pocekom, tako da je ptkm trebala poceti vracati dug 2003, ali koliko sam upoznat nisu vratili niti jednu ratu.

Zadatak: Cjenovna elastičnost potražnje za kompjuterima iznosi -2,3 dok je unakrsna cjenovna elastičnost između kompjutera i softverskih programa -1,5. U sljedećoj godini proizvođači kompjutera namjeravaju povećati prosječnu cijenu kompjutera za 2%, te očekuju da će uslijed razvoja sofisticiranijih programa biti u mogućnosti povećati cijenu softverskih programa za 5%.

a) Ukoliko prodaja kompjutera u tekućoj godini iznosi 7 000 komada, kolika se prodaja može očekivati u sljedećoj godini?
b) Koliku bi cijenu softverskim programima proizvođači trebali odrediti ako žele povećati prodaju kompjutera u sljedećoj godini za 10%?

formule: http://www.efst.hr/nastava/112/Mikroekonomija%20I%20-%20formule%20za%20ispit.pdf

Vrlo jednostavni odgovori:
a) može se očekivati manja prodaja
b) trebaju sniziti cijenu softwarskih programa kako bi pridobili kupce da ih koriste , za što moraju kupiti novije kompjutere zbog povećih kapacitetskih zahtjeva.