studoš:
”
Ali postoje razni načini alokacije troškova koji se na kraju mogu različito iskazivati u RDIG-u. [smiley2]
”
Postoje, ali to nije za ovu temu. Možda prije za “Fundamentalna analiza”.
Pozdrav
Bitno je ako se ustvrdi da su zalihe trošak. Mogu biti ali i ne moraju.
Na primjer:
a) relevantni – za donošenje poslovnih odluka jer nastaju u budućnosti a povezani su s poslovnim alternativama o kojima se odlučuje.
b) nataloženi – to su troškovi koji su već nastali (irelevantni, povijesni troškovi).
c) oportunitetni – to su potencijalni rezultati koji bi se ostvarili primjenom alternative od koje se odustaje (što se reflektira kroz veći ili manji ostvareni trošak).
d) direktni (izravni) – identificiraju se kao sastavni dio proizvoda ili usluge.
e) indirektni (neizravni) – nije ih moguće identificirati kao sastavni dio proizvoda te
se stoga i nazivaju općim troškovima (eng. overheads).
f) kontrolabilni – podvrgnuti su sustavu kontrole što podrazumijeva i mogućnost njihovim upravljanjem.
g) nekontrolabilni – ne postoji direktna mogućnost za njihovom kontrolom odnosno upravljanjem.
h) diferencijalni – to su iznosi troškova koji su različiti za različite poslovne alternative.
itd…po MRS-u 2 koji se bavi zalihama može se zaključiti da postoji prostora za manipulaciju, iako ja ne tvrdim da je to ovdje slučaj.
Pozdrav
Hehe, da racunovodje PTKM procitaju zadnje tri stranice ove teme siguran sam da bi se zapitali… sta bulazne ovi ovdje?! Pa mi to pisemo kak nam se svidi hehe[smiley2]
Nema namještanja rezultata, barem ne na ovaj način. To je knjigovodstvo koje je propisamo MRS-ovima i svako D.D. vodi ga na isti način. Pogledaj izvješće bilo kojeg drugod D.D.
Itekako ima.
Ali postoje razni načini alokacije troškova koji se na kraju mogu različito iskazivati u RDIG-u.
[smiley2]
Da, o tome sam pisao, jer je na prvi pogled jasno da su zalihe povecane (AOP008, za 41,711 mil. kn), dok u u prvih 6 mjeseci 2005te smanjene s 287,109 mil. kn na 268,776 mil. kn, a promjene u zalihama gotovih proizvoda su nadodale (od starog troska) za 4,029 mil. kuna, pa mi je upala u oko ta drasticna razlika u stanju i prikazivanju zaliha. Nemojmo zaboraviti da je poslovni uspjeh petrokemije u prvih 6 mjeseci 2005 bila dobit u iznosu 1,354 mil. kuna, dok je u prvih 6 mjeseci 2006 ostvaren gubitak od 23,012 mil. kuna. Jasno je da razlike prate fin. uspjeh, ali mi u ovom slucaju djeluju tempirane, npr. pretposle godine (2004) su razlike bile jos vece, -62,120 mil. kuna, ali je zato rezultat bio dobit u iznosu 29,518 mil. kuna, dok su ove godine i razlike u velikom minusu, a rezultat je gubitak. Ok, treba proci godina i stanje nije za kljuc u bravu, ali da kompanija izlistana na US burzi prikaze ovakve rezultate dozivjela bi pad vrijednosti dionice za 30%. PTKM su izvukle jedino glasine i igre fondova koje je cine likvidnom i pumpaju cijenu, te, priznajem, dosadasnji nizak bv, ali overall, da radim na kreditnim rizicima u banci – ne bi dobili kredit od mene.
mika: ” to će riješiti oni Japanci koji su se raspitivali za kupnju PTKM.Kolko će to vrijedit ako Japanci kupe???? ” Mozes li priloziti izvor te informacije (kako bi dokazao autenticnost)?
već sam pisao da ću neke stvari reći, ali da izvore informacije ne mogu otkriti. (koliko ja za sada znam bila su 4 zainteresirana: Todorić, Slovenci, Austrijanci i Japanci)
da radim na kreditnim rizicima u banci – ne bi dobili kredit od mene.
Ma, ja bi im dao kredit kakav žele i koliko žele. S njima nemreš propast.
… da radim na kreditnim rizicima u banci – ne bi dobili kredit od mene.
“Smanji li se u poduzeću udjel vlastitog kapitala ispod 30% ukupnog ulaganja tada se smatra kako nije zadovoljen minimalni kriterij za financiranja praćenja poslovanja poduzeća. Odnos vlastitog i tuđeg ulaganja od 30:70 predstavlja ujedno i limit kod odobravanja bakarskih kredita …”
prof.dr.sc. Nidžara Osmanagić Bedenik, “Računovodstvo, revizija i financije br.3/03.”
Omjer duga i kapitala kod Petrokemije je 1:1 što se smatra idealnim odnosom tuđih i vlastitih izvora financiranja. Osim toga, banke preko kamata iz Petrokemije svake godine izvlače oko 30M kuna.
Prema tome, da si to što nisi itekako bi bio sretan da Petrokemija od tebe želi primiti kredit.[smiley2]
Pozdrav
Ma, ja bi im dao kredit kakav žele i koliko žele. S njima nemreš propast.
PTKM jos dug nije vratila (uobicajenim putem), nekoliko dugova prema Ini je otpisano, posljednji 2001. tj. polovica duga od 380 milijuna kuna je otpisana, a preostala polovica je reprogramirana na 6 godina uz jednu godinu poceka te je u skladu s tim Petrokemija bila duzna vratiti INI 187 milijuna podjeljeno u 10 polugodisnjih anuiteta, ali ni to nije mogla vracati pa je drzava i to kompezirala s Inom, te je to potrazivanje Ine preslo u potrazivanje od strane drzave. Zavrzlama se rijesava upravo sada, a Petrokemija drzavi duguje preko 230 milijuna kuna koje drzava ne moze naplatiti pa ih mjenja za udio u tem. kapitalu (dionice). Hoces reci da tebi Petrokemija duguje 230 milijuna kuna, da bi prihvatio zamjenu duga za udio u kapitalu (dionice) u omjeru 400kn za 1 dionicu?
Ako je tako, evo ja ti ponudim koliko god zelis dionica za 300kn po dionici. [smiley2]
cartmann: ” … da radim na kreditnim rizicima u banci – ne bi dobili kredit od mene. ” “Smanji li se u poduzeću udjel vlastitog kapitala ispod 30% ukupnog ulaganja tada se smatra kako nije zadovoljen minimalni kriterij za financiranja praćenja poslovanja poduzeća. Odnos vlastitog i tuđeg ulaganja od 30:70 predstavlja ujedno i limit kod odobravanja bakarskih kredita …” prof.dr.sc. Nidžara Osmanagić Bedenik, “Računovodstvo, revizija i financije br.3/03.” Omjer duga i kapitala kod Petrokemije je 1:1 što se smatra idealnim odnosom tuđih i vlastitih izvora financiranja. Osim toga, banke preko kamata iz Petrokemije svake godine izvlače oko 30M kuna. Prema tome, da si to što nisi itekako bi bio sretan da Petrokemija od tebe želi primiti kredit.[smiley2] Pozdrav
Ali kolega, uz dužno poštovanje prema Vama i Ninđi, naime ne znam od kada je ta konstatacija, ali se očigledno puno toga promijenilo od tada.
Jako puno.
A tvrdnja da je omjer duga i kapitala 1:1 iz čega je omjer tuđih i vlastitih izvora sredstava idealan je stvarno previše
– po kriterijima zaduženosti Petrokemija bi već odadvno mogla biti u stečaju.
Visina duga je na maksimalnoj granici podnošljivosti – a mogučnost otplate istog – jako loša.
studoš: ” Ali postoje razni načini alokacije troškova koji se na kraju mogu različito iskazivati u RDIG-u. [smiley2] ” Da, o tome sam pisao, jer je na prvi pogled jasno da su zalihe povecane (AOP008, za 41,711 mil. kn), dok u u prvih 6 mjeseci 2005te smanjene s 287,109 mil. kn na 268,776 mil. kn, a promjene u zalihama gotovih proizvoda su nadodale (od starog troska) za 4,029 mil. kuna, pa mi je upala u oko ta drasticna razlika u stanju i prikazivanju zaliha. Nemojmo zaboraviti da je poslovni uspjeh petrokemije u prvih 6 mjeseci 2005 bila dobit u iznosu 1,354 mil. kuna, dok je u prvih 6 mjeseci 2006 ostvaren gubitak od 23,012 mil. kuna. Jasno je da razlike prate fin. uspjeh, ali mi u ovom slucaju djeluju tempirane, npr. pretposle godine (2004) su razlike bile jos vece, -62,120 mil. kuna, ali je zato rezultat bio dobit u iznosu 29,518 mil. kuna, dok su ove godine i razlike u velikom minusu, a rezultat je gubitak. Ok, treba proci godina i stanje nije za kljuc u bravu, ali da kompanija izlistana na US burzi prikaze ovakve rezultate dozivjela bi pad vrijednosti dionice za 30%. PTKM su izvukle jedino glasine i igre fondova koje je cine likvidnom i pumpaju cijenu, te, priznajem, dosadasnji nizak bv, ali overall, da radim na kreditnim rizicima u banci – ne bi dobili kredit od mene.
naravno da od tebe nebi dobili kredit jer ti o davanju kredita nemaš blage veze. Preko 10 godina radim u banci na poslovima kreditiranja i iz prve ruke ti govorim da je u zadnje vrijeme PTKM dobila par kredita kojima uspješno restrukturira svoje poslovanje i da se velike banke bore za ulaz u njeno poslovanje (spomenuću samo PBZ). Na sreću na poslovima kreditiranja u tim bankama ne rade klošari nego ljudi koji itekako znaju prepoznati gdje se isplati ulagat. Čovjeće božji da li ti razumiješ što za banku znači imati firmu koja radi 1,8 mlrd kuna prometa uz polovicu priljeva deviza, pa plaće radnika preko tekućeg, garancije, akreditivi…..i još na kraju kamate koje nastaju kao posljedica kredita koje im ti nebi dao. Dečko nisi najpametniji na svijetu i neke stvari nemožeš znati. Nisam niti ja ali ako nešto neznam o tome ne pišem i slušam savjete drugih.
Ali kolega, uz dužno poštovanje prema Vama i Ninđi, naime ne znam od kada je ta konstatacija, ali se očigledno puno toga promijenilo od tada. Jako puno. A tvrdnja da je omjer duga i kapitala 1:1 iz čega je omjer tuđih i vlastitih izvora sredstava idealan je stvarno previše – po kriterijima zaduženosti Petrokemija bi već odadvno mogla biti u stečaju. Visina duga je na maksimalnoj granici podnošljivosti – a mogučnost otplate istog – jako loša.
Stanje sa 31.12.2005. Omjer duga i kapitala nasumce izabranih dionica:
PTKM 0,95
KOEI 0,89
VDKT 2,69
LURA 1,21
IGH 1,43
TNPL 0,86
HDEL 4,39
DLKV 1,38
Ali, ako ti znaš bolje od naših uvaženih stručnjaka kao što su prof. Bedenik i prof. Belak, onda ja sa tobom nemam što raspravljati.
pozdrav
Na 44. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Gornjoj Radgoni (26. kolovoza – 1. rujna) u susjednoj Sloveniji ministrica za poljoprivredu te zemlje Marija Lukačič obaviještena je da se otprema gnojiva prema slovenskom tržištu ostvaruje iznad plana. Predsjednik Uprave Boris Mesarić naglasio je da Petrokemija sa 70 posto zadovoljava potrebe agrara susjedne države, te da primjenu prati godišnje 2000 analiza tla.
U Gradačcu je Sulejman Tihić, predsjednik Predsjedništva BiH otvorio 33. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije (30. kolovoza – 3. rujna). Svoju afirmaciju započeo je kao «Sajam šljive». Petrokemija mu je utemeljitelj i do danas jedini je stalni izlagač te ovogodišnji jedini sponzor izvan BiH. Manifestacija je okupila dosada najviše 230 izlagača iz BiH i šest europskih, uglavnom susjednih zemalja. Susjedno poljodjelstvo Petrokemija opskrbljuje sa 70 posto svojih mineralnih gnojiva.