PTKM (Petrokemija d.d.)

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska PTKM (Petrokemija d.d.)

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.


” Neovisno o Petrokemiji kako to mislite da je povečanje zaliha dobro za određenu tvrtku? … Molim da malo pojasnite na što ste mislili konkretno. Pozdrav

Nisam nikada niti pomislio, a kamoli rekao da je povećanje zaliha dobro. Ja sam govorio isključivo o utjecaju zaliha na rezultat. Iz primjera Petrokemije vidljivo je da povećanje zaliha smanjuje rashode, pa prema tome povećava rezultat. Zašto je tomu tako?

Troškovi prema ulozi u bilanci stanja dijele se na uskladištive i neuskladištive. Uskladištivi troškovi su troškovi izravnog rada (radnika u proizvodnji), izravni materijal i troškovi proizvodne režije i sa ovim troškovima terete se zalihe. Neuskladištivi troškovi su troškovi uprave, prodaje i drugi opći troškovi i sa njima se ne mogu teretiti zalihe. Ovi troškovi nazivaju se i troškovi razdoblja jer se priznaju u rashod u onom trenutku kada su nastali. Za razliku od njih, uskladištiti troškovi priznaju se u rashod u onom trenutku kada je gotovi proizvod prodan.
Prilikom izrade RDG tada se radi sljedeći izračun:

zalihe gotovih proizvoda 1.1. +
troškovi proizvedenih got.proizv.=
ukupni troškovi proizvodnje –
zalihe gotovih proizvoda na kraju =
troškovi za prodano
Evo kako je to izgledalo kod Petrokemije, jasno na izmišljenim ciframa:

500 + 1500 = 2000 – 800 = 1200

Znači, u tijeku godine utrošeno je 2000 kn, ali su zalihe povećane za 300 kn. Zalihe koje su ostale na kraju godine nemogu se rashodovati pa ukupni trošak umjesto 1500 kn ispada 1200 kn. U tom slučaju ekonomisti kažu da povećanje zaliha pozitivno utječe na rezultat jer smanjuju rashod (troškove).

Cartmana je zbunio onaj minus na AOP039 pa je automatski zaključio da to znači smanjenje zaliha, što nije toćno. To znači smanjenje rashoda.

Pozdrav

Povrh toga , ekonomska logika nalaže da je proizvodnja bez zaliha poslovna politika kojoj bi trebalo težiti ,

Takozvani JIT sustav.[smiley2]

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!

jesen je stigla … a s njome i jesenska sjetva… umjetna gnojiva se kupuju tik pred sjetvu i direktno se apliciraju u zemlju…. dakle normalno je da PTKM ima povećane zalihe gotivh proizvoda, jer počinje sezona jesenkse sjetve, kad mora u kratkom roku isporučiti velike količine svojih proizvoda… nije praksa da se gnojiva kupuju unaprijed, jer stajanjem se gubi kvaliteta… dušik (glavna komponenta) oksigenira, a k tome u kombinaciji s vlagom hidrogenizira, jer je balast koji veže komponente (dušik fosfor i kalij = N:P:K) higroskopan

[b]kupuj od pesimista i prodaj optimistu, al budi realist[/b][color=black][/color]


plavi: ” Povrh toga , ekonomska logika nalaže da je proizvodnja bez zaliha poslovna politika kojoj bi trebalo težiti , ” Takozvani JIT sustav.[smiley2]

to će riješiti oni Japanci koji su se raspitivali za kupnju PTKM.Kolko će to vrijedit ako Japanci kupe????

dobit od 450 milja kuna uz povrat od 15 godina znači da ptkm vrijedi 2020 kuna.


Neovisno o Petrokemiji kako to mislite da je povečanje zaliha dobro za određenu tvrtku?

Upravo tako, porast zaliha nije dobar pokazatelj, a i kako se moraju svesti na nabavnu cijenu ne mogu se ni frizirati rezultati.

Ali ono o cemu mi, ili bar ja pisem je nesto drugo, radi se o rasporedu troskova jer, npr. ako je ptkm ovaj mjesec proizvela 100 tona, a prodala 50 tona, sam trosak rada i materijala potrebnog za rad nije gubitak, zato sto ce se preostalih 50 tona prodati sljedeci mjesec i tako naplatiti i rad i materijal utrosen za rad. Gubitak je rad uprave, zadrzana sredstva (krediti) itd..Tako ako je ptkm u 2005toj proizvela 100 jedinica proizvoda i za to utrosila 100 novcanih jedinica, a prodala 50 proizvoda za 80 nov. jedinica, u racunu dobiti i gubitka za 2005 ce biti iskazan prihod od 80 nov. jed., i trosak za 50 jedinica proizvoda (iako je u praksi potroseno za 100), te neuskladistivi troskovi (uprava, krediti,..), a na zalihama za 2005 ce biti iskazano 50kom proizv., dok ce u racunu dobit i gubitka za 2006 biti iskazan prihod za tih 50kom s zalihe + troskovi proizvodnje (materijal+rad) za tih 50 komada.

U guzvi sam pa nisam stigao detaljno pogledati u knjigu (jer ipak nisam knjigovodja, a taj ispit sam polozio prije 10 godina), ali mi na prvi pogled djelueje kao namjestanje.

Istina je da ce se pretvaranjem duga u vlasnicki udio smanjiti obveze i time povecati bv, ali ce se povecanjem broja dionica za 577.520 povecati i “broj ljudi na koje se dijeli kolac”, mozda sam malo pozurio s procjenom pada bv-a, ali mislim da ce u skoroj buducnosti (krajem ove ili slj. godine) to biti petrokemijin bv.


plavi: ” ” Neovisno o Petrokemiji kako to mislite da je povečanje zaliha dobro za određenu tvrtku? … Molim da malo pojasnite na što ste mislili konkretno. Pozdrav ” Nisam nikada niti pomislio, a kamoli rekao da je povećanje zaliha dobro. Ja sam govorio isključivo o utjecaju zaliha na rezultat. Iz primjera Petrokemije vidljivo je da povećanje zaliha smanjuje rashode, pa prema tome povećava rezultat. Zašto je tomu tako? Troškovi prema ulozi u bilanci stanja dijele se na uskladištive i neuskladištive. Uskladištivi troškovi su troškovi izravnog rada (radnika u proizvodnji), izravni materijal i troškovi proizvodne režije i sa ovim troškovima terete se zalihe. Neuskladištivi troškovi su troškovi uprave, prodaje i drugi opći troškovi i sa njima se ne mogu teretiti zalihe. Ovi troškovi nazivaju se i troškovi razdoblja jer se priznaju u rashod u onom trenutku kada su nastali. Za razliku od njih, uskladištiti troškovi priznaju se u rashod u onom trenutku kada je gotovi proizvod prodan. Prilikom izrade RDG tada se radi sljedeći izračun: zalihe gotovih proizvoda 1.1. + troškovi proizvedenih got.proizv.= ukupni troškovi proizvodnje – zalihe gotovih proizvoda na kraju = troškovi za prodano Evo kako je to izgledalo kod Petrokemije, jasno na izmišljenim ciframa: 500 + 1500 = 2000 – 800 = 1200 Znači, u tijeku godine utrošeno je 2000 kn, ali su zalihe povećane za 300 kn. Zalihe koje su ostale na kraju godine nemogu se rashodovati pa ukupni trošak umjesto 1500 kn ispada 1200 kn. U tom slučaju ekonomisti kažu da povećanje zaliha pozitivno utječe na rezultat jer smanjuju rashod (troškove). Cartmana je zbunio onaj minus na AOP039 pa je automatski zaključio da to znači smanjenje zaliha, što nije toćno. To znači smanjenje rashoda. Pozdrav

Da , mislim da mislimo na isto ali drugaćije izražavamo svoje mišljenje , dakle Vaš citat:

” Ja sam govorio isključivo o utjecaju zaliha na rezultat. Iz primjera Petrokemije vidljivo je da povećanje zaliha smanjuje rashode, pa prema tome povećava rezultat ”

– meni je negativna činjenica odnosno namještanje rezultata ( iako i ne mora biti , govorim općenito a ne u slučaju Petrokemije ), pa sam zato i tražio objašnjenje koje ste sažeto i dali.
Pozdrav

[b]MOŽE LI BOLJE ?![/b]


to će riješiti oni Japanci koji su se raspitivali za kupnju PTKM.Kolko će to vrijedit ako Japanci kupe????

Mozes li priloziti izvor te informacije (kako bi dokazao autenticnost)?


jesen je stigla … a s njome i jesenska sjetva… umjetna gnojiva se kupuju tik pred sjetvu i direktno se apliciraju u zemlju…. dakle normalno je da PTKM ima povećane zalihe gotivh proizvoda, jer počinje sezona jesenkse sjetve, kad mora u kratkom roku isporučiti velike količine svojih proizvoda… nije praksa da se gnojiva kupuju unaprijed, jer stajanjem se gubi kvaliteta… dušik (glavna komponenta) oksigenira, a k tome u kombinaciji s vlagom hidrogenizira, jer je balast koji veže komponente (dušik fosfor i kalij = N:P:K) higroskopan

Kolega Alesar mi govorimo o izvjescu za prvih 6 mjeseci 2006 godine, znaci u razdoblju od sijecnja do lipnja se dogodilo povecanje zaliha o kojem pricamo.


– meni je negativna činjenica odnosno namještanje rezultata ( iako i ne mora biti , govorim općenito a ne u slučaju Petrokemije ), pa sam zato i tražio objašnjenje koje ste sažeto i dali. Pozdrav

Nema namještanja rezultata, barem ne na ovaj način. To je knjigovodstvo koje je propisamo MRS-ovima i svako D.D. vodi ga na isti način. Pogledaj izvješće bilo kojeg drugod D.D.


Kolega Alesar mi govorimo o izvjescu za prvih 6 mjeseci 2006 godine, znaci u razdoblju od sijecnja do lipnja se dogodilo povecanje zaliha o kojem pricamo.

Bilanca je stanje sredstava i izvora sredstava na određeni dan. Kakvo je stanje zaliha zatečeno na dan 30.6. nije toliko bitno i ne mora nam ništa govoriti. Bitno je kako su se kretale zalihe kroz razdoblje.
Prema pokazateljima obrataja zaliha te koeficijentima likvidnosti, stanje se zadnje tri godine nije bitno mjenjalo.

Pozdrav

Nema namještanja rezultata, barem ne na ovaj način. To je knjigovodstvo koje je propisamo MRS-ovima i svako D.D. vodi ga na isti način. Pogledaj izvješće bilo kojeg drugod D.D.

Ali postoje razni načini alokacije troškova koji se na kraju mogu različito iskazivati u RDIG-u.
[smiley2]

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!


… Ali ono o cemu mi, ili bar ja pisem je nesto drugo, radi se o rasporedu troskova jer, npr. ako je ptkm ovaj mjesec proizvela 100 tona, a prodala 50 tona, sam trosak rada i materijala potrebnog za rad nije gubitak, zato sto ce se preostalih 50 tona prodati sljedeci mjesec i tako naplatiti i rad i materijal utrosen za rad. Gubitak je rad uprave, zadrzana sredstva (krediti) itd..Tako ako je ptkm u 2005toj proizvela 100 jedinica proizvoda i za to utrosila 100 novcanih jedinica, a prodala 50 proizvoda za 80 nov. jedinica, u racunu dobiti i gubitka za 2005 ce biti iskazan prihod od 80 nov. jed., i trosak za 50 jedinica proizvoda (iako je u praksi potroseno za 100), te neuskladistivi troskovi (uprava, krediti,..), a na zalihama za 2005 ce biti iskazano 50kom proizv., dok ce u racunu dobit i gubitka za 2006 biti iskazan prihod za tih 50kom s zalihe + troskovi proizvodnje (materijal+rad) za tih 50 komada. U guzvi sam pa nisam stigao detaljno pogledati u knjigu (jer ipak nisam knjigovodja, a taj ispit sam polozio prije 10 godina), ali mi na prvi pogled djelueje kao namjestanje. Istina je da ce se pretvaranjem duga u vlasnicki udio smanjiti obveze i time povecati bv, ali ce se povecanjem broja dionica za 577.520 povecati i “broj ljudi na koje se dijeli kolac“, mozda sam malo pozurio s procjenom pada bv-a, ali mislim da ce u skoroj buducnosti (krajem ove ili slj. godine) to biti petrokemijin bv.

1. Zašto PTKM? Radi se Međunarodnim računovodstvenim standardima. Ako ti se ne dopadaju moraš se obratiti nekome drugome.

2. Nije potrošeno. Imovina je samo promjenila oblik.

3. Biti će više dionica, ali će biti i veći kolač. BV, barem iz tog razloga, neće se mjenjati.

Nemoj gubiti vrijeme tražeći po knjigama. Ako ove stvari nisi naučio za vrijeme svog školovanja, nećeš nikad.

Pozdrav


Ali postoje razni načini alokacije troškova koji se na kraju mogu različito iskazivati u RDIG-u. [smiley2]

Postoje, ali to nije za ovu temu. Možda prije za “Fundamentalna analiza”.

Pozdrav

New Report

Close