U prvih 9 mjeseci…..
• Ostvarena proizvodnja 959,4 i prodaja 844,6 tisuća tona gnojiva

• Ostvareni ukupni prihodi 2.293,3 milijuna kuna

• Ostvarena dobit 113,7 milijuna kuna (4,9 % od ukupnih prihoda)

• Investirano 47,9 milijuna kuna

• Zaposleno 2.587 radnika

Evo što vidimo iz izvješća da je stvorena velika zaliha proizvoda, i da će u 4q doći do prodaje jer planira se proizvesti 5 posto više od prošle godine 1 333 000 tone gnojiva, a zajedno s 3q prodano je 844,6 tisuće tona gnojiva dakle ostalo je još 488,4 tisuće tona gnojiva, po prosječnoj cijeni od 3400 Kn po toni to je 1,66 milijardi Kn………… ali i da bude 3000 Kn po toni prosjek to je 1 350 000 Kn

Što je AOP 39 u rdig?

D) Promjene u zalihama gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje

Knjigovođa mi u gužvi, treba mi danas predat pdv pa da ga ne ometam pitat cu ga popodne ili sutra, ali koliko me sjecanje sluzi kad je rezultat pozitivan zalihe gotovih proizvoda se povečavaju, kad je negativan – smanjuju.

Ne pričamo o bilanci, pričamo o računu dobiti i gubitka.

Kad su npr. prihodi milijun kuna, a rahodi 900 tisuca + 150 tisuca eop39, u rdig su rashodi milijun i 50 tisuca, pa je rezulat gubitak 50 tisuca. Ali, kad se te zalihe prodaju, taj podatak ce se pokazati kao dobit. U slucaju negativnog predznaka stvar je obrnuta.

Nisam siguran (nisam knjigovodja), trebam provjeriti, ali moguce da u tom grmu leži zec, jer nema nikakvog smisla da nakon dobiti od 73 milijuna kuna cijena stoji na 190kn. Ejjjjjj, 190kn, tolika je bila kad je PTKM ostvarivala gubitak od 80 milijuna kuna u 3q. Skuzio bi da je crobex crven, ali koliko vidim sve dionice na mojoj listi su zelene, osim vira.

Ala gušta cartmannu dat 100-ju….

Grupa Petrokemija ostvarila gotovo sedam puta veću dobit

Business.hr/Hina
31.10.2008 13:11

Grupa Petrokemija u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 114,4 milijuna kuna, što je gotovo sedam put više nego u istom lanjskom razdoblju kada je dobit iznosila 14,58 milijuna kuna, podaci su iz konsolidiranog izvješća Petrokemije objavljenog na Zagrebačkoj burzi.
Vezane vijestiZSE uživo: Optimisti izbrisali minuse

Osim na kutinsku Petrokemiju d.d. financijsko se izvješće odnosi na Restoran Petrokemija d.o.o., Petrokemija d.o.o. Novi Sad i Petrokemija d.o.o. Novo Mesto.

Ostvarena dobit Grupe od 114,4 milijuna kuna, ili 4,9 posto od ukupnih prihoda, rezultat je prebačaja planirane proizvodnje i povoljnijeg odnosa ulazno-izlaznih cijena na svjetskom tržištu od planiranog u većem dijelu izvještajnog razdoblja, navodi se u pojašnjenjima i komentaru Uprave.

Nastavi čitatiOglas:

Grupa Petrokemija ostvarila gotovo sedam puta veću dobitUkupni su prihodi Grupe u prvih devet mjeseci iznosili 2,29 milijardi kuna i povećani su 52,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a 13,6 posto u odnosu na plan.

U strukturi ukupnih prihoda, na Petrokemiju d.d. odnosi se 2,23 milijardi kuna, na Restoran d.o.o. 2,05 milijuna kuna, na Petrokemiju Novi Sad 25,9 milijuna kuna i na Petrokemiju Novo mesto 117,8 tisuća kuna.

Grupa je u prvih devet mjeseci zabilježila rast prihoda od prodaje u zemlji i to za 49,2 posto, na 945,18 milijuna kune, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu s porastom od 59,3 posto premašili milijardu kuna i iznose 1,29 milijardi kuna. Financijski su prihodi od 29,58 milijuna kuna dvostruko viši nego u istom razdoblju lani.

Ukupni su rashodi Grupe u prvih devet mjeseci iznosili 2,17 milijardi kuna i povećani su prema istom razdoblju lani za 46,2 posto, a u odnosu na plan za osam posto.

U strukturi rashoda značajan se rast bilježi kod materijalnih i troškova prodane robe koji su s iznosom od 1,86 milijardi kuna u odnosu na plan veći za 8,1 posto, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 66,6 posto. To se povećanje u komentaru objašnjava povećanjem cijena osnovnih sirovina i energije, kao i većom proizvodnjom. Ostali troškovi poslovanja u okvirima su planiranih, i ne odstupaju značajnije od istog razdoblja prošle godine.

Financijski rashodi veći su za 65 posto od planiranih, te za 105 posto u odnosu na isto razdoblje protekle godine i iznose 37,07 milijuna kuna. U strukturi financijskih rashoda 85,6 posto se odnosi na negativne tečajne razlike.

U tvrtki napominju kako su obveze prema državi i bankama podmirivane u roku, a obveze prema dobavljačima u ugovorenim rokovima.

U izvješću se podsjeća i da je u trećem tromjesečju ove godine došlo do promjene u vlasničkoj strukturi s obzirom da su radnici, njih 3904, pod povoljnijim uvjetima kupili 12,013 posto dionica koje je otpustio HFP. Nakon toga HFP raspolaže sa 24,23 posto dionica Petrokemije, Ministarstvo gospodarstva sa 26,02 posto, a Središnji državni ured za upravu sa 1,20 posto, odnosno državni imatelji raspolažu sa 51,45 posto ukupnog broja

Kad se povećavaju zalihe u rdg smanjuju se rashodi, a kad se smanjuju zalihe povećavaju se rashodi. Načelo sučeljavanja prihoda i rashoda. Rashod se priznaje tek kad se zalihe prodaju. U prilog navedenome pogledajte u bilanci koliko su se povećale zalihe s 280 mil. 31.12.07 na 596. mil. 30.09.2008.

Vlada odlučila: Plinski sektor se izdvaja iz Ine
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=bd4bff7e-d587-4978-b531-9980bc56dcb2&open=sec

Vlada je obvezala Ministarstvo gospodarstva Damira Polančeca da za sljedeću sjednicu izradi procjenu treba li ići u zamjenu dionica Ine s Molom ili zamjenu treba odgoditi do daljnjeg te je preporučila izdvajanje Ininog posla s plinom.

Polančec je izvijestio kako pregovori s Molom dobro napreduju te da je postignut i visok stupanj razumijevanja o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine. U raspravi je naglašeno kako je pad Vladina vlasništva u Ini ispod 50 posto razlog zašto se pregovara o novom sporazumu s Molom, ali je i istaknuto da Hrvatska ne smije pasti ispod 25 posto vlasništva u Ini.

Vlada je zaključkom naložila Polančecu da se u pregovorima inzistira na izdvajanju plinskog sektora Ine.
Zbog direktive Europske unije dugoročno je neodrživa trenutačna razlika između nabavne i prodajne cijene plina, pa će se zbog toga Inina cijena plina morati usuglasiti s nabavnom, što znači poskupljenje tog najjeftinijeg energenta.

ako se izdvoji plin, i pocmemo placati po nabavnoj, onda smo propali. Prije toga necemo biti nista drugo nego privatizirani. Zamislite da posao izgubi svih 2597 radnika[/u]
2597 radnika x 4 u kucanstvu je 10000 glasova manje x cijela opcina….
po meni ovako moramo ici u privatizaciju, to je jedino dugorocno odrzivo rijesenje

Samo ovima iz NY Bank nije jasno da su držali dionice po strani, ovdje bi bila erupcija cijene, pa bi izlazili van po 500 Kn, a ne ispod 200……..

kao i kod Ine, ono sto se mora, mora se….cartmanne, sto ti mislis o privatizaciji? bio si nesto govorio o tome….

Po tvom shvacanju ako ostane u vlasnistvu drzave i bude placala plin po trzisnoj cijeni (ne nabavnoj) – PTKM je propala. Ali ako je kupi privatna osoba – nece propast. Ocekujes da ce doci osoba koja ce iz svog djepa placati troskove i razliku u cijeni plina kako ne bi propala. Realno gledajuci, sto to moze napraviti taj privatnik kao vlasnik, a ne moze vlada kao vlasnik?

PS. od privatizacije nema nista, ali eto pitam jer mi zanimljiva tvoja teorija.

A ko je neodrživo da se plin plaća netržišno onda je neodrživo da se gnojivo prodaje netržišno

Po tvom shvacanju ako ostane u vlasnistvu drzave i bude placala plin po trzisnoj cijeni (ne nabavnoj) – PTKM je propala. Ali ako je kupi privatna osoba – nece propast. Ocekujes da ce doci osoba koja ce iz svog djepa placati troskove i razliku u cijeni plina kako ne bi propala. Realno gledajuci, sto to moze napraviti taj privatnik kao vlasnik, a ne moze vlada kao vlasnik?

PS. od privatizacije nema nista, ali eto pitam jer mi zanimljiva tvoja teorija.

[/quote]

nije bas propala, ali bi ostvarivala gubitak, problem je visak radnika, to je svima jasno…kad ih po zapadnim standardima moze biti siugrno 75% manje, zbog same te cinjenice….
drzava nece poceti otpustati radnike jer to nema smisla, privatizirati ce PTKM i na taj nacin si je odrijesila ruke…
proda dio PTKM, 1000 radnika otpusti novi vlasnik da po 100.000 kuna otpremnine, to je nekih 100 milijuna kuna, radnici ce ionako zaraditi na dionicama, i nece biti velike bune…

ne mozes imati 2500 radnika i trzisnu cijenu plina istovremeno. Svi znamo da je Ina gubila enormne novce (milijarde kuna) zbog subcencioniranog plina Petrokemiji, HEP-u, ali i milijunima malih potrosaca. Ovako drzava ce i sebi (kroz vezu zaradu na Ini u kojoj ce imati 25%+1 dionicu kroz dividendu namaknuti trosak zbrinjavanja radnika PTKM.

To su ekonomske cinjenice, i realnost. Ne mozes imati 2500 radnika i trzisnu cijenu plina istovremeno ( ma i da su ti cijene gnojiva u tuzemstvu trzisne-mozda, mozda, ali tesko).
Na kraju tu je direktiva EU-ne moze postojati nelojalna konkurencija, da ti cijene gnojiva budu ispod trzisnih i da vrsis dumping npr. u sloveniju svojih gotovih proizvoda subencioniranih jeftinim gnojiovom. Drzava nece dopustiti nikakvu propast firme, nego ce ju privatizirati. Zato je prvo namignula mirovinskim fondovima da krenu sa skupljanjem, pa ce onda na kraju i hrvatski mirovinski sustav imati koristi, i hrvatski umirovljenici. Svi znamo da PTKM ne vrijedi 190 kuna. Samo treba malo vremena.

P.S. znaci odgovor na tvoje pitanje je da privatni vlasnik moze otpustiti (uz dogovor drzave) 1500 randika, a to drzava nije u stanju zbog politickih razloga uciniti, i onda sve to se utrpa pod privatizaciju.

P.P.S. Hrvatska ce i prodajom PTKM debelo naplatiti ulaganja u plinsku infrastrukturu-sve ono sto radi Plinacro utroseno je puno puno novaca.

Država je potpisala ugovor s upravom i sindikatima da neće biti privatizacije baš zato da novi vlasnik ne bi otpustio 1000 radnika. Ako bi novi vlasnik otpustio tih 1000 radnika, isti bi izasli na ulice zajedno s njihovim kolegama nad kojima bi visio isti mač, blokirali auto-cestu, blokirali tvornicu, dosli na markov trg…takve stvari su vec radili i zbog mnogo manjih razloga. A dovoljno je da odu u štrajk do ispunjenja zahtjeva da novog vlasnika otjeraju brzinom munje, jer isti nije lud pokrivati ogromne gubitke dok tvornica ne radi.

S druge strane, ako je moguce relativno bezbolno otpustiti visak radnika, to moze napraviti i drzava kao vlasnik jos lakse nego privatnik jer su ljudi-radnici nadrk*ni na tajkune, posebno ako im upadnu u tvornicu na prevaru i kontra dogovora, a onda ih idu otpustiti vise od trecine.