Joj wikingu pa koliko ti ulazes dugo a znam da ulazes a osnove se nisu jos naucile.
Pitanje za tebe tako da shvatis na sto si nas upozorio dobronamjerno.Koliko se povecala kratkotrajna imovina i dali je dovoljno sredstava u kratkotrajnoj imovini koja mogu pokriti taj dug?
istina 800 milja duga i milijardu kuna u k. imovini ali najvise u zalihama pol milijarde.Stvorio se zacarani krug nema ko od koga naplatiti.Isprika nisam gledao k. imovinu nego sam se sokirao odakle tolki dug najedanput,onak gledajuci FI-e sam i to otvorio pa nisam detaljno proucavao,brzopletost me kosta sramote [embarass]
OK, znaci tvoja teza je da PTKM nece ici u privatizaciju…
To nije moja teza, to je zajednička odluka vlade, uprave i radnika. Kao da kažeš "tvoja je teza da će Španjolska osvojiti EP2008".
dobro..u tome slucaju imas ovaj scenarij:
drzava vrsi subvenciju jednoj firmi i selu
drzava vrsi drugu novcanu subvenciju seljaci za sijanje
drzava vrsi subvenciju jednoj velikoj firmi u Hrvatkoj koja izvozi u BIH gotove proizvode i na taj nacin vrsi dumping….znaci nelojalna konkurencija…
Pa zar nije tako bilo do sad?
Drzava može i hoće pokrivati gubitke. Razlog tome je što ne daju lovu iz svog djepa, nece Sanader prodati sat i dati pare Petrokemiji, vec ce dati lovu svih nas, a mi smo preslabi da se tome odupremo.
Privatnik neće i kad može, nije lud.
Ti pišeš o tom privatniku kao nekom supermenu za kojeg ne postoji nikakav problem.
Kažeš "PTKM će ići u stečaj ako cijena plina dođe na tržišnu vrijednost a bude u rukama države". Što u rukama privatnika taj problem ne postoji? To je neki privatnik supermen koji ima mašinu za štampanje novca? Naravno da nema, ali zamisli, država ima, doslovno. Na kraju krajeva taj bi privatnik i trebao nešto dat para da "državu riješi problema zvanog Petrokemija", kako ti kažeš, ili očekuješ da će 51% dobit za 1kn?
Uz taj problem plina koji navodiš a koji je veći problem privatniku nego državi, taj privatnik bi imao i problem s radnicima koji su pristali dobiti mizernih cca. 8000kn u protuvrijednosti dionica, za razliku od njihovih kolega u INI i HTu koji su dobili 38000kn, samo da bi ostali u većinskom vlasništvu države. Ako država proda svoj paket – prevarila je radnike. Radnici su to napravili zbog očekivanja da ih država neće otpuštati i izrabljivati, ako ih prepusti na milost i nemilost privatniku – teško je prevarila radnike. Ti radnici su već izlazili na ulice.
@ cartmann
privatniku nije problem cijena plina nego broj radnika. To je problem i u tome je razlika da li vlasnistvo drzavno ili privatno. Pa ne preostaje nam nista drugo nego da vidimo. Vrijeme ce pokazati. Ja ne mogu tvrditi kategoricki ovo ili ono, ali pretpostavljam, isto kao sto i ti pretpostavljas..odnosno kategoricki tvrdis da nece biti privatizaije…
Sa ovakvim rezultatima ja posve zadovoljan:)
P.S. i, sta ti je racunovodja reko?
P.P.S. Da, tako je bilo do sad, ali razlika izmedju danas i sutra je EU direktiva.
Ako privatniku nije problem cijena plina, nije ni državi.
Već sam ti odgovorio i to više puta, ali eto ne spava mi se niti mi se izlazi pa ću još jednom.
Tvoja teza kaže da će nakon poskupljenja plina država kao vlasnik zaključiti kako će Petrokemija opet postati gubitaš te kako ne bi morala sanirati njene gubitke iz budjeta uvalit ce je nekom privatniku da on iz svog djepa sanira gubitke.
Ok, kazes privatnik nece imat gubitke jer ce taj problem rasta cijene plina anulirati otpustanjem radnika i povecanjem efikasnosti.
Moze li privatnik samo tako i na brzinu otpustiti npr. 1500 radnika? Ne. Znaci dok ne otpusti radnike cijena plina mu stvara gubitke. Koliku otpremninu bi trebao dati radniku da pristane otici? Nek je prosjecna starost radnika kojeg otpusta 50g., do penzije ima jos 15g., za otpreminu manju od 7g. redovitih placa mu se ne isplati otici. Ako otpusti 1500 radnika kako si ti rekao to mu je trosak veci od 500 milijuna kuna. Naravno, tvornica ne bi mogla normalno funkcionirati da prvi dan otpusti toliko radnika, ali eto zamislimo da je sve ko u bajci. Ipak, u prvom razdoblju svoje vladavine ima 30-40% vece rashode zbog cijene plina (zato je drzava prodala, ne zaboravi) i plus toga 500 milijuna isplate radnicima. Takodjer ne zaboravi da on ne moze vladati tvornicom i otpustati radnike ako nema 50%+1 dionicu. Koliko mu se, kao rezultat svega napisanog, isplati platiti za drzavnih 50% dionica. Tj. koliko mu se isplati dati novca da bi, kako ti kazes, "rjesavao problem umjesto drzave i sanirao gubitke"? Nek plati 115kn za dionicu treba mu 200 milijuna za kontrolni paket. I time direktno prestaje borba za dionice, kao i u slucaju plive jer privatnik nema razloga kupovat od malih dionicara s obzirom da ima preko 50%.
Ali, to nije sve, zamislimo u toj bajci da mu drzava proda svojih 51% za 200 milijuna kuna, a on otpusti 1500 radnika, ti radnici ce zavrsiti na zavod za zaposljavanje gdje im drzava mora dati naknadu. Svaki mjesec milijun i 500 kuna. Takodjer oni vise ne uplacuju za zdravstveno, vec to placa drzava tj. nitko, ali oni koriste zdravstveno preko zavoda. Ne uplacuju ni mirovinsko. Ukupan gubitak za drzavu minimalno 3 milijuna + sto ce pasti kupovna moc tih ljudi, a upitno je hoce li se vise ikad uspjeti zaposliti. Isplati li se drzavi to napraviti, izgubiti strateski vaznu kompaniju da bi dobila u budjet pisljivih 200 milijuna kn i 1500 nezadovoljnih radnika na grbaci?
nemojte me sad pljuvat i misliti da vam zelim zlo ali morate obratiti paznju na kratkorocne obveze koje su u visini 400 milijuna kuna odnosno povecali su zaduzenje za 100% a ta stavka se odnosi da su duzni prema dobavljacima a na racunu se ima 150 milja kesa sto bas ne pokriva
prijatelj, ova ti je dobra da ima samo 150 milja kuna na računu u vremenima kad pola banaka u hrvatskoj nema zajedno toliko para na računu. Zato postoji i neto obrtni kapital ili radni kapital koji je ključan faktor u poslovanju ovakvih (ne samo ovakvih) firmi. Provjeri koliki je neto kapital i kolika je tržišna kapitalizacija. To puno govori.
ovo je i šamar Polančecu koji govori da će cijena plina rasti zbog EU i usklađenja sa cijenama tamo.
Gospodo, cijena plina će rasti ako bude rasla potražnja za njim. Ako bude kriza kao danas cijena plina ići će dolje jer potrošaći manje troše. Kako pada cijena gnojiva pada i plin, a padati će i ostali ulazni troškovi. To je obrazac poslovanja ptkm u budućnosti. Inače Ruse su američki masoni jednostavno zgromili trenutno i zato plin mora dolje. Još više su zgromljene zemlje u okruženju Rusije i sve će morati snižavati cijene osnovnih sirovina. Banke im se tresu, a čak i najveće kao SBER i VNESHTORG upadaju u velike probleme ovih dana. Putin mora ukucavati gadne pare da spasi valutu i likvidnost bankarskog poslovanja. Dakle ulazni troškovi ptkm će pojeftiniti i ako prodaja i dalje bude na visokom nivou (u što nema sumnje zbog malog kapaciteta u odnosu na buduću potražnju za gnojivom)
možemo očekivati puno lijepih vijesti.
Ja da sam na mjestu Rusa svakako bi dio novaca plasirao u tvornice kao što je ptkm. I probao bi kupovati dionice njihovih đubretara jer je očigledno da im je ekonomija ranjiva na američke udare ili na restrukturiranje gospodarstva na masonski način. To je jedan od načina kako Rusi mogu vratiti udarac imperiji. A cijene dionica svjestskih đubretara prilično su nisko.
Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA 869.396 26,02 Osnovni račun
2. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 809.462 24,23 Osnovni račun
3. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND 184.883 5,53 Skrb. račun
4. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ALLIANZ ZB D.O.O. ZA AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 98.396 2,95 Skrb. račun
5. PBZ D.D./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN 70.944 2,12 Skrb. račun
6. HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 68.581 2,05 Skrb. račun
7. RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV 40.000 1,20 Osnovni račun
8. HPB D.D. 39.284 1,18 Skrb. račun
9. HPB D.D./KD INVESTMENTS – VICTORIA FOND 37.479 1,12 Skrb. račun
10. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 31.856 0,95 Skrb. račun
Ukupno: 67,35
Još treba dodati da 100 tisuća tona gnojiva proizvedeno i da je to na računu zaliha,
I još u bilanci stoji i piše ovo
5. Neizvjesnost (opis slučajeva kod kojih postoji neizvjesnost naplate prihoda ili mogućih budućih troškova) 108
Nema znatnije neizvjesnosti glede naplate prihoda, a za dio procijenjenih troškova izvršena su rezerviranja.